Ustavni sud utvrdio je da je nekadašnji direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević neosnovano bio u pritvoru od 21. marta do 21. juna 2023. godine.
To je za Vijesti kazao njegov pravni zastupnik, advokat Vladan Bojić.
"Osumnjičeni Rade Milošević je neosnovano bio u pritvoru od 21. marta do 21. juna 2023. što je Ustavni sud po drugi put sada već i decidirano i krajnje eksplicitno i definitivno utvrdio. Dakle, nije postojala nikakva opasnost od bjekstva. Ustavni sud je ovim stavio tačku", objasnio je Bojić.
U odluci Ustavnog suda, u koju Vijesti imaju uvid, piše da nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti već da se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti: "Koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora".
Pojašnjeno je i da sudije Vrhovnog suda u obrazloženju rješenja kojim je Miloševiću produžen pritvor, nijesu dati relevantni i dovolini razlozi za zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva Miloševića u slučaju da se nađe na slobodi i da mu je zbog toga opravdano produžiti pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
"Naime, sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, koja ga ne može ostaviti ravnodušnim u odnos na dostupnost tužilaštvu i sudu, ne može samo po sebi biti razlog za produženje pritvora. Sa druge strane, tvrdnja Vrhovnog suda da je okrivijeni za sebe i organizaciju pribavio značajna novčana sredstva koja bi mu omogućila boravak u inostranstvo, kao i da bi eventualni kontakt okrivljenog (podnosioca) sa drugim neotkrivenim pripadnicima kriminalne organizacije mogao biti presudan za njegovo bjekstvo, ne proizilazi iz konkretno utvrđenih činjenica, već se ista zasniva samo na pretpostavkama tog suda, pa kao takva ne može predstavljati okolnost koja je podobna za utvrđenje opasnosti od bjekstva", piše u odluci Ustavnog suda.
Sudije tog suda ocjenjuju i da navodi Vrhovnog suda da je pritvor podnosioca neophodan radi nesmetanog obavljanja istrage i prikupljajnje dokaza, nijesu okolnost koja opravdava određivanje ili produženje pritvora po osnovu tačke 1 člana 175 Zakonika o krivičnom postupku:
"Već se ona može cijeniti samo prilikom određivanja ili produženja pritvora zbog osnova iz tačke 2 istog člana Zakonika o krivičnom postupku, kada postoji opasnost da bi okrivljeni ukoliko se nađe na slobodi mogao uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili ometati krivični postupak uticajem na saizvršioce i svjedoke, što u konkretnom nije slučaj, budući da je podnosiocu pritvor produžen samo zbog opasnosti od bjekstva. Ustavni sud posebno ističe, da prema praksi Evropskog suda opasnost da će se aplikant 'sakriti radi izbjegavanja krivičnog gonjenja' ne može se ocijeniti samo na osnovu težine kazne koja je zaprijećena. Takva opasnost se mora procijeniti u odnosu na brojne druge relevantne faktore koji mogu potvrditi postojanje take opasnosti ili pokazati da je takva opasnost tako mala da ne može opravdati pritvor u fazi istrage. Osim toga, takva opasnost se mora procjenjivati i u svijetlu faktora koji se tiču karaktera osumnjičenog, njegovog morala, doma, zanimanja, imovine, porodičnih veza i svih drugih konkretnih veza u zemlji u kojoj se protiv njega vodi krivični postupak", piše u odluci.
"Na osnovu iznijetih razloga, Ustavni sud ocjenjuje da je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo podnosioca ustavne žalbe zajemčeno odredbama člana 29 i 30 Ustava Crne Gore"...
Bonus video:
