Zeković: Petar Lazović je "odabrana" žrtva političkog progona

Viši sud u Podgorici nije donio odluku ni nakon dva mjeseca od održavanja ročišta za kontrolu optužnice u predmetu u kom je jedan od okrivljenih uhapšeni tajni agent Petar Lazović.

Jedan od njegovih branilaca, advokatica Maja Zeković, saopštila je da sudovi odlučuju na osnovu imena, a ne činjenica, upitavši da li crnogorsko pravosuđe u posljednjih godinu ispisuje nove, "nažalost neslavne stranice istorije".

Ona je kazala i da je Lazović "'odabrana' žrtva političkog progona".

Zeković je u saopštenju dostavljenom Vijestima napisala da je opravdano postaviti to pitanje:

"U kontekstu postupanja i odlučivanja pravosudnih organa u odnosu na jednog građanina Crne Gore, čije ime puni stupce novinskih tekstova, kontinuiranim negativnim ocjenama, zaključivanjima od strane za to neovlašćenih lica, tendencioznim tumačenjima navodnih dokaza do kojih navodno dolaze i objavljuju ih mediji".

Ona tvrdi da je odbrani, između ostalih zabrana, uskraćeno i pravo na uvid i kopiranje spisa predmeta, a da im je prethodno uveliko otežan posao:

"Zbog činjenice da mu je praktično javno izrečena najteža kazna, iako glavni pretres u postupku pokrenutom u odnosu na njega još nije ni počeo".

"Toj osudi izrečenoj od dijela javnosti, ali i cjelokupnom pritisku da se prema ovom građaninu primijene do sad nezapamćene mjere sinhronizovanih napada na ličnost, porodicu, profesionalizam i ugled, očigledno su podlegli i nadležni postupajući organi koji bi trebalo da se objektivno i profesionalno bave ovim slučajem. Nekoliko je ključnih razloga na koje se ukazuje, budući da je na primjeru ovog građanina premisa o jednakosti svih građana pred zakonom višestruko prekršena. Najprije, ročište za kontrolu optužnice u predmetu pokrenutom u odnosu na ovog građanina kao okrivljenog održano je dana 24. 02. 2023. godine. Danas, nakon punih dva mjeseca, nemamo informacija niti podataka o sudbini odnosnog optuženja, iako su sve radnje suda vezane za kontrolu, ispitivanje i eventualno potvrđivanje optužnice jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, pa je tako rok za potvrđivanje u složenim predmetima 15 dana od održavanja ročišta povodom kontrole tog akta", kazala je Zeković.

Advokatica ističe da su, u međuvremenu, vijeća Višeg i Apelacionog suda donijela rješenja o produžavanju pritvora Lazoviću, zbog opasnosti od bjekstva, iako se on odazvao na telefonski poziv policije.

"Ne cijeneći niti jedan konkretni argument i lako provjerljivu činjenicu u vezi sa ličnošću ovog okrivljenog što bi im morao biti prvi i obavezujući kriterijum prilikom odlučivanja o samom pritvoru, budući da su okolnosti bitne za pritvor vezane za ličnost okrivljenog, a ne za kako se to zaključuje iz obrazloženja ovih rješenja, težinu krivičnog djela".

Ona je ocijenila da u njihovim rješenjima nema relevantnih razloga koji bi ukazali na opasnost od bjekstva:

"Već se odlučuje na osnovu paušalnih, nekonkretnih floskula koje kao takve ne smiju biti ni povod, a ne osnov za zaključivanje u ovakvim pravnim pitanjima".

Advokatica pojašnjava da visina zaprijećene kazne, na kojoj insistiraju sudovi, nije i ne smije biti dovoljan razlog za produženje pritvora po pritvorskom osnovu opasnost od bjekstva:

"Već za to mora postojati upravo realna opasnost od bjekstva, odnosno skrivanje okrivljenog, a što se procjenjuje na osnovu njegovog ranijeg ponašanja, držanja u toku postupka i same ličnosti okrivljenog. Postupajući sudovi međutim, uporno ne radeći svoj posao i ne baveći se onim što su dužni, u svojim odlukama ne cijene držanje ovog okrivljenog u dosadašnjem toku postupka, njegovu bezrezervnu saradnju sa nadležnim organima, stavljanje na raspolaganje nakon prvog poziva, jer ovaj okrivljeni nije uhapšen, već se sam javio postupajućim službenicima Uprave policije, o čemu postoji i službena zabilješka, predajući im tom prilikom i svoja lična dokumenta uključujući i putnu ispravu".

Dodala je da crnogorske sudove, nažalost, ne zanima ni činjenica da Lazović nema sklonost, ni naviku čak ni rijetkog, a kamoli učestalog napuštanja zemlje...

"S druge strane, isti ti sudovi, u svom bizarnom postupanju do te mjere obesmišljavaju načelo jednakosti građana pred zakonom, da u slučaju dojučerašnjeg najvišeg nosioca sudske vlasti, bez ikakvih dodatnih garancija, dopuštaju odbrana sa slobode. Pa tako danas svjedočimo ne profesionalnom i nepristrasnom postupanju sudova države na pragu ulaska u EU, već prislilnom improvizovanju i podmetanju u ovom, a prikrivaju direktnih indikatora ocigledne i nedvismisleno realizovane namjere bjekstva, u drugom uveliko značajnijem predmetu u svakom smislu".

Ona ističe da kod tako očiglednih činjenica, Specijalno državno tužilaštvo ne stavlja pritvorski osnov opasnost od bjekstva u predmetu u kom sve indikativne okolnosti ukazuju na opravdanu bojazan od bjekstva, budući da je lice koje se procesuira lišeno slobode na aerodoromu sa kartom u jednom pravcu (Vesna Medenica prim. aut).

"Dok u ovom konkretnom predmetu, gdje postoji materijalan dokaz i to službena zabilješka, da se Petar Lazović u prostorije policije javio sam, gdje je i lišen slobode, podnosi predlog za određivanje pritvora i po pritvorskom osnovu opasnost od bjekastva. Što i Viši i instacioni sudovi nažalost prihvataju kao adekvatan parametar za odlučivanje".

Zeković je kazala i da se previđa nesporna činjenica da je Lazović svojim "profesionalnim angažmanom aktivno učestvovao u sprovođenju radnji koje su dovele do lišavanja slobode nekih od okrivljenih iz ovog predmeta", što, kako je kazala, postavku predmetnog optuženja čini neviđenim paradoksom.

Advokatica je ponovila i da je Lazović nosilac profesionalnog priznanja za rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala sa najviših evropskih bezbjednosnih adresa, da je ranije neosuđivan, te da je, kao i svi u Crnoj Gori znao što su navodni dokazi na osnovu kojih mu se pripisuje izvršenje krivičnih djela, ali da nije pobjegao, niti je imao namjeru da bježi.

"U konačnom, a jednako važno je konstatovati da u odnosu na ovog okrivljenog ne postoji osnovana sumnja da je izvršio djela koja mu se stavljaju na teret i da je podignuta optužnica bazirana na navodnim dokazima pribavljenim na nezakonit način, čiji sadržaj i autentičnost su sporni i čiji su pravna snaga i značaj nepostojeći. Ipak , istrajavaju crnogorski sudovi u nezakonitom produžavanju pritvora koji traje više od devet mjeseci. Istrajavaju i u oglušavanju i nepoštovanju odluka Ustavnog suda Crne Gore u pogledu ponuđenog jemstva kao dodatne garancije da se ovaj okrivljeni neće dati u bjekstvo. Da se zakon pravilno tumači i jednako primjenjuje na sve građane, pa i sve okrivljene, bez obzira na ime ili pak funkciju, ova dodatna garancija ne bi bila ni potrebna jer bi dovoljne bile sve navedene činjenice vezane za ličnost okrivljenog. Ipak, očigledno je da nisu, pa je odbrana u koordinaciji sa porodicom i prijateljima porodice okrivljenog, ponudila jemstvo koje premašuje iznos ijednog ikad ponuđenog u Crnoj Gori, čak i u Evropi. Na nesreću okrivljenog, ali i pravnog sistema Crne Gore, bezuspješno".

Advokatica Zeković naglašava da je ime okrivljenog opštepoznato svima u crnogorskoj javnosti, nažalost u negativnom kontekstu: "Zbog ovakvog javnog linča, ali i nezakonitog postupanja nadležnih organa koji pogoduju stvaranju ovakve slike o okrivljenom".

"A kad se svemu doda nezapamćeni pritisak značajnog dijela političkih aktera na konkretan slučaj u koji se uvezuju bez ijednog dokaza članovi porodice ovog okrivljenog konkretno otac, ne možemo ni u kom slučaju govoriti o poštovanju elementarnih ljudskih prava u Crnoj Gori, jer su na primjeru ovog okrivljenog i njegove porodice brutalno prekršena. Najviši predstavnici izvršne vlasti javno izražavaju očekivanja u pogledu odluka nadležnih sudskih organa u ovom predmetu, iznose netačne podatke i povezuju ovog okrivljenog sa učešćem na proslavama i događajima kojima nikada nije prisustvovao ni profesionalno ni privatno, optužuju njegovog oca za najteža krivična djela i praktično predlažu i iniciraju pokretanje postupaka, u vezi kojih nikad nije pozvan ni na informativni razgovor. Konačno, ono što jeste jedna jedina neupitna činjenica u ovim paralelnim medijskim, političkim i institucionalnim suđenjima, kad je u pitanju Petar Lazović, to je da u njegovom slučaju nije riječ o pravu i dokazima, već o višestrukom linčovanju, osnovom kojeg mu je nepravedno nametnut status okrivljenog i osuđenog, bez vođenja krivičnog postupka. Dok ima motiva i dovoljno ponosa Petar Lazović da dokaže da je 'odabrana' žrtva političkog progona, i da nikada nije izvršio nijedno krivično djelo", zaključila je Zeković.