Tragedija koja se juče dogodila u Osnovnom sudu u Podgorici, pored niza problema koji decenijama nagrizaju pravosuđe, otvorila je ponovo i višegodišnji problem neadekvatnog i nedovoljnog obezbjeđenja zgrada u kojima su smješteni crnogorski sudovi i tužilaštva.
Više od dvije decenije, nakon tragedije u Sudu za prekršaje u Podgorici kada je u novembru 2002. godine Rajko Stajović u hodniku suda usmrtio Miomira Ćetkovića i teško ranio Smiljanu Jovićević, pokrenula se priča o načinu obezbjeđenja zgrada u kojima su sjedišta sudova i tužilaštava, ali od tog perioda do danas gotovo ništa se nije promijenilo.
Za dvije decenije osmišljen je samo plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, što je u međuvremenu zakonski uobličeno Zakonom o sudovima i Sudskom savjetu kao i Zakonom o državnom tužilaštvu, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele.
Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava - detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar crnogorskih hramova pravde.
Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika UP i pravosuđa, a formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale novac i za formiranje sudskih i tužilačkih straža.
Zbog toga što službe obezbjeđenja nikada nijesu formirane, kako je to zakonski predviđeno, policija je godinama čuvala zgrade sudova i tužilaštava iako Vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
Bili protiv agencija
Iako decenijama postoji ozbiljan problem bezbjednosti zgrada u kojima su sjedišta sudova i tužilaštava Sudski savjet, ali i tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, su 2013. godine bili izričito protiv tadašnjeg Vladinog predloga da se angažuju privatne firme za obezbjeđenje.
Oni su smatrali da to nije dobar način obezbjeđenja, te da bi angažovanje privatnih sekjuriti agencija “ugrozilo nezavisno i samostalno funkcionisanje sudskog sistema, ali i bio dodatni finansijski teret za pravosuđe”.
Sudski savjet kasnije i Tužilački savjet gotovo svake godine, kako se vidi u izvještajima o radu, dostavljali su i predlog da im se odobri novac za formiranje službi za obazbjeđenje, ali im na te zahtjeve nijedna Vlada nije dala novac.
Uprava policije, a na osnovu Vladine uredbe, godinama adekvatno prema planu obezbjeđenja, štiti samo sjedišta Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u Podgorici, ali i zgradu u centru Podgorice u kojoj su smještene kancelarije Višeg državnog tužilaštva, SDT-a i vrhovnog državnog tužilaštva.
U tim institucijama službenici UP koriste detektore i uredno legitimišu svaku stranku.
U ostalim zgradama gdje su smješteni sudovi i tužilaštva službenici UP imaju službenike zadužene za obezbjeđenje, ali se to radi na nedovoljno adekvatan način i bez detektora za metal...
Osim toga u većini institucija nije posebno određeno mjesto - pozicija odakle bi službenici UP mogli adekvatno da reaguju prema utvrđenim policijskim procedurama.
Zabrinuti za bezbjednost
Povodom aktiviranja eksplozivne naprave Vrhovni sud Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog stanja bezbjednosti u kojem se nalaze zgrade sudova u Crnoj Gori.
Oni su naglasili da Vrhovni sud već godinama ukazuje na potrebu formiranja službe za obezbjeđenje sudova, ali i podizanja nivoa bezbjednosti zaposlenih i građana koji dolaze u sud.
”Uprkos apelu i naporima Vrhovnog suda još uvijek nije došlo do izmjena zakonodavstva u tom pogledu”, navode oni.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da godinama “ukazujemo na ovo”.
”Tri godine pričamo o ovome. Ukazujemo da je bezbjednost ovakva kakva jeste. Na sreću završilo se ovako, moglo je biti mnogo gore”, rekla je Jovović.
Vršiteljka dužnosti vrohovnog državnog tužioca Tatjana Begović kazala je da su ovo situacije koje nas sve zajedno, kao društvo, upozoravaju i opominju.
”Pravosudne institucije moraju da budu bezbjedne za sve građane koji žele da ostvare svoja prava, kao i za zaposlene u njima. Nažalost, danas smo se uvjerili da nije tako”, navela je ona. Nakon događaja u zgradi suda saopštenje je poslao i Crnogorski bezbjednosni forum, koji je naglasio da je bezbjednost u sudovima i tužilaštvima na vrlo niskom nivou.
I ministar pravde Marko Kovač, koji je bio u službenoj posjeti Beogradu, kazao je da “tragičan događaj nas je još jednom podsjetio da pitanje bezbjednosti u sudovima, državnim tužilaštvima, te da ovaj problem mora biti riješen u najkraćem mogućem roku”.
”Taj resor je u saopštenju naveo da su tokom ove godine održali niz sastanaka sa rukovodiocima sudskih instanci povodom tog problema i pokrenuo aktivnosti koje iziskuju dodatna materijalna sredstva u smislu organizacije kvalitetne službe koja će se baviti zaštitom objekata sudstva i tužilaštva...
”Objekat u kojem se nalazi Osnovni sud u Podgorici nije adekvatan za rješavanje ovog problema u bezbjednosnom smislu. Upravo zbog toga je Ministarstvo pravde iniciralo postupak izgradnje Palate pravde, kako bi se na sveobuhvatan i kvalitetan način riješio problem smještajnih kapaciteta sudova u Podgorici i koji će po okončanju zadovoljavati sve standarde sa bezbjednosnog aspekta”, zaključuje se u saopštenju.
Hronologija
- U novembru 2002. godine u hodniku Suda za prekršaje u Podgorici dogodila se tragedija kada je Rajko Stajović u hodniku suda usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević.
- Nova tragedija dogodila se 19. septembra 2005. godine u Osnovnom sudu u Baru kada je u svojoj kancelariji s olovkom u ruci ubijena sutkinja Milorija Pejović (42). Nju je sa tri hica u glavu usmrtio Baranin Batrić Đuković (66), a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića (49). Tragedija tog dana u Baru je mogla biti i veća da se u cijevi pištolja nije zaglavio metak, jer je Đuković posle ubistva Pejović otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava. Kako ga nije ubio, on ga je oružjem izudarao po glavi... Sudije Pejović i Šupljeglav su dužili predmete sudskih sporova koje je Đuković vodio sa majkom i komšijama.
- Cetinjanin Drašković Dragan poginuo je 26. novembra 2020. godine nakon što je u hodniku Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju aktivirao ručnu bombu. Cetinjanin je bio ogorčen na rad tadašnjeg tužioca na Cetinju jer je vjerovao da je bio nepravedno optužen u slučaju nanošenja tjelesnih povreda.
- Krajem avgusta 2022. godine u kancelariji Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici napadnuta je tužiteljka Maja Janković. U kancelariju tužiteljke, bez poziva tog dana oko 15 časova, ušao je D.K: nezadvovoljan odlukom tužioca. On je prijetio i vrijeđao tužiteljku, zbog čega je osumnjičen za “napad na službeno lice”.
Bonus video:
