Smijenjeni direktor Uprave policije Zoran Brđanin i njegov pravni zastupnik Siniša Gazivoda predali su Upravnom sudu tužbu protiv rješenja Vlade o prestanku mandata šefa policije.
Advokatska kancelarija Gazivoda navodi da su uz tužbu, sudu predali i zahtjev za odlaganje izvršenja tog rješenja i rješenja o određivanju vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
"Vlada Crne Gore je donijela nezakonito rješenje o prestanku mandata direktora Uprave policije uz pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i povrede pravila postupka. Takvo odlučivanje o prijevremenom prestanku mandata direktora Uprave policije, koje nema utemeljenje u zakonu, nije služilo legitimnom cilju i predstavlja i prijetnju po operativnu nezavisnost i političku neutralnost policije kojom rukovodi direktor ovog dijela sistema", navodi Gazivoda.
Vlada je smijenila Brđanina 30. marta, a kao razlog je navedena odgovornost "nakon hapšenja pomoćnika direktora Dejana Kneževića, zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama".
Uoči smjene, premijer Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić tražili su od Brđanina da sam podnese ostavku, što je on odbio.
Advokat Brđanina saopštio je da je potreba demokratskog društva da se dosljedno sprovodi načelo zakonitosti i vladavine prava, a da bi se to ostvarilo, "mora postojati i efikasan sistem kontrole nad upravom, što je u konkretnom slučaju Upravni sud, odnosno sudska kontrola kroz upravni spor".
"Na taj način se obezbjeđuje zaštita prava građana od samovolje i posljedica zloupotrebe moći od strane vlasti, što je upravo i predmet ovog tužbenog zahtjeva. Tužba je argumentovana i tzv. strazburškim standardima, odnosno preporukama Savjeta Evrope u ovoj oblasti, kao i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, posebno u dijelu prava na pravično, brzo i efikasno suđenje i garancija dostupnosti djelotvornih pravnih ljekova, a što se odnosi i na prestanak učinjene povrede ili sprečavanja njenog nastavljanja", naglasio je Siniša Gazivoda.
Na sjednici Vlade, zahtjev za smjenu formalno je potekao od ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, a premijer Dritan Abazović je, obrazlažući taj predlog, rekao da je "menadžment UP izgubio autoritet i da ne postoji povjerenje između različitih policijskih organa a koji bi morali biti na zajedničkom poslu".
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je jedina zamjerka što prije smjene nisu sačekali izvještaj skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, čijom podrškom je Brđanin izabran na tu funkciju, a što je zakonska obaveza.
Ministar pravde Marko Kovač tada je kazao da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanoviša procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom.
Brđanin je na funkciju direktora UP izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat u avgustu 2021. dok mu je v. d. mandat počeo 22. februara te godine.
Nije bilo zakonskih uslova za prestanak mandata
Direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu nije mogao prestati mandat, jer nisu bili ispunjeni uslovi propisani odredbama člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
”Odluka o upravnoj stvari donijeta je arbitrarno, dakle bez primjene materijalno-pravne norme kojom se uređuje situacija koja odgovara činjeničnom stanju”, piše u obrazloženju tužbe, koju su smijenjeni direktor policije i njegov pravni zastupnik Siniša Gazivoda, predali Upravnom sudu protiv rješenja Vlade.
Gazivoda je naglasio da se Vlada u rješenju pogrešno poziva na član 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji se sključivo odnose na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave.
”Međutim, direktor UP nije starješina organa uprave, već rukovodilac jedne od osnovnih organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, s obzirom da policija nije organ uprave, već zajedno sa direktoratima, samo jedna od osnovnih organizacionih jedinica MUP-a. Nadležno tijelo - Vlada, trebalo je da donese pobijano rješenje na bazi činjenica, odnosno prije donošenja morale su se utvrditi sve činjenice značajne za rješavanje upravne stvari, a pošto to nije urađeno, u
konkretnom postupku imamo pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i povrede pravila postupka”, navodi Gazivoda.
Bonus video:
