Nacionalni centralni biro Interpol Podgorica i Uprava policije u ovom trenutku ne mogu da saopšte podatke o tome gdje bi mogli da se kriju najtraženiji crnogorski bjegunci - policajac Ljubo Milović i šef kavačkog klana Radoje Zvicer.
Potraga za njima, ali i službenicima Uprave policije i članovima kriminalne organizacije, koju su kako vjeruje Specijalno državno tužilaštvo formirali Milović i Zvicer, prioritet su u radu NCB Interpola Podgorica koji svakodnevno preko kanala Interpola razmjenjuje podatke sa međunarodnim službama.
Vršiteljka dužnosti načelnice Odsjeka za međunarodnu operativnu saradnju INTERPOL - EUROPOL - SIRENE Uprave policije Gordana Milutinović kazala je za “Vijesti” da su za odbjeglim članovima ove kriminalne organizacije raspisane međunarodne potjernice Interpola Podgorica.
“Uprava policije, posebno Sektor za borbu protiv kriminala, preko NCB Interpola Podgorica zvaničnim kanalima komunikacije svakodnevno razmjenjuje veliki broj podataka i informacija po svim vidovima kriminaliteta. Značajan broj tih komunikacija se odnosi i na lica sa međunarodnih potjernica koje potražuje Crna Gora. Predmeti traganja za visokopozicioniranim članovima OKG su svakako prioritet u radu kako NCB Interpola Podgorica, tako i SBPK I UP, bez obzira na njihova ranija legalna zanimanja i zaposlenja. S obzirom da članovi OKG-a raspolažu dobro razgranatom mrežom kontakata, logistikom za skrivanje, koju im pružaju kriminalne organizacije, ali i značajnim novčanim sredstvima, rad na ovim predmetima zahtijeva temeljan i sistematičan pristup, pa se u tim predmetima tako i postupa”, naglasila je Milutinović.
Međunarodna Interpolova potjernica raspisana je za službenicima policije Nebojšom Bugarinom, Ivanom Stamatovićem, Ivanom Nikolićem, Markom Novakovićem i Milošem Mišurovićem, ali i Božidarom Jabučaninom, Aleksandrom Kekovićem, zbog sumnje da su bili dio kriminalne organizacije Zvicera i Ljuba Milovića, koja je prekookenskim rutama uspjela da dopremi najmanje tri tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu, Afriku, Australiju...
Precizni i tačni operativni podaci koje je prikupila Uprava policije i poslala ih preko kanala Interpola Podgorica bili su ključni da ruske vlasti nedavno lociraju i uhapse Dražena Milovića, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog sumnje da je bio dio ove kriminalne organizacije.
“U okviru međunarodne operativne policijske saradnje razmjenjivali smo prikupljena saznanja i informacije sa stranim partnerima, nakon čega se došlo do određenih saznanja o mogućim lokacijama u inostranstvu koje su doprijenele i lišenju slobode ovog lica. U komunikaciji oko slanja odgovarajuće sudske dokumentacije za lišenje slobode i dalji esktradicioni postupak, aktivno je učestvovalo i Ministarstvo pravde Crne Gore”, saopštila je Milutinović, koja zbog oznake tajnosti SDT-a u ovom predmetu nije mogla da otkrije više podataka o “metodogiji ciljanog traganja za rođakom Ljuba Milovića”...
SVAKI TREĆI BJEGUNAC ČLAN OKG
U bazi Interpola nalazi se 251 crvena potjernica, koju je je raspisao NCB Interpol Podgorica. Većina potjernica u bazi Interpola, a koje je raspisao NCB Podgorica, su potrage za crnogorskim državljanima, a gotovo svako treći se traži zbog krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala.
“U bazi se od ukupnog broja raspisanih potjernica, oko 30 odsto crvenih potjernica odnosi na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, koji su počinioci krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala”, naglasila je Milutinović.
Na osnovu međunarodnih potjernica raspisanih od strane NCB Interpola Podgorica u inostranstvu je u tokom 2021. uhapšeno 37 osoba, 2022. godine 31, dok je za nepunih 5 mjeseci 2023. godine u inostranstvu lišeno slobode 12 lica sa crvene potjernice Interpola.
“Treba napomenuti da je Uprava policije imala značajne rezultate u dijelu lišenja slobode međunarodno traženih lica u Crnoj Gori u pomenutim godinama, pa je tako u toku 2021. god lišeno slobode 55 lica, u 2022. godini rekordnih 71, dok je za nepunih 5 mjeseci ove godine u Crnoj Gori uhapšeno 18 osoba”, navela je načelnica Odsjeka za međunardno operativnu saradnju.
CILJANE POTRAGE
SBPK i Odsjek za međunarodnu operativnu policijsku saradnju kao dio Sektora za borbu protiv kriminala, pored redovnih aktivnosti po pitanju međunarodnih potjernica i traganja sprovode i aktivnosti tkz. ciljanog traganja.
Ciljano traganje, kako je objasnila Milutinović, predstavlja sistematično, plansko i sveobuhvatno prikupljanje podataka i sprovođenje policijskih mjera i aktivnosti, sa ciljem prikupljanja podataka o lokacijama skrivanja traženih lica i njihovog lišenja slobode.
“Ciljano traganje je usmjereno na pronalaženje najtraženijih bjegunaca, sa akcentom na članove OKG, lica koja se potražuju radi izvršenja teških krivičnih djela i lica osuđenih na višegodišnje kazne i ono se sprovodi razmjenom podataka i informacija kroz međunarodnu operativnu policijsku saradnju u inostranstvu po našim međunarodnim potjernicama i na teritoriji Crne Gore po inostranim potjernicama. Takvim aktivnostima u inostranstvu je u periodu od 2021. godine do danas lišeno slobode ukupno 25 osoba, od čega su 18 članovi OKG iz Crne Gore”, navela je ona.
Za isti period u Crnoj Gori su “ciljanim traganjem uhapšene 32 osobe, od čega 14 jer se vjeruje da su članovi inostranih organizovanih kriminalnih grupa.
ŽUTE POTJERNICE
U bazi Interpola postoje i objave za nestalim osobama, koje su zavedene pod imenom - žute potjernice, a koje raspisuje NCB Interpol Podgorica, ali i druge države.
“Te žute potjernice su neka vrsta difuzionog obavještenja za licima čiji je nestanak prijavljen od strane pojedinaca ili ustanova. Žuta potjernica može sadržati više mjera od kojih su najčešće: saopštiti adresu prebivališta ili boravišta, predati organu starateljstva, sprovesti lice u zdravstvenu ustanovu”, navela je Milutinović.
Na ratištu nema Crnogoraca
Vršiteljka dužnosti načelnice Odsjeka za međunarodnu operativnu saradnju INTERPOL – EUROPOL – SIRENE Gordana Milutinović kazala je da prema podacima Uprave policije trenutno nema crnogorskih državljana na inostranim ratištima.
Ona je naglasila da je Crna Gora u odnosu na druge zemlje u regionu, a kako je to opisano i u Izvještaju Evropske komisije, "marginalno pogođena fenomenom radikalizacije inostranih boraca".
"Ipak, u periodu od oktobra 2012. godine do kraja 2018. godine, u Siriju su otputovala 23 punoljetna crnogorska državljanina (18 muškaraca i 5 žena), zajedno sa troje djece. U Siriji je poginulo šest muškaraca. Tri muškarca, četiri žene i dvoje djece su ostali na teritoriji Sirije, dok je jedan muškarac bio pritvoren u Turskoj, a kasnije prema nepotvrđenim sazanjima i preminuo u toj zemlji. Osam muškaraca, jedna žena i jedno dijete se vratilo u Crnu Goru", navela je Milutinović.
Od novembra 2015. godine nije bilo registrovanih odlazaka crnogorskih državljana u Siriju. U Istočnoj Ukrajini je od 2014. godine boravilo pet punoljetnih crnogorskih državljana i svi su se vratili u Crnu Goru.
"Od ukupnog broja "stranih boraca", u Višem sudu u Podgorici vođena su dva krivična postupka, zbog krivičnog djela "učestvovanje u stranim oružanim formacijama". Jedno lice proglašeno je krivim zbog učešća u stranim oružanim formacijama u Istočnoj Ukrajini i osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, odnosno na tri godine i pet mjeseci zbog drugih krivičnih djela u sticaju sa tim krivičnim djelom. Drugo lice oglašeno je krivim zbog učestvovanja u stranim oružanim formacijama u Siriji i osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Za oba lica je pripremljen i realizovan individualni program tretmana, koji je prilagođen njihovoj ličnosti i faktorima rizika. Oba lica su odslužila kaznu i puštena su na slobodu".
Mladima dati šansu da budu dio Uprave policije
Nedavno imenovana vršiteljka dužnosti načelnice Odsjeka za međunarodnu operativnu saradnju je već 22 godine dio sistema Uprave policije, gdje ravnopravno sa muškim kolegama radi na najzahtjevnijim predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
Uprava policije je pokrenula i kampanju - “Biram policiju”, a Gordana Milutinović ima poruku za mlade, čestite i vrijedne ljude da se prijave i budu dio javne službe.
“Posao u Upravi policije traži velika odricanja, bez obzira na pol, ali i pruža jednu veliku mogućnost da se izgrađujete kroz karijeru, zato što se radi o dinamičnoj profesiji. To je profesija koja te tjera da se gradiš, stičeš nova znanja. Pozvala bih mlade ljude da se prijave da dođu i rade u Odsjeku za međunarodno policijsku saradnju, koji pruža velike mogućnosti”, kazala je ona.
Ona se prisjetila da je u prvoj deceniji karijere bila jedina žena u toj jedinici UP, ali da se ti trendovi sada mijenjaju...
“To jeste bilo zahtjevno. Ali sada imamo sve više žena u UP, a sve više njih dobija priliku i da bude dio menadžmenta Uprave policije. Zato želim da ohrabrim mlade ljude da pokušaju i budu dio ove jedinice dio UP”, navela je ona.
Bonus video:
