Ipak se može odlučivati o diskriminaciji

Vrhovni sud poništio presudu Upravnog po tužbi Svetlane Vujanović, koja smatra da je Sudski savjet nezakonito penzionisao. To pravosudno tijelo ranije je zatražilo ocjenu ustavnosti osporavanih odredaba Zakona o PIO, odluke nema do danas

5438 pregleda 0 komentar(a)
Predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Vučković i Vesna Simović Zvicer, član savjeta Dobrica Šljivančanin, Foto: Luka Zekovic
Predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Vučković i Vesna Simović Zvicer, član savjeta Dobrica Šljivančanin, Foto: Luka Zekovic

Upravni sud Crne Gore ponovo će odlučivati o poništavanju odluke Sudskog savjeta iz avgusta 2021. godine, kojom je bivša sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović penzionisana, nakon što je najviša sudska instanca u državi prihvatila tužbu bivše koleginice.

Zajedno sa Vujanović, tada je sudijska funkcija prestala za još 22 sudija, a kasnije još osmoro. Njih 11 je zatim pokrenulo sudske postupke, smatrajući odluke nezakonitom - uglavnom zbog diskriminacije jer su u pitanju tadašnje sutkinje za koje je bila spuštena starosna granica.

Presudom Upravnog suda Crne Gore od 25. 10. ove godine odbijena je tužba Vujanović, koja je tražila poništenje odluke Sudskog savjeta - kojom je konstatovano da joj prestaje funkcija 3. 08. 2021. godine, zbog ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Vrhovni sud je predmet vratio na ponovno odlučivanje iako je, kako je objašnjeno “Vijestima”, mogao preinačiti odluku Upravnog i poništiti odluku Sudskog savjeta. Upravni je prije 2 mjeseca odbio tužbu Vujanović, između ostalog i argumentom da ne mogu odlučivati o diskriminaciji.

Isti sud odbio je ranije i tužbu takođe penzionisane sutkinje Višeg suda za prekršaje Dragice Kovačević.

Osnov oba postupka bila je povreda procedura tokom odlučivanja SS, i diskriminacija po osnovu starosti, odnosno pola. Jer dio pravnika smatra da je odredba Zakona o penzionom osiguranju da žene mogu u starosnu penziju sa 64 godine života mogućnost, a ne obaveza - kao što je procijenio Sudski savjet. Oni su se rukovodili odredbom Ustava da sudijama prestaje funkcija sticanjem uslova za starosnu penziju.

Sudski savjet ranije je pokrenuo inicijativu pred Ustavnim sudom, tražeći da se izjasni o odredbama koje se tiču ostvarivanja prava na starosnu penziju, jer je izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje su stupile na snagu 12. avgusta 2020, propisano da muškarci “stiču pravo na starosnu penziju” kada navrše 66 godina života, a žene kada navrše 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja”. US je uzeo u razmatranje inicijativu još 2020, ali do danas nije odlučio o njoj. Njegova odluka trebalo je biti osnov i orijentir za Upravni sud, kada presuđuje u sporovima protiv Sudskog savjeta.

U odluci vijeća Vrhovnog suda sutkinje Jelene Čabarkape, juče objavljenoj, citiraju se navodi tužbe Vujanović da Upravni sud nije cijenio da li su se ispunili uslovi pokretanja postupka penzionisanja po službenoj dužnosti. To znači da je Sudski savjet trebalo da ima obavještenje Vrhovnog suda i ostalih sudova o sticanju uslova za starosnu penziju. Umjesto toga to tijelo je, kako navodi ona, pod tačkom razno, a na osnovu dostavljanja spiska sudija sa datumom rođenja, poslalo u penziju 23 sudija.

Vujanović
Vujanovićfoto: Savo Prelević

Sutkinja je u tužbi navela, kako se vidi iz odluke Vrhovnog suda, da su odredbe Zakona o penzionom osiguranju “mjera pozitivne diskriminacije žena u cilju zaštite žena, zbog njihovih bioloških funkcija (prije svega materinstva) pri čemu žene osiguranice same odlučuju da li će koristiti ovo pravo, koje je lično pravo i da se ove odredbe Zakona o PIO

odnose jednako na sve građane koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji”.

Vujanović spori i relevantnost odluke SS, koji, kako tvrdi, nije imao većinu za odlučivanje jer ona nije donijeta većinom glasova članova SS. Umjesto sa šest glasova, ona je podržana od strane pet članova SS.

Bivša sutkinja je ukazala i da SS nije isto primijenio odredbe Zakona o penzionom, jer je godinu dana ranije donio drugačije odluke:

”Iz spisa predmeta proizlazi da je Sudski savjet, kod istovjetnih ustavnih i zakonskih rješenja,.. 10. 12. 2020. razriješio sudiju Apelacionog suda Crne Gore R. M. sa 67 godina starosti, 30. 5. 2021. godine sudiju Višeg suda u Podgorici M. B. sa 67 godina starosti, a dana 3. 8. 2021. godine - znači istog dana kada je razriješena tužilja i još 22 sudija, razriješio sudiju M. B. sa 67 godina starosti, pozivajući se na odredbe Zakona o radu - prestanak radnog odnosa po sili zakona,” navodi Vujanović.

Upravnom sudu zamjera što nije pozvao Vujanović da se uključi u postupak, odnosno da čuje njeno obrazloženje prije donošenja presude.

Sutkinja je u tužbi citirala i da je SS odlukama povrijedio Osnovne principe Ujedinjenih nacija, Deklaraciju o ljudskim pravima, Rezoluciju Ujedinjenih nacija 40/32 i 40/146, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda, Evropsku povelju o Zakonu za sudije, Mišljenje broj 1 Konsultativnog vijeća evropskih sudija, Univerzalnu povelju sudija ...

Na čelu Upravnog suda sada je sudija Miodrag Pešić.

HRA: Sudski savjet donio suprotne odluke o istoj stvari

U “Analizi postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori”, Akcija za ljudska prava (HRA) je navela da je Sudski savjet odlukom da penzioniše 23 sudija na osnovu ispunjenih uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odustao od stava iz oktobra 2020, da se odluke o prestanku sudijskih funkcija ne donose prije odluke Ustavnog suda.

Od stupanja na snagu izmjena ZPIO 12. avgusta 2020, pa sve do 30. septembra 2020. godine, Sudski savjet je primio dopise devet predsjednika sudova u kojima su navedena imena ukupno 23 sudija koji su ispunili uslove za prestanak sudijske funkcije, navodi se u Analizi.

Na sjednici 7. oktobra, Savjet je, dodaje se, većinom glasova donio odluku da se sačeka odluka Ustavnog suda po predlogu koji je savjet podnio za ocjenu saglasnosti odredaba ZPIO. U njemu je istaknuto da te odredbe nisu u saglasnosti sa članovima Ustava i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima. “Ukazano je da bi primjena člana ZPIO dovela do direktne diskriminacije sutkinja u odnosu na sudije, kao i svih sudija i sutkinja u odnosu na druge javne funkcionere i druge državne službenike i namještenike”, dodaje se.

Nakon skoro 10 mjeseci, na inicijativu novog člana Sudskog savjeta, Vladimira Novovića, tadašnjeg sudije Višeg suda u Podgorici, a sada glavnog specijalnog tužioca, da se to pitanje stavi na dnevni red, Savjet je 3. avgusta 2021. godine većinom glasova ipak odlučio da konstatuje prestanak funkcije za 23 sudija.

Bonus video: