Obijanje depoa Višeg suda u Podgorici, eventualna krađa ili kontaminacija dokaza, u složenim sudskim procesima sigurno će proizvesti negativne posljedice, samo je pitanje koliki će biti obim nastale štete, saglasni su sagovornici “Vijesti”.
Nekadašnji sudija Višeg suda u Podgorici i predsjednik specijalizovanog odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, a sada advokat Lazar Aković, tvrdi da bi “bjekstvo” pojedinih dokaza kroz tunel, moglo dovesti do oslobađajućih presuda okrivljenih usljed nedostatka tih dokaza.
“Obijanje depoa Višeg suda u Podgorici je nešto što svakog poštenog čovjeka u ovoj zemlji treba da ozbiljno zabrine. Kriminal iskazuje ozbiljnu moć, dok je sistem ozbiljno zakazao. Sprovedena je jedna vrlo opasna kriminogena aktivnost i to u centru Podgorice, koja je veoma sofisticirano i profesionalno isplanirana i realizovana i pritom neopaženo prošla. U depou su se nalazili predmeti koji su privremeno oduzeti. To su predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku i koji su predati na čuvanje sudu”, izjavio je “Vijestima” Aković.
Podsjeća da je odredbom člana 85 Zakonika o krivičnom postupku, propisano koji se predmeti mogu oduzeti ili poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.
“Figurativno rečeno, privremeno oduzimanje predmeta i imovine je pritvor prema imovini. To je mjera procesne prirode. Ovom se radnjom pribavljaju dokazi važni za vođenje krivičnog psotupka, kao i za donošenje sudske odluke, obezbjeđuje se sigurnost ljudi i imovine (ukoliko bi izvršilac posjedovao opasnu stvar, mogao bi i dalje da je koristi za vršenje krivičnih djela ili za ponavljanje krivičnog djela), tj. sprečava se vršenje krivičnih djela. Jedna od radnji dokazivanja u krivičnom postupku je pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije”.
Ti predmeti i dokumentacija, obrazlaže on, služe pri utvrđivanju činjenica, odnosno dokazivanja izvršenja krivičnog djela od strane počinioca i pomoću kojih sud utvrđuje činjenice - ili vlastitim opažanjem ili na osnovu iskaza vještaka kome je privremeno oduzet predmet dat na vještačanje.
“Nesumnjivo je da je značaj vještačenja kao dokaznog sredstva u krivičnom postupku ogroman i da je zahvaljujući vještačenjima rasvijetljen ogroman broj krivičnih djela i otkriven veliki broj učinilaca, ali i pored svih pozitivnih strana, vještačenje kao dokazno sredstvo u našem pravosudnom sistemu ima i dosta mana. Sud je dužan da taj dokaz takođe pojedično i u sklopu sa drugim dokazima cijeni i nakon toga da izvede zaključak o utvrđivanju neke odlučne činjenice. Ukoliko neki predmeti koji su privremeno oduzeti budu ‘nestali’ iz depoa Višeg suda, krivični postupci koji se vode protiv određenih lica će biti ozbiljno ugroženi u smislu dokazivanja krivice tih lica. Zračak svjetlosti na kraju tunela (depo Višeg suda), će vrlo moguće nekim kriminalcima biti sloboda u budućnosti, kada se budu donosile oslobađajuće presude uslejd nedostatka dokaza”, poručuje advokat.
Aković pojašnjava da će odbrana, na primjer, insistirati da se obavi pregled nekog pištolja koji je oduzet u cilju uvrđivanja istovjetnosti tog pištolja - jer tvrdi da iz tog pištolja određene marke i fabričkog broja nije pucano, a pištolja nema jer je nestao.
“Nestanak recimo, finansijske dokumentacije onemogućava da se provjeri istinitost nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke. Eto i u tim predmetima vrlo je moguće oslobađajuće presude. Ovakvih primjera ima mnogo. U konačnom, država i građani će još morati platiti licima koja budu oslobođena krivice usljed nedostatka dokaza ozbiljnu naknadu štete. Uložena finansijska sredstava za ‘tunel slobode’ se moraju povratiti”, zaključio je Aković.
MAFIJA JE JAČA OD DRŽAVE
Advokat Damir Lekić kaže da će se na pitanje eventualnog kontaminiranja dokaza i posljedica, evidentno ukazati na predstojećim sudskim procesima.
“U ovakvim situacijama kao osnovano se može postaviti pitanje kontaminacije dokaza, a samim tim i njihov kredibilitet i validnost, tj. pravnovaljanost istih. Naime, sudovi, uključujući ovdje i Viši sud u Podgorici, imaju prostorije u kojima smještaju spise predmeta, samim tim i dokaznu građu, odnosno dokaze koji su sastavni dio tih spisa predmeta. Svi dokazi se izvode neposredno na ročištu glavnog pretresa pred sudom, i oni su sastavni dio predmeta i moraju fizički postojati sve dok se postupci i predmeti čiji su sastavni dio pravosnažno ne okončaju, odnosno i nakon pravosnažno okončanih predmeta određeni vremenski period. U svakom trenu može se od strane učesnika u postupku po odobrenju suda zahtijevati vršenja uvida, razgledanja, prepisivanja i preslikavanja tih dokaza. Sve ovo u cilju garancija pravičnosti suđenja i svetog načela da okrivljeni ima pravo da bude upoznat sa svim dokazima, činjenicama i okolnostima koje mu se stavljaju na teret”, objašnjava Lekić.
Dodaje da bi dalekosežne posljedice izazvao slučaj sumnje - da se na neki način djelovalo na spise predmeta i na dokaznu građu:
“U bilo kojoj fazi postupka, počev od policije, izviđaja, istrage, postupka kontrole optužbe, ročišta glavnog pretresa, postupka po žalbi, postupka po vanrednim pravnim ljekovima... i to na način da su pojedini dokazi prepravljani, preinačavani, falsifikovani, neistinito dodavani, kradeni, nasilno uklanjani, uništavani itd, tako da više ne odgovaraju pravoj sadržini ili da više ne postoje ili da su neistinito umetnuti na mjesto na koje ne pripadaju, to može da ima dalekosežne negativne posljedice po krivični postupak koji teče po predmetu koji je formran na osnovu takvih dokaza”.
Prema njegovim riječima, ako se to kroz postupak utvrdi, takvi dokazi će biti izuzimani iz spisa predmeta kao pravno nevaljani, dok će posljedica ovih koji su uklonjeni ili uništeni, biti da oni prestaju da postoje ukoliko se na bilo koji način ne mogu obnoviti: “Pa samim tim i njihova inkriminacija u odnosu na okrivljenog prestaje da postoji”.
U ovakvim situacijama, ukoliko ne postoje drugi dokazi koji kompromituju okrivljenog, kaže Lekić, biće donošene vrlo povoljne odluke po okrivljenog u smislu odbacivanja krivične prijave, obustave istrage, obustave postupka, donošenja oslobađajuće presude...
“Tako, na primjer, ako se ukloni pištolj ili droga prije obavljenih neophodnih vještačenja kako bi se utvrdilo da li je pištolj ispravan i da li je ta supstanca zaista droga koja je zakonom zabranjena, a ne postoji nijedan drugi dokaz, ti će se postupci završavati vrlo povoljno po okrivljene. Ista situacija je i sa telefonima, dronovima i drugim predmetima, a svakako ako se i izvrše pojedina vještačenja, ovi predmeti moraju da budu sastavni dio spisa predmeta, ne samo do pravosnažno okončanih postupaka već i nakon toga određeni vremenski period, pa ako oni u međuvremenu nekako nestanu da se ne mogu pronaći ili obnoviti i takva radnja može vrlo lako dovesti upitnim kompletan krivični postupak, tako da se i on na isti način povoljno okonča po okrivljenog”, istakao je taj advokat.
Njihov kolega, advokat Stefan Jovanović, rekao je da aktuelna situacija bez sumnje pogodovati optuženima, ukoliko se ispostavi da su pojedini dokazi kontaminirani.
“Ne poznajem branioca koji sjutra na glavnom pretresu ne bi ukazao na bilo kakav oblik kontaminacije dokaza... Činjenica da je neki dokaz kontaminiran, na bilo koji način, povlači za sobom i pitanje validnosti istog. Navedeno ne zavisi od toga da li je neki predmet kompleksan ili ne, već prosto od činjenice kako i u kojoj mjeri je neki dokaz kontaminiran. Ukoliko optužni akt, što je česta pojava u poslejdnje vrijeme, počiva ili se temelji na samo jednom dokazu koji je kontaminiran, onda se itekako može govoriti o procesnim situacijama koje za posljedicu mogu imati oslobađajuću odluku ili odluku koja znači obustavu krivičnog postupka. Naime, ukoliko se osnovana sumnja da je neko lice izvršilo krivično djelo isključivo bazira na dokazu koji nedostaje ili koji je na bilo koji način kontaminiran, bez obzira na to da li je vještačenje tog dokaza rađeno u fazi istrage, onda tako stepenovana sumnja postaje problematična sa stanovišta procesnog prava. Posebno ako se ima u vidu načelo “In dubio pro reo” kojim je propisano da ako nakon pribavljanja i izvođenja svih raspoloživih dokaza, ostane samo sumnja u odnosu na postojanje nekog bitnog obilježja krivičnog djela ili u pogledu činjenica od kojih zavisi primjena neke odredbe Krivičnog zakonika ili Zakonika o krivičnom postpuku, sud će donijeti odluku koja je povoljnija za okrivljenog”, rekao je Jovanović.
Poraz države je otkriven slučajno
Za advokata Damira Lekića, kopanje tunela i obijanje depoa Višeg suda predstavlja poraz pravosudnog sistema, kao i same države Crne Gore.
“Saznanja o obijanju depoa u Višem sudu u Podgorici i prokopanom tunelu ispod zgrade istog, koji vodi do obližnje stambene zgrade su izuzetno porazna po kompletni pravosudni sistem Crne Gore, kao i po samu državu Crnu Goru. Ovi događaji na više načina ukazuju da je mafija jača od države i da je država po već ko zna koji put potpuno nemoćna na djelovanje mafije. Ono što je posebno simptomatično i porazno je to da su obijanje ovog depoa i tunel prokopano ispod zgrade Višeg suda u Podgorici koji vodi do stana u obližnjoj stambenoj zgradi otkriveni relativno na vrijeme, slučajno. Da nisu otkriveni kada su otkriveni, siguran sam da bi proizveli još veće, nesagledive i vrlo dalekosežne posljedice”, upozorava Lekić.
Negativne posljedice nemoguće izbjeći
Lekić je poručio da će biti nemoguće izbjeći negativne posljedice.
“Ovi nemili događaji koji su se dogodili u Višem sudu u Podgorici zasigurno će dovesti do toga da se postavi veliki broj pitanja od čijih odgovora će zavisiti da li će oni proizvesti vrlo negativne posljedice po krivične postupke u tom sudu. A svakako i kod ovako postojećeg stanja stvari, pri činjenicama i informacijama sa kojima sad raspolažemo, siguran sam da se ove negativne posljedice neće moći izbjeći, samo je pitanje u kojem obimu će nastupti i u kojem obimu će one moći da se preduprijede i spriječe”, upozorio je advokat.
Od tunela ne treba praviti turističku atrakciju
"Treba dati vremena nadležnim organima da utvrde šta se zaista desilo i nikako ne treba žuriti sa zaključcima. Javnost treba da bude informisana samo o nesporno provjerenim saznanjima. U pitanju jeste vanredan događaj, u samom administrativnom centru naše zemlje, gdje se nalaze tužilaštva, sudovi, zgrade Vlade, Skupštine, predsjednika, Centralne banke, Glavnog grada, Ministarstva. Ali ne treba od toga praviti turisticku atrakciju, jer tunel niti je Koloseum niti Luvr, i vrlo lako se može kontaminirati kontaminirano”, izjavio je “Vijestima” advokat Stefan Jovanović.
Bonus video:
