Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ne dozvoljava novinarki Oliveri Lakić da ispita svjedoka Bajrama Pistu, koji je u tom tužilaštvu ispričao ko je i zbog čega planirao njeno ubistvo, a od nje kriju i dokaze koje su dobili iz Europola.
Lakić i njen pravni zastupnik, prema informacijama Vijesti, više puta su od SDT-a tražili da pred njima saslušaju Pistu, kako bi mu i oni postavili pitanja, ali SDT ne objašnjava zbog čega ignorišu njihove zahtjeve.
“Svjedok B. P. saslušan je 20. avgusta 2021. godine, a specijalna tužiteljka je zapisnik o saslušanju svjedoka dostavila punomoćniku oštećene. Svakako, postoji zakonska mogućnost i njegovog ponovnog saslušanja, po ocjeni specijalne tužiteljke ili na predlog oštećene, njenog punomoćnika, okrivljenih i njihovih branilaca”, odgovorili su iz Vijestima iz SDT.
Oni su, međutim, odbili da odgovore na pitanje - ko i zbog čega, na taj način, onemogućava oštećenu novinarku da aktivno učestvuje u predmetu: postavlja pitanja svjedocima, okrivljenima... što je njeno pravo iz člana 282 Zakonika o krivičnom postupku.
Potvrdno su odgovorili na pitanje da li je SDT-u u februaru i/ili martu 2023. godine, posredstvom međunarodne pravne pomoći, iz Europola stigao novi paket transkripata poruka razmijenjenih preko kriptovane aplikacije Sky ECC, koji se tiče predmeta Olivere Lakić, ali nisu objasnili zbog čega te transkripte postupajuća tužiteljka krije od novinarke i njenog pravnog zastupnika.
“Materijal sa kriptovane SKY ECC komunikacije je dostavljen Specijalnom policijskom odjeljenju i ovom tužilaštvu od EUROPOL-a i predat specijalnoj tužiteljki radi analize da li sadrži dokaze o krivičnom djelu i učiniocima u vezi postupka istrage koji je u toku, a ako analizom to i bude utvrđeno, biće korišćen za utvrđivanje odlučnih činjenica u predmetu i dostupan učesnicima postupka u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku”, piše u odgovorima koje potpisuje tužilac/portparol Vukas Radonjić.
To je odgovor i na pitanje da li im je SPO od 3. maja do danas predalo analizu novih dokaza, uključujući i prepiske sa kriptovane Sky ECC aplikacije, koja se odnosi na predmet u kom je novinarka oštećena.
Ni Dejan Čurović i Ivan Siništaj nijesu odgovarali zbog prijetnji Lakićevoj, koje su uputili u maju 2014. godine - sutkinja Osnovnog suda odbila je optužni prijedlog protiv njih, kojim im je na teret stavljano ugrožavanje sigurnosti novinarke.
Da će SPO, za desetak dana, predati specijalnim tužiocima analizirane dokaze navodno je saopšteno na sjednici održanoj tog dana u zgradi Vlade.
Par dana kasnije, na petu godišnjicu ranjavanja novinarke, izvor Vijesti rekao je da je u SPO pri kraju analiza novih dokaza, uključujući i kriptovanu komunikaciju.
Vijesti saznaju da Lakić, međutim, ništa od toga nije dostavljeno, niti je obaviještena da su istražitelji izanalizirali komunikaciju kriminalaca u dijelu koji se odnosi na planiranje njenog ubistva, o čemu je i svjedočio Pista.
Bez pomaka u istrazi
Istraga ranjavanja nekadašnje novinarke Vijesti, a sada glavne urednice portala Libertas, godinama tapka u mjestu.
Uprkos tome što su nakon devet mjeseci od ranjavanja, 19. februara 2019. godine, a samo dva dana prije dolaska tadašnjeg komesara za proširenje Evropske unije (EU) Johanesa Hana u Podgoricu, Uprava policije i tužilaštvo organizovali zajedničku konferenciju i saopštili da je organizator napada Filip Bešović, koji je navodno pratio ali i pucao na novinarku.
Dan kasnije, Više tužilaštvo je dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv - Bešovića, Marija Miloševića, Filipa Kneževića, Gorana Rakočevića, Dejana Vukašinovića, Luke Bulatovića, Mijaila Stojanovića, Marinka Rajkovića i Sanje Božović, ali ni u jednom dijelu nije eksplicitno navedeno da je baš organizator krimi grupe pucao na novinarku.
Krajem 2020. godine, iz SDT-a saopšteno je da je grupa okrivljenih u spuškom zatvoru dogovarala ubistvo Olivere Lakić.
Tužilaštvu je, pored kriptovane prepiske, pomogao i iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji im je, navodno, ispričao da su mu osumnjičeni pripadnici kavačkog kriminalnog klana za ubistvo novinarke nudili 200.000 eura.
Prema njegovom iskazu, Vesko Bubanja mu je u spuškom zatvoru ispričao da je Lakićeva “vidjela nešto što nije trebala”, zbog čega je počeo da prati kuda se kreće, fotografiše i podatke sve šalje Kneževiću.
Navodno, rekao mu je i da je Bešović bio šofer kada su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću, vrijeme i momenat kada je sama i da može nesmetano da joj se priđe…
“Njihov motiv je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona”, saopštio je tadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović u decembru 2020. godine.
U decembru 2021. godine, po nalogu SDT-a uhapšeni su Darko Lalović i Nikšićanin Branislav Karadžić.
Lalović, nekadašnji tjelohranitelj bivše prve žene crnogorskog pravosuđa, sada uhapšene Vesne Medenice, navodno je pripadnicima kriminalne grupe koja je osumnjičena i za ranjavanje novinarke Lakić odavao informacije o predmetima koji se vode protiv njih...
Nakon hapšenja tog policajca i Karadžića, Vijestima je iz vrha Uprave policije rečeno da ih sumnjiče da su članovi kriminalne organizacije, bliske kavačkom klanu, koja je organizovala ranjavanje novinarke Lakić. Navodno, Karadžić je pratio novinarku prije nego je ranjena 8. maja 2018. godine i članovima klana prenosio informacije o njenom kretanju.
Lakić je dobitnica brojnih nagrada, a 2019. godine dobila je i Međunarodnu nagradu Hrabra žena (International Women of Courage Award), koju dodjeljuje američki Stejt department. Ta nagrada dodjeljuje se ženama iz čitavog svijeta koje su, uprkos velikom ličnom riziku, primjer izvrsne hrabrosti i liderstva u promociji ljudskih prava, jednakosti žena i društvenog napretka.
Početkom aprila prošle godine objavila je seriju tekstova na osnovu dokumentacije Europola, nakon čega su uhapšeni bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, njen sin Miloš Medenica i još najmanje 12 osoba, zbog sumnje da su bili dio kriminalne grupe.
Olivera Lakić godinama živi i radi pod policijskom zaštitom, a obezbjeđenje joj je pojačano u maju prošle godine, nakon što je Libertas objavio dokumenta Europola, a u kojima se navodi SKY komunikacija, kontakti, poslovi agenta tajne službe Petra Lazovića i policajca Ljuba Milovića sa šefovima i članovima “kavačke” grupe Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem...
Nakon tih tekstova SDT je, sa novim čelnikom u toj organizaciji, ponovo otvorilo predmet Lazović.
To je rezultiralo hapšenjem tog tajnog agenta, više policajaca i specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji je u januaru prošle godine zatvorio isti predmet, odbacivši krivičnu prijavu.
Hronologija prijetnji i napada
Olivera Lakić 8. maja 2018. godine ranjena je iz vatrenog oružja, ispred zgrade u kojoj stanuje, u Podgorici.
Na istom mjestu napadnuta je udarcima u glavu u martu 2012. godine.
Prije tog napada više puta joj je prijećeno od 31. januara do 10. februara 2011. godine zbog serije tekstova koje je objavila u Vijestima o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta u fabrici “Tara” u Mojkovcu i njenom skladištu u predgrađu Podgorice - Donja Gorica, i povezanosti tih aktivnosti sa tadašnjim čelnicima Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Prijetnjama su bile obuhvaćene i njena kćerka i kćerkina cimerka, koje su se tada nalazile na studijama u inostranstvu.
Nakon toga, u maju 2014. godine, ponovo je dobila prijetnje od prijatelja njenog napadača iz 2012. godine.
Kažnjeni su samo Slavko Musić, zaposlen kod vlasnika fabrike “Montenegro tobacco company”, koji joj je prvi prijetio 2011. godine, zatvorskom kaznom od četiri mjeseca, i Ivan Bušković, koji ju je napao 2012. godine, zatvorskom kaznom od devet mjeseci.
Zbog prijetnji kćerki novinarke i njenoj cimerki, optužbi je oslobođen Milenko Rabrenović, blizak bivšem “prvom” policajcu Veselinu Veljoviću.
Nakon podizanja optužnice protiv Rabrenovića, Lakićeva je označila Veljovića kao nalogodavca prijetnji, što je on na sudu negirao.
Odgovornosti je oslobođen Milan Grgurović, koji je sebe lažno optužio da joj je prijetio, pri čemu nikada nije utvrđeno zašto je, odnosno za čiji račun je to uradio. Zbog lažnog prijavljivanja sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ga je dva puta osudila na godinu robije, ali ga je kasnije sudija Goran Đuković oslobodio.
Bez kazne je prošao i nekadašnji visoki policijski funkcioner Siniša Stojković, koji je 28. decembra 2012. godine uhapšen zbog koruptivnog krivičnog djela - protivzakoniti uticaj, a zbog osnovane sumnje da je on kod osnovnog državnog tužioca u Podgorici posredovao da obustavi radnje u postupku protiv Rabrenovića.
Bonus video:
