Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika predložena je izmjena člana 403 - nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, kojim su prvi put u crnogorskom zakonodavstvu jasno pravno odvajaju radnje držanja i nošenja vatrenog oružja, njegovih djelova, municije i eksplozivnih materija, ali i radnje falsifikovanja i uklanjanja oznaka...
Novim zakonskim rješenjem KZ-a, čija je javna rasprava završena juče, predviđeno je uvođenje tri nova krivična djela, teži oblici ovih radnji i strože kazne, a sve u cilju da bi se zakonodavstvo velikim dijelom uskladilo sa Protokolom Ujednjenih nacija o oružju, čija je Crna Gora potpisnik još od 2006. godine.
Advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Mediteran Miloš Vukčević kazao je za “Vijesti” da, iako je u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala - SOCTA, borba protiv krijumčarenja oružjem prepoznata kao jedan od nacionalnih prioriteta, Crna Gora godinama nije usklađivala zakonodavstvo sa Protokolom UN protiv nedozvoljene trgovine i proizvodnje oružja, njegovih djelova i municije, iako je od ratifikovanja Konvencije UN (Palermo konvencija), prošlo više od decenije i po.
Da se po tom pitanju nije do sada uradilo ništa pokazala je i Analiza o implementaciji Protokola UN o oružju u krivično zakonodavstvo Crne Gore, koju je Vukčević tokom 2020. godine uradio kao konsultant Kancelarije UN za drogu i kriminal (UNODOC) - Globalni program za vatreno oružje.
”Ohrabruje činjenica da je Ministarstvo pravde pripremilo Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim je u najvećem dijelu usvojilo naše preporuke iz Analize i uskladilo odredbe člana 403 sa Protokolom UN o oružju, istovremeno propisujući krivična djela/člana vezana za oružje: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija (403), nedozvoljena proizvodnja oružja i eksplozivnih materija (403a), nedozvoljena trgovina oružjem i eksplozivnim materijama (403b) i falsifikovanje i uklanjanje oznaka sa oružja i eksplozivnih materija (403c). Dakle, predloženim izmjenama se razdvaja držanje od nošenja oružja na javnom mjestu, što do sada nije bilo slučaj već se sve podvodilo pod opšti član 403 KZ i bila je propisana ista kazna od 3 mjeseca do tri godine i za držanje i za nošenje oružja na javnom mjestu. Primjera radi, ista je bila zaprijećena kazna licu koje bez dozvole drži oružje u kući, kao i onom ko ga bez dozvole nosi sa sobom na javnom mjestu - kafiću ili diskoteci”, naveo je Vukčević.
Legalno 100.317 komada oružja
Zvanični podaci Ministarstva unutranjih poslova pokazuju da građani Crne Gore u legalnom posjedu imaju 100.317 komada vatrenog oružja. Policijske procjene su da kod građana ima još od 40 do 80.000 nelegalnog oružja, što će reći da gotovo nema kuće u Crnoj Gori koja nema neki komad vatrenog oružja, municije ili eksploziva...
Tragedija na Cetinju kada je 12. avgusta Vuk Borilović (34), iz legalnog lovačkog oružja usmrtio 10-oro komšija, među kojima i dva dječaka, a ranio još šest osoba, pokazala je da su u Crnoj Gori loše i zakonske procedure, ali i medicinske provjere za dobijanje dozvole za oružje.
Profesor Vukčević tvrdi da sudska praksa i analiza slučajeva pokazuje da važeći Krivični zakonik propisuje blage kazne za oružje, ali i da se te male kazne počesto zamjenjuju uslovnim osudama ili upozorenjem - radom u javnom interesu...
”Sada je kazna za onog ko bez dozvole drži ili nosi oružje od 3 mjeseca do 3 godine, dok ako je u pitanju oružje koje je građanima zabranjeno, kazna od 6 mjeseci do pet godina. Međutim, u praksi naših sudova uglavnom dominiraju uslovne osude ili rad u javnom interesu, pa čak i kada je u pitanju oružje čije držanje je građanima zabranjeno - automatska puška. Dobro je što je Ministarstvo pravde djelimično uvažilo predloge UNODOC-a i Nacrtom zakona pooštrilo kazne, tako da je predloženim izmjenama propisana kazna zatvora od jedne do šest godina za onoga ko drži oružje čije držanje je građanima zabranjeno ili je u pitanju veća količina oružja ili drugih sredstava velike razorne moći. Učinilac koji neovlašćeno nosi oružje kazniće se od jedne do pet godina, dok ako je u pitanju nošenje oružja čije držanje je građanima zabranjeno ili je u pitanju veća količina oružja kazniće se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Kazna zatvora od jedne do osam godina zaprijećena je za onoga ko drži oružje sa izbrisanim ili izmjenjenim fabričkim oznakama, dok ako je u pitanju oružje čije držanje je građanima zabranjeno kazna zatvora je od tri do 12”, pojasnio je Vukčević.
Oružje da se tretira kao droga
I pored predloženog usaglašavanja sa Protokolom UN o oružju, koje je predviđeno Nacrtom o izmjenama i dopunama KZ-a, Vukčević tvrdi da ima još prostora za unapređenje zakonskog teksta posebno u dijelu pooštravanja visine kazni kod krivičnih djela koja su vezana za oružje i usaglašavanja sa kaznama koje su propisane za trgovinu drogom.
”Društvena opasnost od nedozvoljenog posjedovanja i prometa oružja nije ništa manja (ako nije i veća) od nedozvoljene proizvodnje i prometa droga, pa ne vidim razlog da kazne za oružje budu drastično blaže u odnosu na kazne za droge propisane članom 300 KZ-a. U Nacrtu zakona je zadržana kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine za ono lice koje drži oružje bez dozvole, pa samim tim pokušaj za ovo krivično djelo nije kažnjiv jer članom 20 KZ propisano da je kažnjiv pokušaj za krivična djela za koja je zaprijećena kazna 5 godina ili veća. Iz tog razloga, predložili smo da se kazna za ovaj osnovni oblik djela poveća na kaznu od 6 mjeseci do pet godina kako bi i pokušaj bio kažnjiv. Takođe, Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama KZ nije propisan kvalifikovani oblik - kada je krivično djelo nedozvoljne trgovine oružja počinjeno od strane organizovane mreže preprodavca ili posrednika, kao što je to propisano za krivična djela neovlašćena proizvodnja i promet droga (čl. 300) i trgovina ljudima (čl. 444). Iako smo predložili da se inkriminiše i zabrani 3D štampa vatrenog oružja, njegovih djelova i municije, kao i samo posjedovanje 3D nacrta za proizvodnju oružja, naši predlozi se nisu našli u Nacrtu zakona. U pitanju je proizvodnja oružja i njegovih djelova koja se vrši putem 3D štampača i koja je raspostranjena ne samo u Americi i Australiji, već i u zemljama u najbližem okruženju (Srbija). Pitanja je samo dana kada će se ovo oružje ili 3D nacrti za izradu ovog oružja pojaviti u Crnoj Gori”, pojašnjava Vukčević.
Ministarstvo pravde 25. jula ove godine dalo je 30 dana za javnu raspravu, a Vukčević je naglasio da od ministra Marka Kovača očekuje da ponovo razmotri sugestije oko krivičnih izmjena vezanih za oružje, uz zahtjev da se konačni tekst brzo dostavi Vladi radi utvrđivanja Predloga zakona i njegovog upućivanja Skupštini.
”Pored zaista realne potrebe da sve ove kriminalne radnje vezane za oružje budu propisane i zabranjene, ne smije se dozvoliti i da Crna Gora bude negativno ocijenjena prilikom pregleda primjene Konvencije UN protiv organizovanog kriminala i njenog Protokola o oružju”, poručio je Vukčević.
Nekome zbog metka 30 dana zatvora, nekome zbog automata - upozorenje
Da je sudska praksa počesto neujednačena, a kazne blage i ispod zakonskog minimuma pokazala je i zbirka od 25 presuda krivičnih djela vezanih za oružje za period 2015-2020. godina.
Profesor na Mediteranu naglasio je da se iz te zbirke presuda, koju je uradio u sklopu Analize, može vidjeti da su crnogorski sudovi u najvećem broju slučajeva izricali uslovne osude, rad u javnom interesu ili kazne daleko ispod zakonskog minimuma, čak i u slučajevima kada je u pitanju oružije čije držanje je građanima zabranjeno.
”U jednom slučaju imamo izrečenu uslovnu osudu, iako je okrivljeni koji je ranije osuđivan imao automatsku pušku, čije držanje je građanima zabranjeno i za koje djelo je zaprijećena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Pored činjenice da je kaznena politika crnogorskih sudova isuviše blaga, karakteriše je i neujednačenost. Tako je na primjer, u jednom slučaju okrivljeni samo zbog držanja jednog metka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 31 dan, dok je u slučaju držanja automatske puške već ranije osuđivano lice dobilo mjeru upozorenja – uslovnu osudu. U jednom predmetu iz 2021. godine okrivljenom je čak izrečena jedinstvena kazna u trajanju od 4 mjeseca za dva krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo neovlašćeno držanje veće količine oružja iz člana 403 st. 3 KZ, za koja djela je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina. Problem u praksi stvara i formulacija “veća količina oružja” data u članu 403 KZ-a koja je različito tumačena od pojedinih sudova. Tako je u jednom slučaju sud smatrao da veću količinu oružja predstavljaju dva pištolja, dok u drugom slučaju više paketa eksploziva i municije nije smatrao “većom količinom oružja”, navodi Vukčević.
Nema optužnica za trgovce oružjem
Advokat i profesor Miloš Vukčević navodi da do sada u Crnoj Gori nije bilo ni jedne optužnice, niti presude za krivično djelo nedozvoljena trgovina oružjem, niti je moglo biti, jer ovo djelo nije ni bilo propisano našim Krivičnim zakonikom.
”Sve istrage koje su se vodile za oružje, prekidaju se i kvalifikuju po članu 403 KZ - ‘nedozvoljeno držanje oružja’, bez vođenja dalje istrage vezano za trgovinu oružjem. Bilo je slučajeva u zadnjih 5 godina da se pojedincima stavljaju na teret dva krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozovoljeno držanje oružja, ali su kazne bile daleko ispod zakonskom minimuma (jedinstvene kazne od 6 mjeseci ili čak 4 mjeseca – analiza sudske prakse 2015-2020). Ovo pitanje je aktuelno jer se velike količine oružja krijumčare iz zemalja Zapadnog Balkana preko Bosne i Hercegovina ka Zapadnoj Evropi, (jedna ruta ide iz Crne Gore preko Trebinja i Bileća), dok je njegova cijena porasla za 20% od početka rata. Ovo će pitanje biti posebno aktuelno kada se završi rat u Ukrajini, pa velika količina oružja koja ostane bude predmet krijumčarenja od strane organizovanih kriminalnih grupa”.
Bonus video:
