Problem nelegalne gradnje u zaštićenom području Nacionalnog parka Durmitor zabilježen je i tokom prazničnih dana, kada inspekcije nijesu radile, tvrdi sagovornik “Vijesti”, građanski i ekološki aktivista iz tog grada Miloš Lazarević.
Lazarević je pljevaljskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv jednog sugrađanina i više NN lica, koje optužuje da su krajem decembra prošle i početkom januara ove godine, suprotno zakonu, završili nezakonito započetu gradnju objekta na lokalitetu Barno jezero u prvoj zoni zaštite NP Durmitor.
Nakon što je prijavio nadležnima nelegalnu gradnju, a prije nego je tužilaštvu podnio krivičnu prijavu, sugrađanin, čiji identitet je poznat “Vijestima”, poslao mu je prijeteću poruku.
”Kad se vratim iz zatvora, viđi đe ćeš ti poslije”, piše u poruci.
Lazarević je “Vijestima” rekao da je prijavu podnio zbog neefikasnog rada nadležnih službenika, koji su to morali da prijave prije građana.
”Ilegalna gradnja se sada probila iz treće i druge zaštićene zone u prvu, to je nedopustivo. Svi koji planiraju da grade ili bilo kako intervenišu u području NP Durmitor, moraju znati da je prije početka bilo kakvih radova potrebno dobiti dozvolu od UNESCO-a. Ovdje to nije slučaj, i rizikujemo da izgubimo status, odnosno, da nas stave na crvenu listu. Iz istih razloga mi smo se borili da sačuvamo Crno jezero, i sačuvali ga, zaštitili smo teritoriju vojnog odmarališta, iako je ona izuzeta iz NP, ali nije iz UNESCO-a. Za sve to, prije nas, bili su pozvaniji da se bore nadležni iz Nacionalnog parka, ali nisu, oćutali su. Sumnjam da pojedince, koji grade nelegalno, neko namjerno koristi kako bismo izgubili status UNESCO baštine”, rekao je Lazarević “Vijestima”.
Lazerević u prijavi, koju je dostavio “Vijestima”, piše da je gradnja tog objekta započeta ranije, suprotno važećim zakonima, nakon čega je nadležna inspekcija zaustavila gradnju i zapečatila objekat:
”Da bi ista lica, u navedenom terminu, nastavila sa građenjem i objekat završili čime su učinili sljedeća krivična djela - građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje (djelo propisano članom 326a Krivičnog zakonika), skidanje i povreda službenog pečata i znaka (djelo propisano članom 381 stav 1 Krivičnog zakonika), izgradnja i izvođenje objekata suprotno prostornim planom posebne namjene, planom upravljanja i drugim planskim dokumentima (djelo propisano članom 22 stav 1 Zakona o nacionalnim parkovima), deponovanje i privremeno odlaganje građevinskog otpada na mjestima koja nisu određena za to (djelo propisano članom 16 stav 19 Zakona o nacionalnim parkovima)”.
Prijavio ga je i za povredu službenog pečata.
Taj Žabljačanin navodi da su prijavljeni, za potrebe građenja nelegalnog objekta, izvršili i određene radove na izgradnji i uređenju prilaznog puta, što je takođe u suprotnosti sa važećim zakonima.
Lazarević obrazlaže i da su njegov sugrađanin i više NN lica započeli izgradnju objekta na lokalitetu u blizini Barnog jezera, u prvoj zoni zaštite NP Durmitor još 11. jula 2022. godine, nakon čega je podnijeta prijava nadležnim inspekcijama zbog građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Građevinska inspekcija reagovala je i 5. avgusta prošle godine zaustavila i zapečatila gradnju nadomak Barnog jezera.
Objašnjava i da je 6. januara, tokom šetnje tim krajem, primijetio da su se na spornom i zapečaćenom objektu nastavili radovi i da je objekat skoro završen - sa fasadom i krovom, uprkos činjenici da je gradnja na tom mjestu strogo zabranjena zakonom, što je potvrdila i nadležna inspekcija i zaustavila gradnju.
”Kako sam na lokaciji posljednjeg puta bio sredinom decembra 2022. godine kada je objekat još bio zapečaćen, jasno je da su lica protiv kojih podnosim prijavu objekat gradile u periodu od 20. 12. 2022 do 5. 01. 2023. godine, i tako svjesno i namjerno, iskoristile kraj godine i praznične dane kako bi objekat priveli kraju suprotno zakonu... Logično je zaključiti da su ovim radnjama navedena lica svjesno i namjerno, i to u kontinuitetu, samovlasno pokušala da pribave sebi pravo na izgradnju i posjedovanje spornog objekta, što je takođe zabranjeno članom 384 stav 1”, obrazlaže Lazarević.
On ističe da taj objekat predstavlja ozbiljno narušavanje ljepote pejzaža koje posebno karakteriše to podneblje u UNESCO-vim izvještajima po kriterijumu (VII) i da je u suprotnosti je sa članom 22 stav 1 Zakona o nacionalnim parkovima.
Taj član Zakona propisuje da se izgradnja objekata i izvođenje drugih radova na području nacionalnih parkova može vršiti u skladu sa prostornim planom posebne namjene, planom upravljanja i drugim planskim dokumentima.
Zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja
Prema Zakonu, u prvu zonu, sa strogom (apsolutnom) zaštitom, uključeni su predjeli sa izuzetnim i univerzalnim značajem, tj. zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja.
U tu kategoriju spadaju specijalni prirodni rezervati:
”Prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka (oko 10 hektara), šuma Crnog bora - Crna poda (oko 20 ha), Barno jezero sa neposrednom okolinom (oko 5 ha), Zabojsko jezero sa najužom okolinom (oko 10 ha), sliv Škrčkih jezera sa dolinom Sušice od Sušičkog jezera do Kanjona Tare (oko 2.360 ha), speleološki rezervat Surutka - Vjetrena brda (850 ha)”.
Bonus video:
