Narednih dana biće formirana radna grupa za izradu smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice, dogovoreno je na sastanku predstavnika Vrhovnog suda sa predstavnicima Vrhovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
Vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković istakla je, kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, da je izrada smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice obaveza i prema Akcionom planu Savjeta za vladavinu prava, s obzirom na to da Evropska unija ukazuje da je potrebno izvršiti reviziju primjene sporazuma koji dominiraju u sudskoj praksi.
Smjernice bi, dakle, riješile pitanje blage kaznene politike sudova, naglasila je Vučković.
„Sporazum o priznanju krivice je dobar način da se okrivljeni za kratko vrijeme dovede pred sud. Osim što bi se ubrzao postupak, značajno bi se smanjili i njegovi troškovi. Pitanje je samo koja je to donja granica, ispod koje ne smije da se ide prilikom sklapanja ovakvog sporazuma, odnosno da li je okrivljenom prihvatljiviji sporazum ili redovni sudski postupak“.
Stoga je, kako je rekla, izuzetno bitno što će u budućoj radnoj grupi učestvovati i predstavnici sudova.
Predstavljajući nacrt za buduće smjernice koje je uradilo Vrhovno državno tužilaštvo, vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović kazala je da su u ovom dokumentu prepoznati problemi i nedostaci trenutne primjene Sporazuma o priznanju krivice i da nacrt predstavlja detaljnu osnovu na kojoj će radna grupa, za veoma kratko vrijeme, moći da izradi nove smjernice.
„Jedna od preporuka je da se iz Sporazuma o priznanju krivice isključe krivična djela pranja novca i trgovine ljudima“, rekla je Jovanović.
Rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica smatra da je Sporazum o priznanju krivice veoma bitan u predmetima u kojima ima više okrivljenih.
„Ako izanaliziramo koliko kod nas traju takvi postupci, očigledno je da bi sporazum značajno skratio vrijeme trajanja sudskog postupka, a ušteda vremena značila bi i uštedu finansijskih sredstava koja se troše tokom postupka“, zaključila je Medenica.
Vrhovni sud je aktivno radio na izradi Analize kaznene politike, napomenula je jedna od njenih autorki, sekretarka tog suda Ksenija Jovićević Korać, istakavši da su evropskim ekspertima tokom nedavne kolegijalne posjete Vrhovnom sudu detaljno predočeni razlozi koji u značajnoj mjeri uslovljavaju broj potpisanih sporazuma o priznanju krivice.
„To se prvenstveno odnosi na broj sudnica kao i na kancelarije sudija u kojima se veoma često održavaju suđenja, ali i sudski depozit u kome se skladište oduzeti dokazi poput narkotika ili oružja. Tako su na praktičan način mogli uvidjeti opravdanost primjene Sporazuma, u cilju postizanja efikasnosti krivičnog postupka“, pojasnila je Jovićević Korać.
Shodno dogovoru, kako je saopšteno, članovi radne grupe za izradu smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice biće iz Vrhovnog suda, Apelacionog suda, Višeg suda u Podgorici, Vrhovnog državnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva, Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i jedan ekspert.
Iz Vrhovnog suda podsjećaju da je, u posljednjih šest godina, od 480 postignutih sporazuma o priznanju krivice odbijeno svega osam.
Bonus video:
