Ministar odbrane u tehničkom mandatu Raško Konjević kazao je da je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost ukazao da su postojali kontakti direktora poreske uprave Rada Miloševića i predsjednika Vlade Dritana Abazovića sa registrovanim članovima kriminalne grupe.
Konjević je rekao da je na posljednjoj sjednici Vijeća donio SOCTU 20-21 (dokument o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije), te da je to javni podatak koji je kritikovao i Abazović.
Konjević nije kazao o kojoj kriminalnoj grupi se radi i pojasnio da su ti podaci tajni, te da može govoriti do određenog nivoa.
Kako je istakao gostujući na RTCG-u, kada sve te stvari posložite "jasno je da negdje možemo govoriti o jednom stepenu indicije ili sumnje da je ovdje definitivno bilo političkog pokroviteljstva nad švercom duvana"
"Imate kontakte sa organizovanom kriminalnom grupom za koju znate da je u SOCTI prepoznata da je jedna od njenih aktivnosti šverc cigareta. Te kontakte ima i šef Vlade i poreske uprave. Sa druge strane imate već nekoliko mjeseci medijski performans u kojem prisustvuju isključivo ministri iz reda Ure i premijer. Ispostavlja se da kada se ovaj slučaj otvorio, da po navodima Agencije za sprovođenje zakona, 90 odsto tog kontigenta je završavalo na sivom tržištu, a 10 odsto je svega uništavano", rekao je Konjević.
Konjević je istakao i da im je na Vijeću za nacionalnu bezbjednost saopšteno da je Uprava policije (UP) bila isključena iz tog slučaja.
"Ovaj slučaj je sprovodilo Specijalno državno tužilaštvo zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost i Specijalnim policijskim odjeljenjem, onim segmentom u okviru UP koja je pod direktnom nadležnošću specijalnog državnog tužioca", saopštio je on.
Na pitanje otkud on u Vladi Abazovića, te i zašto ne podnese ostavku, Konjević je odgovorio da "ovo nije Abazovićeva Vlada, njega je na ovo mjesto izabrao Milo Đukanović".
"Parlamentarna većina koja je formirana 28. aprila definisala je dva politička cilja- ubrzanje procesa evropskih integracija i da se stvori bolji investicioni ambijent koji bi obezbijedio vraćanje na poziciju dinamičnijeg ekonomskog razvoja. Mi se nismo dogovorili da imamo ovakve aktivnosti", istakao je on.
Nije realno da Vlada ostane do kraja 2024. godine
Konjević je rekao da nije realno da vlada koja je sada u tehničkom mandatu ostane do kraja 2024. godine.
"Brzi izbori bi bili rješenje za aktuelnu političku situaciju i minimum političke odgovornosti i ozbiljnosti podrazumijevao bi podršku tom rješenju", naveo je Konjević.
Pojasnio je da je Vlada pala i da su svi u ostavci, navodeći da je politički legitimitet na strani onih koji su inicirali izglasavanje nepovjerenja vladi.
"Abazović je premijer sa najkraćim stažom u višestranačju u Crnoj Gori", podvukao je Konjević.
On je naveo da formalno gledano, ne mogu premijer ili neki ministar da se ponašaju suprotno politici skupštinske većine.
"Ne bih se iznenadio da Abazović pokuša da pokrene pitanje pristupa OB"
Govoreći o mogućnosti da Abazović pokrene pitanje pristupa Otvorenom Balkanu u vrijeme tehničkog mandata, on je rekao da je u politici sve moguće.
"Sklon sam da vjerujem da to ipak neće uraditi ali ne bih se iznenadio ni da to pokuša, naravno suprotno volji političke većine. Nelogično je da Vlada donosi odluke za koje nema većinu u parlamentu. Premijer je to jednom pokušao i on ima najkraći staž u istoriji višestranačja Crne Gore. Ne može da se premijer ponaša u suprotnosti sa stavom parlamentarne većine", kazao je Konjević.
Da bi se Otvoreni Balkan primijenio moraju, kako dodaju, da se mijenjaju zakoni, a za to ne postoji većina.
"Skloniji sam da mislim da neće, ali me ne bi ni iznenadilo da sa manjkom legitimeta i ogromnim protivljenjem parlamenta Abazović završi i posljednu obavezu koju je preuzeo. U politici je sve moguće", rekao je on.
"Devedesetih godina bilo više šverca cigareta nego danas"
Devedesetih godina bilo više šverca cigareta u Crnoj Gori nego što je to slučaj danas, smatra potpredsjednik Vlade.
"Ipak je nakon 30.avgusta stvorena bolja politička volja da se organi za sprovođenje zakona bore protiv šverca cigareta. Ono što je za mene iznenađujuće jeste da indicija da iza ovih državnih, ili paradržavnih aktivnosti, stoji nekoliko visokopozicioniranih funkcionera GP URA", kaže Konjević.
Na pitanje ima li ličnu odgovornost što nije bilo više uhvaćenih i procesuiranih koji se bave švercom cigareta u periodu od 2013. do 2016, kada je bio ministar unutrašnjih poslova, odgovorio je da je to odgovornost svake vlade i svakog ko je bio dio neke vlade, posebno u segmentima u kojima ti rezultati nisu bili bolji.
"Da li su MUP, tužilaštvo i ANB tada mogli da imaju bolji rezultat - jesu, ali je ipak poslije 30. avgusta 2020. godine stvorena jedna bolja politička volja, bez ikakve dileme, da organi za sprovođenje zakona aktivnije djeluju protiv kriminalnih aktivnosti, među kojima je šverc duvana, ali je iznenađujuće da iza ovakve aktivnosti može da stoji nekoliko visokopozicionirah članova Građanskog pokreta URA", kazao je Konjević.
"Kada postoji institucionalna kriza, demokratija ne prepoznaje drugačiji model od odlaska na izbore"
Govoreći o eventualnim vanrednim izborima Konjević je ocijenio da postoji duboka, institucionalna kriza, te da kada postoji takva kriza demokratija ne poznaje drugačiji model nego da se ode na izbore.
"Kada je vlada pala 19. avgusta imali ste dvije ustavne mogućnosti - da se u roku od 30 dana formira neka parlamentarna većina sa 41 i da svoj prijedlog za mandatara u tom roku sa potpisima, ili bez njih, ali odlaskom na konsultacije dostave predsjedniku države, koji je tada u obavezi da da mandat. Mi taj scenario nismo imali", poručio je on.
Taj scenario nismo imali "jer Abazović zna poruke se međunarodnih adresa - partneri ne žele da vide Demokratski front u novoj vladi".
"Upravo tu imate vrstu političke igrice, da 30. dana ne želite da stavite potpis, a kada taj rok istekne vi stavite potpis. Poslije toga nema druge mogućnosti, sada postoji druga ustavna mogućnost - da se skrati Skupštini mandat i ide na izbore. Što društvo prije zrene prije ćemo izaći iz ove krize, ovako je ovo mučenje i za građane i za samu Vladu", istakao je on.
Komentarišući to što Đukanović nije pozvao nekoliko partija na konsultacije odgovorio je da Ustavni sud može o tome da da sud.
Konjević smatra da će se neke stvari "pokrenuti s mrtve tačke" nakon lokalnih izbora 23. oktobra u većem broju opština.
"Sada nije realno očekivati da se postigne neki dogovor oko izbora, ali je moje očekivanje kada prođu lokalni izbori da se dođe do datuma parlamentarnih izbora, da je svima jasno da ne možete imati vladu kojoj je izglasano nepovjerenje u dužem vremenskom intervalu, da vlada i donosi odluke", istakao je Konjević.
Očekuje i da se nakon lokalnih izbora od 19 kandidata za Ustavni sud, koji su saslušani na skupštinskom Ustavnom odboru u prethodnom periodu, izaberu četiri nove sudije.
Bonus video:
