Rad tužilaštva pokazao je da bez obzira ka kom učiniocu krivičnih djela je usmjerena istraga, uvijek nekome smeta, ali smo i mi pokazali da nema nedodirljivih.
”Svakako da ćemo procesuirati svakog učinioca krivičnog djela, bez obzira na to da li je u našim redovima ili ne, što smo i pokazali proteklih mjeseci”.
To je u intervjuu “Vijestima” kazala vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović, poručivši da ohrabruje sve kolege da momentalno procesuiraju svakog političara ili bilo kojeg drugog pojedinca koji pokuša da nezakonito utiče na njihov rad.
Rekla je da je sprema da rad na čelu tužilaštva nastavi i u punom mandatu, ukoliko za to dobije podršku.
”U ovom trenutku mogu reći da sam, ukoliko bih dobila povjerenje da nastavim rad, pa i u punom mandatu, potpuno spremna da preuzmem sve obaveze. Ukoliko, pak, oni koji o tome odlučuju procijene da je bolje da neko kreće iz početka, taj neko će imati moju pomoć”, poručila je.
Kako danas, nakon skoro godinu na toj poziciji, ocjenjujete rad Državnog tužilaštva i svoj doprinos tome? Da li je nešto moglo bolje?
Neko sam ko smatra da se u svakoj sferi i segmentu uvijek može bolje. Tako mislim i kada je situacija u Državnom tužilaštvu u pitanju.
Svakako da smatram da smo uradili dosta, jer se to zaista i vidi, ali nikako ne želim da konstatujem da u nekim situacijama nijesmo mogli bolje da reagujemo i da damo veći doprinos borbi protiv svih oblika kriminaliteta.
Da smo ipak na dobrom putu potvrđuju i stavovi javnosti koji se ogledaju kroz rezultate istraživanja o percepciji Državnog tužilaštva koje je realizovano uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Svakako da nas raduje činjenica da skoro 60 odsto ispitanika smatra da je Državno tužilaštvo u svom radu generalno efikasno i da je preko 40 odsto ispitanika primijetilo pozitivnu promjenu u radu Državnog tužilaštva u posljednjih 12 mjeseci. Pred nama je ozbiljan zadatak da svojim radom i konkretnim rezultatima doprinesemo da rezultati narednih istraživanja budu još bolji.
Više puta opominjali ste političare da ne pritiskaju tužioce. Da li ste ustanovili odakle vjetrovi najčešće duvaju - koje su to adrese sa kojih se pokušava napraviti pritisak na tužioce? Da li sa pozicije na kojoj ste vidite da ima kolega koji su podložni uticaju i kako se protiv toga izboriti? Ima li osnova za procesuiranje političara koji pokušavaju da utiču na rad tužilaštva?
Mislim da sam samo sve koji su to znali da zaborave isključivo podsjećala na činjenicu da Državno tužilaštvo ima zakonom propisanu samostalnost koja podrazumijeva da se poslovi Državnog tužilaštva ne smiju obavljati ni pod čijim uticajem i da niko ne smije da utiče na Državno tužilaštvo u obavljanju njegovih poslova.
Mislim da smo u prethodnom periodu dokazali i pokazali da za Državno tužilaštvo nema nedodirljivih i zaštićenih i da će se na udaru Tužilaštva naći svako ko učini krivično djelo bez obzira na ime, prezime, funkciju, političku pripadnost… Mi prepoznajemo isključivo učinioce krivičnih djela i to treba da bude jasno svima, jer je to princip na osnovu kog funkcionišemo u svom radu.
Kada govorimo o pritisku, ponoviću da na mene niko nije pokušao da utiče na bilo koji način, niti bi to mogao da uradi i mislim da je to jasno svima.
Već sam jednom prilikom konstatovala da sam svjesna da su brojne adrese zainteresovane za rad Državnog tužilaštva, ali svima njima je jasno da sa mnom mogu da razgovaraju isključivo u granicama zakonskih rješenja.
Od svih državnih tužilaca očekujem isti takav odnos prema ovoj odgovornoj funkciji koju su državni tužioci sami birali.
Smatram da za bilo kog pojedinca koji nije odlučan u namjeri da se odupre bilo kojoj vrsti pritiska nema mjesta u državnotužilačkoj organizaciji.
Vrijeme je pokazalo da naš rad, bez obzira ka kom učiniocu krivičnih djela je usmjerena istraga, uvijek nekome smeta, a neko nas hvali, ali je takođe pokazalo i da to ne utiče na nas, niti će. Kritike su dobrodošle, kada su osnovane i smislene, a na kritizerstvo se ne osvrećemo, jer ni nemamo vremena za to, zato što se znaju prioriteti u radu - a to je da pravda bude jednaka za sve. Na to pazimo svi, a ja imam i dodatnu obavezu jer je hijerahijski moja odgovornost najveća. Daću sebi za pravo da ponovo apelujem na predstavnike građana koji odlučuju u parlamentu, da nam, umjesto što pokušavaju da nas uvuku u svoja dnevnopolitička prepucavanja, obezbijede bolje uslove rada i kontinuitet.
Kao što sam rekla - mi ne prepoznajemo funkcije, samo učinioce krivičnih djela. To znači da eventualne učinioce krivičnih djela među političarima, ta činjenica ni u kom slučaju ne može i neće zaštititi. To ni u kom slučaju ne znači da će neko biti procesuiran samo zato što je političar. Ali ako učini krivično djelo, nema razlike u odnosu na bilo kog drugog građanina koji je došao u sukob sa zakonom.
Što se tiče dijela pitanja koje se odnosi na procesuiranje političara koji pokušavaju da utiču na rad tužilaštva, ohrabrujem kolege, da, i ukoliko bude takvih pokušaja, bez obzira sa koje adrese dolaze, momentalno procesuiraju te osobe za protivzakoniti uticaj. Kao krovna adresa vrhovno državno tužilašvo u tome će im pružiti punu podršku.
Prije nešto više od pola godine poručili ste da nedodriljivih neće biti i najavili nastavak odlučne borbe protiv svih vidova organizovanog kriminala i korupcije. Kakvi su danas rezultati u tom dijelu? Na jednoj ste od najvažnijih funkcija u pravosuđu, da li ste na tom mjestu osjetili da ipak ima nedodirljivih?
Mislim da upravo rezultati potvrđuju da nedodirljivih nema i da smo nastavili sa odlučnom borbom protiv svih vidova kriminala i korupcije. Ne bih nabrajala pojedinačne slučajeve, ali bih istakla da mi zapravo samo realizujemo svoj osnovni zadatak, a to je upravo borba protiv kriminala i privođenje pravdi učinilaca krivičnih djela.
Što se tiče pozicije na kojoj se nalazim, istakla bih da ni kao vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke, baš kao ni državna tužiteljka sa višedecenijskim iskustvom nijesam osjetila niti dopustila da ima nedodirljivih.
Zato pozivam cjelokupnu javnost da ukoliko ima dokaze da je bilo ko učinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti te dokaze dostavi nadležnom državnom tužilaštvu. Moram da napomenem da su za procesuiranje bilo kog pojedinca neophodni upravo dokazi da je učinio krivično djelo, Državno tužilaštvo ne može i neće postupati na osnovu bilo čijih očekivanja, pretpostavki, već isključivo na osnovu dokaza.
Uhapšeni su specijalni tužilac i tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu. Kako to komentarišete, naročito optužbe Specijalnog državnog tužilaštva na račun dugogodišnjeg tužioca za organizovani kriminal da je postao član OKG “kavački klan” i radio za njih, a ne za državu? Da li ste imali uvid u taj predmet - koliko su osnovane sumnje SDT-a? Da li je, po Vašem mišljenju, Čađenović mogao i smio sam donositi odluke u predmetima, ili se, kako je i izjavio na saslušanju - konsultovao sa GST? Da li ste nakon hapšenja Čađenovića, glavnom specijalnom tužiocu naložili da provjeri sve predmete u kojima je postupao?
Ne bih se upuštala u komentarisanje aktivnih predmeta. Podsjetiću na obavezu svih nas i cjelokupne javnosti da poštujemo pretpostavku nevinosti, tako da svojim izjavama i komentarima ni u kom slučaju ne želim da ugrozim postupak, ali ni prava lica protiv koji se postupak vodi.
Naravno da sam bila i jesam u toku sa svim radnjama koje preduzima Specijalno državno tužilaštvo u ovom, kao i u drugim predmetima.
Kao što sam rekla, odluka u odnosu na bilo kog pojedinca, ko god on bio, donosi se isključivo na osnovu dokaza. Kad dokazi upućuju na sumnju da je učinjeno krivično djelo, Državno tužilaštvo preduzima sve zakonom propisane mjere i radnje. Na tom principu zasnovano je i postupanje u ovom predmetu.
Da li je hapšenje Čađenovića potvrdilo ono što se šuška duže od deceniju - da u tužilaštvu postoje “trule daske”? Znači li njegovo hapšenje da ste krenuli u čišćenje “svog dvorišta” i kako ćete očistiti tužilaštvo od korumpiranih kadrova?
Ne bih se bavila onim što se, kako navodite, šuška bilo gdje.
Kao što sam rekla, mi ne prepoznajemo funkcije, samo učinioce krivičnih djela. Nikog za kog se utvrdi da je učinio krivično djelo neće zaštiti činjenica da je nosilac bilo koje funkcije, pa ni ako je u pitanju državni tužilac.
Mi ćemo nastaviti da primjenjujemo zakonom i Ustavom propisane mjere i radnje. Svakako da ćemo procesuirati svakog učinioca krivičnog djela, bez obzira na to da li je u našim redovima ili ne, što smo i pokazali proteklih mjeseci
Kako ste zadovoljni radom osnovnih, viših i Specijalnog državnog tužilaštva? Da li su svi rukovodioci na visini zadatka?
To su teme o kojima razgovaram sa rukovodiocima državnih tužilaštava u direktnoj svakodnevnoj komunikaciji, kao i tokom periodičnih zajedničkih sastanaka. Smatram da su pred svima njima konkretni izazovi kojima su dorasli, što će oni uvjerena sam u narednom periodu i dokazati.
Svjesna sam da zbog nadležnosti najviše pažnje javnosti izazivaju rezultati Specijalnog državnog tužilaštva, ali moram da napomenem da dva viša i trinaest osnovnih državnih tužilaštava takođe imaju konkretne rezultate svog rada i zadatak rukovodilaca tih tužilaštava je da te rezultate učine vidljivijim.
Postoji li i dalje problem sa brojem tužilaca? Ako postoji, koliko ih nedostaje i gdje najviše?
Postoji, to potvrđuje i činjenica da u dva državna tužilaštva, u Rožajama, Kolašinu, a do skoro i u Plavu, imamo samo po jednog tužioca. To znači da za njih nema slobodnog dana, praznika… Tužioci u ovim gradovima su u konstantnom dežurstvu što je svakako otežavajuća okolnost i opterećenje.
Osim toga, ako imamo na umu nadležnost i složenost poslova u višim i Specijalnom državnom tužilaštvu, ni u kom slučaju ne možemo konstatovati da u njima imamo dovoljan broj tužilaca.
U kakvim uslovima radite? Dokle se stiglo sa preseljenjem u staru zgradu vlade?
Možda uslove najbolje oslikava činjenica da se Vrhovno, Specijalno i Više državno tužilaštvo nalaze u istoj zgradi u čijim se hodnicima mogu istovremeno naći učinioci ozbiljnih krivičnih djela koji dolaze na saslušanje i visoki zvaničnici koji dolaze na sastanke.
Osim toga činjenica da u istoj kancelariji imamo dva tužioca i da je nemoguće da oni istovremeno saslušavaju osumnjičena lica dovoljno govori o otežanosti njihovog rada.
Da ne govorim o bezbjednosnim uslovima u osnovnim državnim tužilaštvima koji su na izuzetno niskom nivou.
Podsjetiću da je i Evropska komisija konstatovala da su radni prostor i uslovi rada uopšteno na svim nivoima pravosuđa znatno ispod minimalno potrebnih evropskih standarda.
Sa druge strane, od nas se očekuju maksimalni rezultati. Zaista nam uslovi rada nikada neće biti izgovor za nedostatak rezultata, ali bi svakako pomogli da oni budu još bolji.
Što se tiče preseljenja u novi prostor, nadamo se da će zajedničke aktivnosti Ministarstva pravde i međunarodnih partnera doprinijeti da se prostor za Vrhovno, kao krovno tužilaštvo državnotužilačke organizacije, kao i Specijalno i Više državno tužilaštvo u Podgorici adaptira tokom naredne godine, jer do preseljenja prije adaptacije ne može doći.
Ne smijemo zaboraviti da pored ova tri, imamo još četrnaest državnih tužilaštava u kojima kolege takođe postupaju u neadekvatnim uslovima i da je neophodno i za njih obezbijediti prihvatljive uslove za rad.
Što su najveći problemi u radu?
Pored uslova u kojima radimo, državni tužioci nemaju dovoljno stručnih saradnika, a kao što znate imamo problem i sa specijalizovanim stručnjacima koji bi pomogli da rezultati budu još efikasniji. Osim toga u vremenu unapređene tehnologije neophodno je da Državno tužilaštvo ima opremu koja olakšava analizu podataka, jer se mi i dalje koristimo tradicionalnim metodama provjera i komunikacije, što u velikoj mjeri dodatno otežava rad i utiče na efikasnost.
Da li i dalje doživljavate opstrukcije i od koga?
Nema opstrukcija koje mogu uticati na našu riješenost da nastavimo sa odlučnom borbom protiv svih vidova kriminala na bilo kojoj adresi. U prethodnom periodu dokazali smo da je upravo tako!
“Zakon ne mijenjaju zbog mene”
Da li ćete se kandidovati za vrhovnu državnu tužiteljku?
Ranije sam Vam već na isto pitanje odgovorila da ću ozbiljno razmisliti o kandidaturi za VDT-a ukoliko nastavimo sa ostvarivanjem konkretnih rezultata. I dalje imam isto razmišljanje.
Smatram da je neophodno obezbijediti kontinuitet započetog rada u Državnom tužilaštvu koji je i te kako vidljiv i prepoznat.
Izborom vrhovnog državnog tužioca obezbijedio bi se nesmetan dugoročan rad državnotužilačke organizacije, ali kao što znate rješavanje ovog važnog pitanja ne zavisi od nas i zato se nadam da će predstavnici građana u parlamentu svojim odlukama doprinijeti da se to zaista i desi.
Skoro će godina kako sam na ovoj poziciji, što znači da sam potpuno ušla u proces rada, obaveza i dužnosti, ostvarila komunikaciju sa svim kolegama u Državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu, započeli smo brojne procese ne unapređenju rada. U ovom trenutku mogu reći da sam, ukoliko bih dobila povjerenje da nastavim rad, pa i u punom mandatu, potpuno spremna da preuzmem sve obaveze. Ukoliko, pak, oni koji o tome odlučuju procjene da je bolje da neko kreće iz početka, taj neko će imati moju pomoć.
Tužilački savjet je nedavno predložio izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, nakon čega je član TS Stevo Muk, saopštio da je to učinjeno bez odgovarajućeg procesa javne rasprave i da bi usvajanje donijelo više štete, nego koristi. Kakav je Vaš stav o tome?
Tužilački savjet je uputio tu inicijativu, očekujući da se u daljem postupku poštuju sve neophodne procedure. Naša namjera nije bila da bilo šta preskačemo. Inicijativu smo usvojili na sjednici koja je bila otvorena za javnost, zbog čega ne stoje tvrdnje da je riječ o bilo kakvim zakulisnim radnjama, kako se to moglo čuti u prethodnom periodu.
Moj stav o tome je izražen kroz podršku koju sam ovoj inicijativi dala na sjednici Tužilačkog savjeta koja je, ponavljam, bila otvorena za javnost, što znači da su mogli da joj prisustvuju i mediji i predstavnici nevladinog sektora. U konačnom, inicijativa Tužilačkog savjeta u skladu je i sa preporukama Venecijanske komisije da v. d. VDT-a bude izabran iz reda državnih tužilaca.
Uvažavajući pravo svakog člana na pojedinačan stav, podsjetiću da je Tužilački savjet tijelo koje ima 11 članova i koje odluke donosi većinom glasova. Upravo je na taj način donijeta i odluka o inicijativi koja je upućena Skupštini za koju moram da napomenem da nije riječ o namjeri da se zakon mijenja zbog mene lično, jer to ni sama ne bih podržala, već je namjera da se prevaziđe situacija u kojoj se trenutno nalazi državnotužilačka organizacija.
Više puta sam apelovala da se u Skupštini donese odluka o izboru vrhovnog državnog tužioca, činim to i sada, ali zaista smatram da se do tog izbora državnotužilačkoj organizaciji takođe treba obezbijediti koninuitet u radu, a to ograničeno v. d. stanje svakako ne omogućava, jer je svakom pojedincu, kakav god profesionalac da je u pitanju, neophodan određeni period prilagođavanja i upoznavanja sa svim segmentima rada u Državnom tužilaštvu, čime se gubi značajno vrijeme koje bi moglo da se iskoristi za nastavak konkretnih rezultata.
Bonus video:
