Vrhovni sud saopštio je da su taj sud i Vrhovno državno tužilaštvo, nakon što je Radna grupa okončala rad i razmotrila mišljenje Evropske komisije, izradili Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice.
Dokument, kako navode, sadrži smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom zaključivanja i smjernice za sudije povodom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice.
Smjernice su, pojašnjavaju, osnove koje državni tužioci treba da razmotre prije nego krenu u postupak pregovaranja, a to su, između ostalog, razlozi za zaključenje sporazuma i da li postoji interes za zaključenje sporazuma.
„Tužilac treba da ima jasan stav zašto se ide na sporazumijevanje a ne u redovni postupak i zbog čega, a posebno mora da vodi računa o finansijskim efektima, naročito u predmetima takozvane visoke korupcije“, poručila je vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović.
Uloga suda u postupku odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice, navodi sud u saopštenju, prvenstveno je da obrazloži odluku o usvajanju sporazuma ukoliko su ispunjeni uslovi da njime nisu povrijeđena prava oštećenog, da je on u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija.
„Sud ne administrira podnijeti sporazum o priznanju krivice već odmjerava kaznu. Stoga se sudu preporučuje da sa pojačanom pažnjom cijeni postojanje svih uslova u postupku usvajanja sporazuma o priznanju krivice kako bi se postigla svrha izricanja krivičnih sankcija“, istakla je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Polazna tačka za izradu smjernica bila je, kako se navodi, ustavno određenje Crne Gore kao države zasnovane na vladavini prava, a u obzir su uzete i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji o jačanju institucija, sprječavanju pranja novca, finansiranja terorizma, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala i borbi protiv terorizma, kao i potreba za praćenje sporazuma o priznanju krivice.
Bonus video:
