Trećina radnih mjesta u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija nije popunjena, pa se umjesto 661, koliko je predviđeno sistematizacijom, samo 440 službenika stara o hiljadu i nešto pritvorenika i zatvorenika i bori se sa prenatrpanošću, očuvanjem sigurnosti i zatvora i njegovih stanara.
Da trećina zaposlenih nedostaje kazala je načelnica Sektora za tretman u UIKS-u Dragica Rajković, sa kojom su Vijesti razgovarale o izazovima sa kojima se nose zatvorski čuvari i službenici te ustanove, prostornim kapacitetima, bezbjednosti unutar spuških zidina...
Ona je negirala da je zatvor glavni regrutni centar organizovanih kriminalnih grupa.
“U ovom trenutku je 661 sistematizovano mjesto, službenika je 440. Ono što je bitno da kažem je da su izmjenama Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, u pogledu dijela koji se odnosi na službeničke odnose, do kraja 2025. godine predviđeni povoljniji uslovi za penzionisanje naših službenika, što je negdje omogućilo da oni koji su radni vijek proveli kod nas završe svoju radnu karijeru, i da to bude pod nekim povoljnijim uslovima. Međutim, nama je ostavilo jedan zadatak - da se ta radna mjesta nadomjeste”, kazala je Rajković krajem prošle godine.
Objasnila je da se zbog nadomještanja nedostajućeg broja zaposlenih radi na kontinuiranim obukama novih službenika, što im, kako je kazala, predstavlja izuzetan izazov:
“Uspostavlja se saradnja sa institucijama u cilju obučavanja naših službenika. Naš sektor za obuku će, kako je planirano u narednom periodu, raditi sa pojačanim angažovanjem. Zaista jesu ostvareni bolji uslovi za penzionisanje naših službenika, ali je to nama dalo novi zadatak - da nađemo način da ih nadomjestimo, da se znanje, iskustvo i kapaciteti novih službenika povećaju i da nastavimo smjerom kojim smo krenuli”.
Rajković je objasnila da pritvorena lica iz istog krivičnog djela ne smiju biti u kontaktu, boraviti u istim sobama, sastajati se tokom šetnje, ali i da isti tretman važi za one koji su označeni kao pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa...dodajući da je sve to zahtjevno, ali da jasnim procedurama i standardima uspijevaju da dođu do svega toga.
“Raspored šetnji, svih njihovih aktivnosti, posjeta...izuzetno je zahtjevno napraviti, da se ispoštuju sva ova pravila i procedure koje su nam neophodne, ali službenici Istražnog zatvora uz ogroman trud i zalaganje izlaze na kraj s tim. Generalno, vrlo nam je bitno da ih razdvojimo i tokom izdržavanja kazne zatvora, i zbog svrhe izdržavanja, ali je prioritet da im sačuvamo sigurnost i bezbjednost, pa da krenemo u rad sa njima”, istakla je načelnica Sektora za tretman.
Nismo regrutni centar klanova
Komentarišući ocjene da je zatvor regrutni centar crnogorskih klanova, načelnica Sektora za tretman UIKS-a kazala je da su to samo teze dijela javnosti.
“Naravno, čini mi se da nijedan zatvor u svijetu nije imun na to da je pogodno tle za regrutaciju određenih ranjivih grupa. Mi se zaista trudimo da u pogledu smeštaja, organizacije rada, okupiranja njihovih dnevnih aktivnosti, toga kod nas bude što manje. Dakle, ne bih rekla da je UIKS glavni regrutni centar, već da su to teze dijela javnosti”, kazala je ona.
Upitana kako, iza zatvorskih zidina, pokušavaju da održe red između “zaraćenih” pripadnika klanova, ali i koliko su tačne informacije o međusobnom zlostavljanju zatvorenika, objasnila je da sve navode provjeravaju, ali i koliko napora ulažu.
“I do nas dolaze priče iz javnosti, i želim da istaknem da se detaljno provjerava svaki navod koji dođe do službenika UIKS-a. Naši napori, kada je u pitanju borba protiv nasilja i zlostavljanja u zatvoru, usmjereni su u tom smjeru, čak su i prepoznati kao specifični ciljevi u akcionom planu u okviru strategije za izvršenje krivičnih sankcija. Konkretno, u Zatvoru za duge kazne, osim individualnog rada sa njima, borimo se i posebnim programima tretmana tokom kojih oni uče kako da kanališu bijes i nasilje... Radimo i postupke medijacije među zatvorenicima između kojih dođe do konflikta, a što se tiče pripadnika organizovanih kriminalnih grupa imamo jasne procedure odvajanja, pretresa i smještaja. To su neki od načina na koji se Zatvor Podgorica, odnosno Istražni zatvor, bori sa tom situacijom”, kazala je on.
Posljednjih dana prošle godine, među 1.076 osuđenih i pritvorenih bilo je troje maloljetnih - u Istražnom zatvoru jedno, a u Zatvoru za duge kazne dva. Rajković objašnjava da psiholozi kontinuirano rade sa njima.
“Osim psihologa, koji kontinuirano rade sa maloljetnicima, njima se i multidisciplinarno pristupa. Mi smo prvenstveno usmjereni na nastavak njihovog obrazovanja, ali su nam vrlo značajni i kontakti sa njihovom porodicom i centrima za socijalni rad, čije angažovanje bih pohvalila. Stručna služba u Višem sudu koja je zadužena generalno za njihovo praćenje, takođe prilično komunicira sa nama. Maloljetnici su zaista kategorija na koju posebno moramo obratiti pažnju kao društvo uopšte, da ne bi došlo do recidiva i da ih kasnije ne bi gledali u dijelu zatvora koji je namijenjen odraslima”, kazala je ona.
Gužva u Istražnom zatvoru
Broj pritvorenika uveliko prevazilazi smještajne kapacitete Istražnog zatvora i UIKS-a, a Rajković kao jedan od većih problema vidi nedostatak prostora u tom dijelu.
Ona objašnjava da je, kako bi prevazišli taj problem, određeni broj pritvorenih lica niskog bezbjednosnog rizika, izmješten u novo krilo Zatvora za kratke kazne, a jedan u Zatvor Bijelo Polje.
“Međutim, Istražni zatvor u Podgorici i dalje ostaje prilično popunjen. U tu svrhu se u ovom trenutku radi novi objekat u koji se planira izmjestiti Sektor za zdravstvenu zaštitu UIKS-a, kako bi prostor na kojem se nalaze njihove kancelarije bio prenamijenjen. Adaptacijom tog prostora dobilo bi se još oko 60 ili 70 mjesta”, kaže ona.
Unutar zidina zatvora već mjesecima je gradilište - radi se nova zatvorska bolnica, nova prijavnica otvorenog odjeljenja i multifunkcionalnog objekta, čime će se, naglašava Rajković, poboljšati uslovi u kojima borave i zatvorenici i službenici.
“Na taj način ćemo prevazići problem, u ovom trenutku možda i najveći sa kojim se suočavamo”, dodaje ona.
Rok za završetak svih radova je kraj 2024. godine.
Iz otvorenog zatvora će ići i na posao
Rajković objašnjava da je planirano da u otvorenom odjeljenju borave lica sa najmanjim stepenom rizika, odnosno oni koji će biti razvrstani u D klasifikacionu grupu.
“Našim pravilnikom predviđeni su uslovi koje treba da ispune za reklasifikaciju u tu klasifikacijsku grupu... Neće to biti veliki broj zatvorenika, sigurno neće ispuniti te uslove, ali to je nešto što je zapravo stvarno prelazni dio puta ka slobodi iz ove ustanove”, kazala ja Rajković.
Upitana da li je predviđeno da oni koji budu u otvorenom odjeljenju rade van zatvora, iako su na izdržavanju kazne, objašnjava da je i to predviđeno i da je usvojen Pravilnik kojim se bliže određuje rad van zatvora.
“UIKS bi trebalo da potpiše ugovore sa privrednim društvima i to će zaista biti moguće”, poručuje ona.
Bonus video:
