Jemstvo u iznosu od 768.000 eura u korist države predstavlja dovoljnu garanciju da se okrivljeni neće kriti ili pobjeći i tako ometati vođenje krivičnog postupka, te da će se odazivati na pozive suda, što je okrivljeni i sam obećao u izjavi pred prvostepenim Višim sudom 4. aprila 2023. godine.
To se, između ostalog, navodi u odluci Apelaciponog suda, kojom je prihvaćen predlog da se Blažo Jovanić pusti iz pritvora i brani sa slobode od optužbi da je organizovao kriminalnu grupu koja je namještala stečajne postupke.
Taj bivši predsjednik Privrednog suda napustio je Istražni zatvor u Spužu 5. januara, nakon što je 29. decembra prošle godine prihvaćen predlog njegovog branioca advokata Predraga Đolevića i potvrđena odluka Višeg suda u Podgorici - da prihvate ponuđeno jemstvo u iznosu od 768.000 eura u nekretninama koje je ponudila njegova porodica.
Istovremeno, u tom krivičnom predmetu kao neosnovana je odbijena žalba Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) izjavljena protiv rješenja prvostepenog suda...
“Na zapisniku kod prvostepenog suda, okrivljeni Jovanić Blažo je dao obećanje da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište, te da će se uredno odazivati na sve pozive suda za slučaj puštanja na slobodu. Iz spisa predmeta nadalje proizlazi da je okrivljeni Blažo Jovanić dobrog imovnog stanja, a da ranije nije osuđivan”, navodi se u odluci.
Objašnjavaju da je SDT tada dao mišljenje da nisu ispunjeni uslovi za prihvatanje predloga za određivanje jemstva.
“U obrazloženju rješenja je navedeno da uslovi jemstva ne smiju imati kaznenu ili kompenzacijsku svrhu, te da se visina ponuđenog jemstva ne može vezivati za visinu pribavljene protivpravne imovinske koristi, jer bi to predstavljalo negaciju prezumpcije nevinosti, da je okrivljeni Blažo Jovanić državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Podgorici, oženjen i otac troje djece... odnosno da su njegove životne i porodične okolnosti vezane za Crnu Goru, da je isti ranije neosuđivan, te je našao da ove okolnosti takođe ukazuju da se okrivljeni po puštanju na slobodu uz polaganje jemstva ne bi dao u bjekstvo, već da bi bio dostupan sudu”, navode iz Apelacionog suda.
Dodaju da je prvostepeni sud, između ostalog, cijenio i vrstu i značaj nepokretnosti koje se nude kao garancija i imao u vidu da se radi o nekretninama, odnosno stanovima i poslovnom prostoru u Podgorici: “I to na atraktivnim lokacijama, koji se, za slučaj propadanja jemstva, lako mogu prodati”.
Zatim je navedeno da je okrivljeni do dana donošenja rješenja proveo u pritvoru 18 mjeseci i četiri dana, pa se u vezi sa tim pozvao na praksu Ustvanog suda Crne Gore i Evropskog suda za ljudska prava, te stanovište... da se opasnost od bjekstva sa protekom vremena smanjuje i gubi na značaju.
“Odnosno, da su protekom vremena razlozi za držanje nekog u pritvoru slabe, jer se pritvor uračunava u kaznu. Odredbom člana 170 stav 1 ZKP je propisano da okrivljeni koji treba da bude stavljen u pritvor ili je već u stavljen u pritvor samo zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će pobjeći ili zbog postojanja razloga propisanih u članu 175 stav 1 tačka 5 ovog zakonika, može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pustiti na slobodu, ako on lično ili neko drugi za njega pruži jemstvo da do kraja postupka neće pobjeći, a sam okrivljeni obeća da se neće kriti i da bez odobrenja suda neće napustiti boravište”.
Interes mu je da ostane u Crnoj Gori
Objašnjava se da je zakonski uslov da se jemstvo, kao blaža procesna mjera, u određenom slučaju primijeni zarad obezbjeđenja prisustva okrivljenog u krivičnom postupku i nesmetano vođenje istog, jeste postojanje okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni pobjeći...
“Jemstvo se može dati kada je procesna mjera pritvora primijenjena zbog postojanja tih okolnosti, a kao garancija da će okrivljeni prisustvovati krivičnom postupku i da neće bjekstvom i skrivanjem ometati njegovo nesmetano vođenje služi imovina koja je data kao jemstvo. Pritom, zakon ne isključuje pravo na jemstvo nijednoj kategoriji okrivljenih, s tim što je na sudu da ocijeni relevantne okolnosti konkretnog slučaja koje su vezane za primjenu predmetne procesne mjere. Uz to, zakon nije eksplicitno odredio ni minimalne, ni maksimalne iznose jemstva, već samo određuje mjerila koja će se uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa istog, s tim da visina jemstva mora da otkloni svaku sumnju da će okrivljeni pobjeći. Dovodeći u vezu stanje iz spisa predmeta sa zakonskim odredbama, prvostepeni sud je, a nasuprot žalbenim navodima, pravilno utvrdio da su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi... za puštanje okrivljenog na slobodu uz ponuđeno jemstvo. Po nalaženju ovog suda, ponuđeno jemstvo u iznosu od 768.000,00 eura uspostavljanjem hipoteke u korist Države Crne Gore za obezbjeđenje iznosa jemstva na nepokretnostima, predstavlja dovoljnu garanciju da se okrivljeni neće kriti ili pobjeći i tako ometati vođenje krivičnog postupka, te da će se odazivati na pozive suda, što je okrivljeni i sam obećao u izjavi koju je dao pred prvostepenim Višim sudom 4. aprila 2023. godine”.
Imajući sve to u vidu, navode sudije, mišljenja su da je okrivljenom pretežniji interes da ostane u Crnoj Gori i da se odaziva pozivima suda, u odnosu na kaznu koju može očekivati u slučaju da bude oglašen krivim u postupku koji se vodi protiv njega, pri čemu je eventualni gubitak ponuđenog jemstva od strane majke, bratanića, svastike, pašenoga i tetke okrivljenog, dovoljna garancija, jer bi uticao na okrivljenog da ga odvrati od bjekstva...
“Takođe, kao dodatnu garanciju za svoje ubjeđenje u pogledu ispravnosti odluke prvostepenog suda, Apelacioni sud nalazi u činjenici da je prvostepeni sud... okrivljenom izrekao mjere nadzora i to obavezu povremenog javljanja... Upravi policije... te zabranu napuštanja boravišta teritorije Glavnog grada. Po mišljenju i ovog suda, imajući u vidu tržišnu vrijednost nekretnina koje se daju u zalogu, te shodno navedenim karakteristikama opisanih nepokretnosti i sasvim izvjesnu ostvarljivost naplate predmetne tražbine, predmetno jemstvo koje objektivno gledano ima značajnu ekonomsku vrijednost, kao i navedene mjere nadzora iz stava II rješenja, koje su, takođe, izrečene okrivljenom, jesu dovoljna garancija da se okrivljeni neće dati u bjekstvo”.
Optužnica i suđenje
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, stečajnih upravnika Saše Zejaka, Snežane Jović, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, ali i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća “Titan security” Podgorica, “Securitas Montenegro” Podgorica, “Top force system” Nikšić i “Ogimar MNE” Podgorica, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila 2022. godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo “vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.
Po ovoj optužnici, Jovaniću i ostalim okrivljenim sudi se pred Višim sudom u Podgorici.
Sudski proces je počeo u junu 2023.
Pritvor produžavan 13 puta, kopirajući obrazloženja
Jovanić se u pritvoru nalazio od 9. maja 2022. godine, a njegov branilac, advokat Predrag Đolević za “Vijesti” navodi da mu je od tada 13 puta produžavan pritvor.
“U pritvoru se nalazio od 9. maja 2022. godine, po rješenju sudije za istragu, pa do 5. januara 2024. godine pritvor mu je produžavan 13 puta rješenjima krivičnog vijeća Višeg suda, kojim je uvijek predsjedavao Boris Savić. U 13 rješenja obrazloženje za produženje pritvora uvijek je bilo isto, sa promjenom samo datuma i članova vijeća. U tim rješenjima je navedeno, da po mišljenju krivičnog vijeća, postoji opasnost od bjekstva okrivljenog Jovanića, pri čemu su uvijek prepisivani razlozi koje je navela specijalna državna tužiteljka još u predlogu za određivanje pritvora koji je podnijela 10. maja 2022. Iako su svi ovi razlozi, osim osnovane sumnje, bili neistiniti, sud se ni u jednom slučaju nije potrudio da provjeri vjerodostojnost navoda SDT-a, nego je samo prepisivao predloge”, istakao je Đolević.
Dodaje da je SDT kao razloge za osnovanu sumnju navodio brojnost krivičnih djela koja se stavljaju na teret Jovaniću, a od ostalih razloga - da mu je prestala sudska funkcija i da zato nije radno vezan za mjesto zaposlenja.
“Iako to nije tačno, jer je zakonski okrivljeni Jovanić suspendovan do okončanja sudskog postupka, što znači da je i dalje u radnom odnosu. Potom je navedeno da je za posljednjih pet godina (do dana hapšenja) napustio Crnu Goru 55 puta, pa SDT smatra da je u to vrijeme ostvario veze sa osobama koje mu mogu pomoći da se skriva u inostranstvu. Ni ovo nije tačno. Prostim uvidom u evidenciju policije utvrdilo se da je okrivljeni 33 puta izašao i boravio van Crne Gore, od čega je, po tvrdnji odbrane, desetak puta boravio službeno, kao predsjednik suda u inostranstvu, desetak puta na hirurškim intervencijama i medicinskim kontrolama i ostalo sa porodicom, najčešće, na dan. Zatim da mu supruga posjeduje stan u Beogradu, pa da može tamo da se skriva u bjekstvu, što je neistinito jer je sudu dostavljena potvrda iz Uprave za nekretnine Srbije da ona ne posjeduje nijednu nekretninu ni u Srbiji ni u Beogradu, što ukazuje da se specijalna tužiteljka služila neistinama da bi ‘opravdala’ svoje predloge sudu za određivanjem i produžavanjem pritvora. Na sva rješenja o određivanju i produžavanju pritvora odbrana je ulagala žalbe, koje je krivično vijeće Apelacionog suda odbijalo sa istim obrazloženjima od slova do slova, koje je navodilo krivično vijeće Višeg suda. I uvijek bez provjere neistinitih navoda iz rješenja Višeg suda”, navodi advokat Đolević.
Bonus video:
