Porodica Petra Lazovića sa tri nekretnine vrijedne 1,139.289 eura i 100.000 eura u kešu jemči Višem sudu u Podgorici da uhapšeni tajni agent neće pobjeći ukoliko mu ukinu pritvor.
Predlog za određivanje jemstva tom sudu juče je poslao Lazovićev branilac, advokat Borivoje Đukanović.
Višem sudu u Podgorici Zoran Lazović za slobodu svog sina Petra založio je porodiču stambenu zgradu sa pomoćnim objektom i urbanizovano zemijište čija je tržišina vrijednost po izvještaju o procjeni od 16. septembra - 426.000 eura.
”I rođeni brat okrivljenog, Marko Lazović daje jemtvo - nepokretnost...čija tržišna vrijednost je po izvještaju o procjeni od 15. 9. 2022. godine 245.000 eura... Nadalje, rođeni stric okrivijenog Dejan Lazović daje jemstvo - porodični stambeni objekat...čija tržišna vrijednost je po izvještaju o procjeni od 14. 9. 2022. godine 468.289 eura. Navedena lica pružaju jemstvo u cjelokupnom iznosu procijenjene tržišne vrijednosti predmetnih nepokretnosti - 1.139.289,00 eura, kao garanciju da nakon puštanja na slobodu okrivljeni Petar Lazović do kraja krivičnog postupka neće pobjeći, neće se ni kriti, niti na bilo koji drugi način negativno uticati na tok i ishod krivičnog postupka. Uz naprijed označene nekretnine, otac okrivlienog Zoran Lazović polaže na ime jemstva i novčani iznos od 100.000,00 eura”, piše u predlogu za jemstvo.
Advokat Đukanović za Vijesti je kazao da je odbrana kategoričnog stanovišta, da elementarno nema uslova za pritvor po pritvorskom osnovu opasnost od bjekstva: “Na što je decidno ukazano u predlogu za određivanje jemstva”.
”Odbrana razložno očekuje da će Viši sud u Podgorici bezuslovno sačuvati svoj integritet u sistemu sudske vlasti i pored medijskih insinuantnih i beskrupuloznih ataka na okrivljenog Petra Lazovića i njegovu porodicu, a posredno i na pravosudne institucije. Pritom, subjekti takve medijske harange na najneposredniji način grubo povređuju temeljno načelo krivično - procesnog prava - pretpostavka nevinosti”, piše u predlogu za određivanje jemstva.
Što se tiče samog sudskog postupka, u slučaju podizanja optužnice, on će imati svoj epilog pred nadležnim sudom, nakon što budu izvedeni i pravilno ocijenjeni svi predloženi dokazi", kazao je Đukanović
Advokat Đukanović ističe da sud ima striktnu zakonsku obavezu da vodi računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom:
”Što jasno upućuje, da kada se ocijeni da postoji opasnost od bjekstva (iako je to pogrešno ocijenjeno od strane sudova), procesna svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog može se postići i jemstvom”.
U predlogu za određivanje jemstva Đukanović je citirao i Apelacioni sud, koji je odlučujući po žalbama branilaca okrivijenog Lazovića, “rješenjem od 8. septembra derogirao postojanje pritvorskog osnova iz čl. 175 st.1 tač.2 ZKP-a.
”Dakle, razlozi koje prvostepeni sud navodi kao osnov za produženje pritvora okrivijenima po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st.1 tačka 2 ZKP-a ne mogu se, po nalaženju ovog suda, smatrati konkretnim okolnostima koje opravdavaju produženje pritvora po ovom pritvorskom osnovu. Po ocjeni ovog suda, gore istaknuti razlozi su nedovoljni i nemaju takvu snagu da bi opravdali produženje pritvora okrivijenima i po navedenom pritvorskom osnovu. Činjenica da pritvorski osnov iz čl.175 st. 1 tačka 2 ZKP-a ne stoji u odnosu na okrivljene Lazović Petra i Pantović Radovana, sa prethodno navedenih razloga, nije od uticaja na drugačiju odluku ovog suda...”, piše u rješenju Apelacionog suda.
Advokat Đukanović ocijenio je da je i Vrhovni sud u svom rješenju od 21. septembra “decidno ukazano na nepostojanje drugog pritvorskog osnova”.
”U dosadašnjem toku postupka, vanpretresno vijeće tog suda, jednako i Apelacioni sud Crne Gore, su evidentno nezakonito postupili, jer su u rješenjima o produženju pritvora dati identični i stereotipni razlozi, kao i rješenjem sudije za istragu, a da se pritom ne elaborira nijedan novi razlog zbog kojeg je produženje pritvora neophodno, a konsekutivno grubo su ignorisani pravni standardi sadržani u odlukama Evropskog suda, kao i relevantne sudske prakse, na koju je od strane odbrane konkretno bilo ukazano. Nijedan objektivni razlog ne upućuje, da bi se puštanjem na slobodu okrivljenog onemogućilo efikasno okončanje postupka u ovoj krivičnoj stvari”, napisao je Đukanović u predlogu za određivanje jemstva.
Lazović je uhapšen 18. jula zbog sumnje da je dio kriminalne grupe odgovorne i za međunarodni šverc kokaina.
Dan kasnije, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je dio istog klana uhapšen je i Mojkovčanin Radovan Pantović.
Sumnjiče ih sa su dio kriminalne grupe koju je oformio Radoje Zvicer, a čiji su članovi i Duško Roganović, Ljubo Milović, Radoje Živković, Nikola Spasojević i Milan Vujotić.
U spisima SDT-a piše da su Lazović i Milović u drugoj polovini 2020. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formirao Zvicer - jedan kao službenik ANB-a na radu u Upravi policije, a drugi kao službenik UP.
“I u cilju realizacije kriminalnog plana prihvatili su da izvršavaju naredbe i uputstva organizatora kriminalne ortganizacije, okrivljenog Zvicer Radoja, koja su im prenesena direktno ili preko drugih članova kriminalne organizacije da prate pripadnike suprotstavljene kriminalne organizacije za koje je organizator odredi da se liše života i da o tome obavještavaju organizatora i ostale članove kriminalne organizacije”, navode iz SDT-a.
Specijalni tužilac Zoran Vučinić u dokumentima konstatuje i da su Lazović i Milović prihvatili Zvicerovu naredbu da sami i sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije izvršavaju krivična djela krijumčarenje droge i oružja, a tajni agent i da zloupotrebljava službeni položaj.
Predmet protiv takozvane Zvicerove grupe ponovo je formiran početkom maja, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Četiri mjeseca ranije, specijalni tužilac Saša Čađenović, analizirajući iste dokaze na osnovu kojih je Petar Lazović uhapšen a za ostalima se traga, ocijenio je da nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić indirektno je ranije rekao “Vijestima” da je Lazović bio na tajnom zadatku kada se fotografisao i dopisivao sa pripadnicima kavačkog kriminalnog klana i sa njima razmjenjivao informacije i oružje.
Lazovića EUROPOL označava članom organizovane kriminalne grupe “Kavčani”.
“Neće doći u iskušenje da pobjegne”
U predlogu za određivanje jemstva Đukanović je napisao da Lazović, uzimajući u obzir njegov porodični status, ljudski i profesionalni profil, kao i svjesnosti o težini i značaju krivičnih djela stavljenih mu na teret, “zasigurno ne bi došao ni u iskušenje da se da u bjekstvo”.
Tvrdi i da se Lazović svaki put uredno odazvao pozivu tužioca, “čak i na telefonski poziv”, dodajući da su te okolnosti, koje se odnose se na ličnost okrivljenog, neosporivog karaktera.
”Okrivljeni je znao da je pokrenut krivični postupak protiv njega, mogao je nesmetano pobjeći, što mu nije bilo ni u primisli. Bez presedana je u sudskoj praksi, da se jednom licu koje je u posjedu saznanja da će biti inkulpirano i koje je na najpouzdaniji način manifestovao svoju odlučnost da neće pobjeći, određuje i produžava pritvor s pozivom na pritvorski osnov iz čl.175 st.1 tačka 1 - opasnost od bjekstva, kako su to na nedopustivo nezakonit način postupili navedeni sudovi”, ocijenio je Đukanović.
Bonus video:
