Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, saopštio je da je pripremio imena nekoliko kandidata koji bi mogli da rukovode Upravom policije, kad pitanje smjene Zorana Brđanina dođe na dnevni red, vodeći računa o njihovim kvalifikacijama i sposobnostima da odgovore izazovima koje ta funkcija nosi.
U intervjuu “Vijestima”, kazao je da je, poput glavnog specijalnog tužioca, i on za ostanak Predraga Šukovića na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja, dodavši da je njegova dužnost kao ministra unutrašnjih poslova da podržava one koji efikasno i profesionalno doprinose borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Poručio je i da ministra pravde Andreja Milovića, a ne njega, treba pitati za ostavku koju je uslovio ostankom Šukovića na funkciji, apostrofirajući da se takve ključne odluke moraju donositi na osnovu ocjene profesionalnog rada i doprinosa sigurnosti države, a ne na osnovu individualnih preferencija.
Može li doći do krize vlasti s obzirom na to da ste rekli da nećete dozvoliti da bilo ko diktira kadrovska rješenja u bezbjednosnom sektoru koji pokrivate, dok Vaše kolege iz Pokreta Evropa sad, čini se, nemaju namjeru da odustanu od svojih rješenja?
U svjetlu aktuelnih debata o kadrovskim rješenjima u bezbjednosnom sektoru i različitih stavova unutar koalicije, želim istaći da poštovanje zakona i principa na kojima je zasnovan naš pravni sistem ne može biti izvor krize vlasti. Naprotiv, to je temelj na kojem se gradi stabilna i funkcionalna uprava. Kao ministar unutrašnjih poslova, imam obavezu da se striktno pridržavam zakonskih normi i etičkih standarda, posebno u pogledu kadrovskih rješenja u sektoru bezbjednosti, čija je uloga ključna u očuvanju reda i zakona u našoj državi.
Svjesno preuzimajući ovu odgovornost, konstantno sam naglašavao da će svako imenovanje i postavljenje biti zasnovano na meritokratskim principima, stručnosti i profesionalnosti, a ne na političkim odlukama. Ovaj stav, koji sam iznio i pred Parlamentom, dobio je snažnu podršku svih poslaničkih klubova parlamentarne većine, što ukazuje na široko razumijevanje i podršku nužnosti depolitizacije i profesionalizacije bezbjednosnog sektora. To je, po mom mišljenju, ključno za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala.
Stoga, vjerujem da dok god svi akteri u političkom procesu ostaju dosljedni ovim principima, ne postoji osnov za bilo kakvu krizu vlasti. Razlike u mišljenjima su normalne u demokratskom društvu, ali ključno je da one budu usmjerene ka konstruktivnom dijalogu i zajedničkom cilju - jačanju pravne države i sigurnosti naših građana.
Kako u tom kontekstu gledate na izjave, npr. ministra pravde, da neće biti u Vladi ako na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja ostane Predrag Šuković? Šta Vi mislite o njegovom radu i imate li saznanja o njegovom nezakonitom djelovanju, pakovanju afera, itd.?
Poštovanje profesionalnosti i zakonitosti u radu bezbjednosnih službi je temelj na kojem treba da stoji svaka vlast. Sagledavajući ovu situaciju, važno je istaći da se odluke o kadrovima u ovakvim ključnim pozicijama moraju donositi na osnovu ocjene profesionalnog rada i doprinosa sigurnosti naše zemlje, a ne na osnovu individualnih preferencija. Glavni specijalni tužilac, gospodin Novović, već je iskazao svoju podršku gospodinu Šukoviću, što dodatno potvrđuje njegovu kompetentnost i sposobnost da vodi Specijalno policijsko odjeljenje.
Moja dužnost kao ministra unutrašnjih poslova je da podržavam one koji efikasno i profesionalno doprinose borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Stoga, bez obzira na različite političke stavove unutar Vlade, moj fokus ostaje na jačanju kapaciteta naših bezbjednosnih službi i podršci svim kadrovima koji su pokazali izuzetan rad i posvećenost svojim ovlašćenjima.
Na kraju, vjerujem da će razum i zajednička težnja ka boljem i sigurnijem društvu prevladati u donošenju odluka koje su od suštinskog značaja za budućnost naše zemlje.
Da li mislite da bi g. Andrej Milović trebalo da podnese ostavku, nakon izjave glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića - da Šuković ima njegovo povjerenje i podršku?
Uvijek sam pristalica zajedničkog i sinhronizovanog djelovanja kako bismo postigli najbolje rezultate na svim poljima. Međutim, kako je ministar pravde predmetnu izjavu uputio javnosti kao lični čin, smatram da odgovor na to pitanje treba zatražiti od njega.
Dakle, iako razumijem važnost ovog pitanja, kao i interes javnosti da zna, mislim da bi svako dalje komentarisanje moglo narušiti našu unutrašnju koheziju i ugroziti objektivnost procesa donošenja odluka na sjednicama Vlade Crne Gore, a to mi nije cilj.
Kakvo je, prema Vašoj ocjeni, stanje u bezbjednosnom sektoru i da li je on, kako je nedavno ocijenio ministar pravde Andrej Milović, bio “pozajmljen” drugima?
Ne znam šta je mislio ministar pravde, ali je sektor bezbjednosti na bazi svega što znamo u značajnom dijelu bio “pozajmljen” kriminalu. Kako i na koji način je vođena policija najbolje se zaključuje iz sljedeće dvije okolnosti - hapšenja dva bivša direktora Uprave policije i bivšeg pomoćnika direktora za sektor za borbu protiv kriminala, ali i izjava bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, kako su Belivuk i Miljković, koji su vršili teška krivična djela i ubistva po Crnoj Gori, ljudi koji nijesu neprijatelji Crne Gore, i da od njih ne treba strahovati. Sve dalje detalje o nivou inkriminisanosti pojedinih policijskih službenika i javnost je mogla saznati iz sadržaja Sky aplikacije.
Pored ovog, okolnosti da policiji nedostaje blizu 2.000 službenika, da je 75% njih starosti iznad 40 godina, da nose uniforme stare 8 godina, sa sredstvima za rad ni na približno potrebnom nivou, razlozi su za alarm. Zatečeni nivo realizacije javnih nabavki na 43% i svega 20% realizovanih aktivnosti iz domena EU agende dokazi su da je moralo mnogo bolje, te da je ovaj sektor, ne samo bio pozajmljen mafiji, već je bio i igračka u rukama pojedinih nosilaca javnih funkcija.
Kako takva klima utiče generalno na rad policije?
Sigurno ne dobro. I to potvrđujem. Zbog toga smo i krenuli u snažne reforme na svim poljima, kako bi vratili povjerenje i motivaciju na potrebni nivo. Da bi ostvarili jedan od naših najvažnijih prioriteta, a to je vraćanje apsolutnog povjerenja javnosti u rad MUP-a i Uprave policije, moramo podići nivo morala i motivacije kod svih naših službenika. Nema potrebnih rezultata bez motivisanog policijskog službenika kojeg će starješine cijeniti, a ne zloupotrebljavati. Policijski službenik mora imati osjećaj pripadnosti sistemu koji treba da štiti državu i građane, a ne organizovane kriminalne grupe preko korumpiranih pojedinaca koji su bili na pozicijama odlučivanja u policiji.
U tom cilju, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu i Odjeljenje za antikorupciju imaće važnu ulogu, a konkretni rezultati su već vidljivi. MUP je nosilac započetog posla na unapređenju automatske razmjene podataka između brojnih državnih institucija. Sektor za borbu protiv kriminala već daje snažne rezultate, čemu svjedoče svakodnevne akcije lišavanja slobode brojnih članova organizovanih kriminalnih grupa, a stvorene su i pretpostavke za isplatu uvećanih zarada od početka ove godine, kroz povećanje koeficijenta složenosti poslova svim službenicima MUP-a za 10%.
Podržavate li ideju da SPO bude izdvojeno iz Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova i bude pripojen Specijalnom državnom tužilaštvu?
Kada razmatramo ideju o izdvajanju Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) iz Uprave policije važno je pristupiti ovom pitanju s dubokim razumijevanjem složenosti i funkcionalnosti unutar našeg bezbjednosnog sistema.
Specijalno policijsko odjeljenje, kao ključni dio Sektora za borbu protiv kriminala, trenutno uživa prednosti koje proizilaze iz njegove integrisanosti u Upravi policije. Ovo uključuje pristup kadrovskim, materijalno-tehničkim i operativno-obavještajnim resursima, kao i logističku podršku opšte policije. Ova sinergija resursa i funkcija omogućava SPO-u da efikasno obavlja svoju ulogu u otkrivanju i istraživanju krivičnih djela, posebno u složenim i kompleksnim istragama.
Premještanjem SPO-a mogli bismo se suočiti sa izazovima u smislu gubitka ovih važnih resursa i podrške, što bi moglo umanjiti njegovu efikasnost. Da bi SPO mogao efektivno funkcionisati i pružati snažnu podršku SDT-u, ključno je da zadrži pristup resursima koji su trenutno dostupni kroz njegovu integrisanost u policijskim strukturama.
U tom kontekstu, moje mišljenje je da bi trebalo pažljivo razmotriti sve aspekte i potencijalne posljedice prije donošenja odluke o reorganizaciji ovako ključnog dijela našeg bezbjednosnog sistema, ne samo zbog resursa koji se crpe iz Uprave policije, već i zbog diverzifikacije moći, kao i činjenice da u jednom društvu ne mogu djelovati dvije institucije sa istim ovlašćenjima. Dakle, svaka promjena mora biti vođena sa ciljem jačanja efikasnosti i efektivnosti našeg bezbjednosnog sistema, a ne samo promjenom strukturalne organizacije.
Ko će rukovoditi Upravom policije ako dođe do smjene Zorana Brđanina? Čeka li nas još jedan dug period v. d. stanja na poziciji direktora te institucije?
U slučaju smjene gospodina Zorana Brđanina sa pozicije direktora Uprave policije, u skladu s našim zakonskim i institucionalnim okvirom, Upravom policije će rukovoditi vršilac dužnosti direktora, kojeg je Vlada dužna da postavi na predlog ministra unutrašnjih poslova. Ovo je standardni postupak koji obezbjeđuje kontinuitet u radu Uprave policije, jedne od ključnih institucija u očuvanju reda i zakona u našoj zemlji.
U svojstvu ministra unutrašnjih poslova, u svakom trenutku sam spreman da predložim više kvalifikovanih kandidata za ovu važnu funkciju. Moj cilj je da osiguram da se pozicija direktora Uprave policije popuni kompetentnim, profesionalnim i posvećenim pojedincem, koji će imati sposobnost da vodi ovu instituciju kroz izazove s kojima se suočava.
Važno je naglasiti da je v. d. stanje privremeno rješenje koje služi kao most dok se ne izvrši adekvatan izbor stalnog rukovodioca.
Bićemo snažno posvećeni izlasku iz v. d. stanja što je brže moguće, uz očuvanje transparentnosti i integriteta procesa izbora.
Zbog čega pitanje smjene nije stavljeno na dnevni red sjednice Vlade i da li ste o tome razgovarali sa premijerom Milojkom Spajićem?
Kao ministar unutrašnjih poslova, imam dužnost da postupam u skladu sa odlukama i preporukama relevantnih tijela, u prvom redu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore. U skladu sa tim, a kako sam prethodno obećao građanima Crne Gore, podnio sam predlog za smjenu trenutnog direktora Uprave policije, pažljivo razmotrivši sve aspekte aktuelne bezbjednosne situacije i poštujući demokratske procedure.
Nadalje, u pripremi ovog predloga, pripremio sam nekoliko potencijalnih kandidata za ovu poziciju, vodeći računa o njihovim kvalifikacijama i sposobnostima da odgovore izazovima koje ta funkcija nosi. Ovi kandidati predstavljaju moje profesionalno mišljenje i spremnost da sa Vladom Crne Gore i njenim članovima podijelim ove predloge.
Time sam iscrpio sva ovlašćenja koja mi stoje na raspolaganju, dok stavljanje tačaka na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore nije u nadležnosti ministra unutrašnjih poslova.
U ovom trenutku, moj prioritet je bio da postupim transparentno i odgovorno, u skladu s očekivanjima građana Crne Gore i u duhu demokratskih principa koji nas vode. Nadam se da će naše zajedničke konsultacije sa premijerom Milojkom Spajićem i ostalim članovima Vlade doprinijeti bržem sprovođenju procedura i daljem razvoju situacije na način koji je najbolji za našu zemlju i njene građane.
Zbog čega još nisu izabrani pomoćnici direktora UP, iako je konkurs raspisan još 9. oktobra?
Kada je riječ o pitanju izbora pomoćnika direktora Uprave policije, a konkurs je raspisan još 9. oktobra, važno je razumjeti da je proces selekcije i imenovanja za tako važne pozicije uvijek složen i zahtijeva pažljivu i detaljnu proceduru. Uprava za ljudske resurse je organ zadužen za sprovođenje ovog postupka, i kao takva, ona je najpouzdaniji izvor informacija o statusu ovog procesa.
Kao odgovoran pojedinac, vjerujem u važnost transparentnosti i temeljitosti u svim procesima selekcije, naročito kada su u pitanju visoki položaji u državnoj službi, da nam se slučajno ne bi desilo ono što se već dešavalo sa visokim policijskim funkcionerima. Pravilno vrednovanje kvalifikacija, iskustva i sposobnosti kandidata je ključno za obezbjeđenje da najbolji pojedinci budu izabrani za ove ključne pozicije.
Dok bi bilo poželjno da se ovi postupci sprovedu u što kraćem roku, takođe je važno da se ne žuri na uštrb kvaliteta izbora. Uprava za ljudske resurse, kao stručno tijelo, ima zadatak da osigura da svi aspekti ovog procesa budu adekvatno adresirani, poštujući najviše standarde profesionalizma i objektivnosti.
Gdje su sada policajci koji su bili u Sektoru rasformiranom nakon hapšenja bivšeg pomoćnika Dejana Kneževića?
Ispraviću vas. Taj sektor nije rasformiran. Pojedini službenici koji su u ranijem periodu bili raspoređeni u tom sektoru, u ovom trenutku raspoređeni su na druga radna mjesta u Upravi policije, dok je dio privremeno udaljen sa rada zbog različitih zakonskih osnova, a za određeni broj službenika u toku je postupak raspoređivanja. Pojedinima je radni odnos prestao po sili zakona.
Da li su okončani disciplinski postupci koji su pokrenuti protiv policajaca poput Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića, Nebojše Bugarina, Ivana Nikolića, Dejana Kneževića, Marka Novakovića... optuženih za izvršenje teških krivičnih djela i da li su konačno ostali bez posla?
Nekadašnjem policijskom službeniku Ljubu Miloviću radni odnos u MUP-u prestao je po sili zakona, u martu ove godine, nakon čega je disciplinski postupak izlišan. U slučaju službenika Nebojše Bugarina, postupak pred Disciplinskom komisijom za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu službene dužnosti je u toku. Protiv policijskih službenika Ivana Stamatovića, Ivana Nikolića, Marka Novakovića, komisiji su dostavljene odluke o pokretanju disciplinskog postupka 29. novembra, a u odnosu na policijskog službenika Dejana Kneževića, vodi se postupak pred Komisijom za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad, koji u slučaju utvrđivanja smetnji predstavlja osnov za pokretanje disciplinskog postupka.
Jače terenske provjere za čistiji birački spisak
Šta namjeravate da uradite na planu čišćenja biračkog spiska i sprečavanja “izbornog turizma”?
U izbornom procesu, koji podrazumijeva i obuhvata veliki broj institucija i organa, nadležnost Ministarsta unutrašnjih poslova je vođenje biračkog spiska koji se sinhronizuje u kontinuitetu, u skladu sa zakonskim odredbama, a na osnovu podataka iz izvornih registara prebivališta, državljana, rođenih i umrlih.
Trenutno se vode postupci za gubitak crnogorskog državljanstva za ona lica, za koja smo, uvidom u evidenciju prelazaka državne granice, utvrdili da su granicu prešli sa identifikacionim dokumentima druge države. Paralelno sa tim, kao primarnu grupu provjere uzeli smo oko 16 hiljada lica, koja od 2008. godine nisu mijenjala lična dokumenta ili nisu podnijeli zahtjev za izdavanje novih ličnih dokumenata. Njima su upućeni pozivi za izdavanje i zamjenu identifikacionih dokumenata.
Ministarstvo je, postupajući po zahtjevima i dostavljenim spiskovima lica koji su prema navodima nevladinih organizacija upisani i u biračke spiskove drugih država, dobilo odgovor nadležnih organa tih država da ne mogu dostaviti tražene podatke pozivajući se na zakone koji regulišu oblast zaštite podataka.
Takođe, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je povodom postupanja po navedenim spiskovima eventualnih “duplih birača” dostavljenih od strane NVO sektora, dostavila mišljenje kojim ukazuju na to da se ne može nastaviti postupanje po navedenom, te da je potrebno fizički uništiti ili izbrisati predmetne spiskove.
U cilju tačnosti i ažurnosti vođenja biračkog spiska, a povodom održanih izbora, formiran je tim, koji funkcioniše na nivou Ministarstva, a čiji zadatak je praćenje, usmjeravanje i organizacija realizacije obaveza MUP-a koje proizilaze iz izbornih zakona, za vrijeme trajanja izbornog procesa, analiza informacija koje se pojave u javnosti, a koje su od značaja za tačnost i ažurnost biračkog spiska i izbornog procesa u djelu nadležnosti Ministarstva, kao i analiza i otklanjanje eventualnih uočenih nepravilnosti.
Podsjećamo, da je u prethodnom periodu jedan od mehanizama kontrole bio i rad Savjeta za kontrolu biračkog spiska, a koji je obrazovala Vlada Crne Gore, te čiji je primarni zadatak, između ostalog i da vrši analizu postojećeg normativnog okvira u vezi sa biračkim spiskom i sa njim povezanih aktivnosti i inicira izmjene i dopune zakona i podzakonskih akata.
Koristeći zakonske mehanizme, insistirao sam na intenziviranju terenske provjere prebivališta svih lica za koja postoji sumnja da su ovo pravo zloupotrijebili kako bi uticali na izborne rezultate.
Pozivam sve subjekte, koji shodno zakonskim odredbama imaju mehanizme kontrole biračkog spiska, da ukažu na eventualne nepravilnosti, kako bi zajedničkim djelovanjem preduzeli sve radnje u cilju izgradnje povjerenja u izborni process, a čemu će očekujem doprinos dati i rad novoformiranog skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Kamere još u testnoj fazi
Da li funkcioniše i da li se koristi video-nadzor postavljen na ulicama Podgorice, Budve, Bara... ili kamere i dalje predstavljaju dekor? Ako je od pomoći, hoćete li i kada inicirati postavljanje sličnog sistema i u drugim opštinama?
Sistem video-nazora gradova koji je implementiran na teritoriji glavnog grada i opština Bar i Budva je kompleksan i senzitivan sistem, jer podliježe Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i trenutno je u testnoj fazi, a koristi se, zasada, dominantno u operativne svrhe.
Projekat je počeo sa implementacijom u 2019. i tokom implementatcije, koliko sam upoznat, pojavile su se poteškoće koje nijesu u potponosti prevaziđene, a odnose se na neadekvatno planiranje i projektovanje sistema, te neadekvatno planiranje kadrovskih kapaciteta za održavanje i rukovanje ovako kompleksnim sistemom.
Postoje nesuglasice na relaciji naručilac-dobavljač, dominantno u odnosu na neispunjenost svih zahtjeva iz projektnog zadatka. U narednom periodu neohodna su rješavanja kadrovskih kapaciteta i odezbjeđivanje sredstava za unapređenje sistema, kako bi se moglo razmatrati proširenje i stavljanje istog u punu operativnost, a aktivnosti u tom smjeru ću odmah pokrenuti.
Za januar i februar podnijeto 29 zahtjeva za penziju
Koliko policajaca će početkom godine otići u penziju? Na koji način mislite da nadomjestite nedostajući broj službenika u Pljevljima, Kolašinu, Žabljaku, Danilovgradu?
Kada policijski službenik stekne uslov za penziju, postupamo po njegovom zahtjevu. U ovom momentu, za januar i februar podnijeto je 29 zahtjeva. Izazov je što će do kraja 2025. godine više od hiljadu policijskih službenika ispuniti uslove za sticanje prava na penziju pod povlašćenim uslovima propisane Zakonom o unutrašnjim poslovima. To ne znači da će svi tada i otići u penziju, ali je definitivno činjenica koja nas upućuje na ozbiljan pristup ovoj temi.
U narednom periodu MUP će preduzeti konkretne aktivnosti na popunjavanju upražnjenih radnih mjesta, a pri samom kraju su procedure oko prijema jedne generacije polaznika Policijske akademije koja je proširila svoje kapacitete, pa je ove godine primljeno duplo više polaznika. Ljudski resursi će se planirati kroz kadrovsku politiku, preraspodjelom u mjeri mogućeg, na način da nijedna opština, pa i one koje ste pomenuli nemaju nikakvih poteškoća u radu.
Bonus video:
