U Višem sudu u Podgorici danas je nastavljeno ponovljeno suđenje u predmetu "dravni udar". Izvršen je uvid u sadržinu oduzetih telefona od okrivljenog Bratislava Dikića.
Pregledan je sadržaj njegovog mobilnog telefona „nokia 5610“ sa 208 strana, te telefon „samsung“ GT 1050, sa sadržajem od 219 strana. Osim toga, izvršen je i pregled sadržaja telefona „lenovo“ sa 28.471 stranica, te još 28.479 stranica, kao i „ajfon 6“ sa tri fajla, od kojih jedan fajl sadrži 12.590 stranica.
Branilac okrivljenog Dikića, advokat Dušan Jovović podsjetio je specijalno vijeće kojim predsjedava sudija Zoran Radović da je u prethodnom sudskom procesu prije ukidanja presude, ukazivali da su telefoni „samsung“ i „ajfon 6“ kompromitovani, te da uvid u sadržaj predstavlja pravno nevaljan dokaz. Predložio je da se izdvoje iz spisa predmeta.
„Od Dikića su telefoni oduzeti 16. oktobra 2016., u 00,05 časova o čemu je izdata potvrda o privremeno oduzetim predmetima, kada su morali biti zapečaćeni. Dikić je u svojim izjašnjenjima ranije rekao da su određene poruke promijenjene i da određenih poruka nije ni moglo biti. Dokazi prikupljeni na ovaj način nisu u skladu da članom ZKP-a, ne mogu se koristiti jer predstavljaju pravno nevaljan dokaz“, kazao je advokat Jovović.
Dikić je danas obraćajući se sudskom vijeću, naveo da je neko brisao podatke iz telefona 08. novembra 2016., te da je baš toga dana odveden u Specijalno tužilaštvo.
„Ovo je bitno da naglasim jer sam baš toga dana odveden u Specijalno državno tužilaštvo, gdje je vršen pritisak na mene da priznam krivicu. Napominjem da sam u prostorije Specijalnog državnog tužilaštva sproveden ne samo u toku istrage, već i u toku sudskog procesa. Od kada je počelo suđenje ukupno sam 24 puta odveden kod SDT-a. Tada mi je Saša Čađenović rekao da ukoliko ne prihvatim da kažem da je DF planirao napad, da će to kao svjedok izjaviti Mirko Velimirović.. Bilo je tu svega i svačega. Trebalo je sve to izdržati i preživjeti“, kazao je Dikić.
Prihvatajući žalbe advokata odbrane, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo prvostepenu presudu u ovom predmetu.
“Vijeće je ukinulo prvostepenu presudu jer su u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u odnosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela”, navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Oni su tada pojasnili da su, odlučujući u drugostepenom postupku o izjavljenim žalbama protiv presude specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uvažili žalbe branilaca optuženih i žalbu optuženog Bratislava Dikića, u dijelu kojom su optuženi oglašeni krivim da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju...
Ukinutom presudom lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Organizatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.
Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.
Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.
Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi. Kriminalna organizacija, navodi se, planirala je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera, a aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Bonus video:
