Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović saopštio je da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović time što nije predložio drugog prijavljenog na konkursu za direktora policije "očigledno odlučio da zloupotrebom ovlašćenja ne iskoristi svoje diskreciono pravo i ne predloži novog kandidata za v.d. direktora policije".
Dragović je ocijenio i da je Šaranović pokušao na taj način "da izazove institucionalni haos, odnosno da se ne izabere rukovodilac ovog jako značajnog državnog organa".
Vlada je većinom glasova izabrala rukovodioca Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora policije na predlog premijera Milojka Spajića.
Prethodno Vlada je odlila predlog Šaranovića, da vršilac dužnosti direktora Uprave policije bude Lazar Šćepanović.
NE PROPUSTITE
Dragović je optužio i Demokrate za "agresivan medijski nastup"
"Članom 16 st.3 Zakona o unutrašnjim poslovima je definisano da u slučaju prestanka mandata direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen ili u slučaju spriječenosti direktora Policije da, iz bilo kojih razloga stalno ili na duže vrijeme vrši svoju dužnost, Vlada će na predlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci. Prema tome, dužnost i obaveza ministra unutrašnjih poslova jeste da predloži vršioca dužnosti direktora policije, dok je Vlada Crne Gore jedina ovlašćena da odredi vršioca dužnosti direktora policije. Ne odlučuje ministar nego Vlada", saopštio je Dragović.
On je kazao da je pravno dozvoljena situacija da Vlada ne prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova.
"U tom slučaju, ministar unutrašnjih poslova je dužan da Vladi predloži drugo lice za kandidata za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Ministar Danilo Šaranović je očigledno odlučio da zloupotrebom ovlašćenja ne iskoristi svoje diskreciono pravo i ne predloži novog kandidata za v.d. direktora policije pokušavajući na taj način da izazove institucionalni haos, odnosno da se ne izabere rukovodilac ovog jako značajnog državnog organa. Diskreciono pravo ministra nije apsolutnog karaktera, već je ograničeno u cilju ostvarenja najboljeg interesa Uprave policije, a posredno, u cilju zaštite bezbjednosti građana Crne Gore i borbe protiv svih oblika kriminala".
Dragović je u saopštenju naveo da je u predmetu Malone protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda od 2. avgusta 1984. godine, br. 8691/79) Evropski sud za ljudska prava zauzeo stav da bi bilo protivno vladavini prava kada bi se diskreciona ovlašćenja dodijeljena nekom izvršiocu izražavala u obliku neobuzdane moći.
"Prema tome, zakon mora ukazati na djelokrug bilo kojeg takvog diskrecionog ovlašćenja prenijetog na nadležne organe i na način njegovog vršenja sa dovoljnom jasnoćom, uzimajući u obzir zakoniti cilj mjere u pitanju, kako bi se svakom pružila odgovarajuća zaštita od samovolje bilo kojeg pojedinca koji postupa u ime i za račun državnih organa. Iz stavova Evropskog suda za ljudska prava proizilazi da zаkon morа dovoljno jаsno dа ukаže nа obim diskrecionih ovlašćenja nаdležnih organa vlаsti i nа nаčin nа koji se tа prаvа ostvаruju. Po shvatanju suda, zakon mora ukazati na obim diskrecionog prava povjerenog ovlašćenim organima i da na dovoljno precizno formulisan način uredi korišćenje tog diskrecionog prava, radi pružanja odgovarajuće zaštite od arbitrarnog odlučivanja", naveo je Dragović.
Dodaje da "pozitivnopravne odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima ne predviđaju, u stepenu koji je u dаtim okolnostimа rаzumаn, način saniranja posljedica koje bi mogle biti prouzrokovane zloupotrebom diskrecionih ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova odbijajući da predloži vršioca dužnosti direktora Uprave policije".
"Nasuprot navedenom, prava zajamčena Ustavom i međunarodnim pravnim aktima bi bila iluzorna i teorijska, a ne stvarna i efikasna, kad ne bi postojala mogućnost deblokade nastale zloupotrebom diskrecionih prava bilo kojeg pojedinca, pa makar on bio i ministar unutrašnjih poslova, a u cilju zaštite javnog interesa i vladavine prava. Upravo s tog razloga je Vlada Crne Gore donijela zaključak kojim je ovlašćen premijer Milojko Spajić da predloži Vladi kandidata za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, jer resorni ministar nije htio da izvršava svoju zakonsku obavezu pokušavajući da, za ko zna čiji interes, blokira postupak izbora vršioca dužnosti direktora ove institucije. Kako je, u konkretnom, Ministar odbio da predloži novog kandidata za v.d. direktora Uprave policije, a kako je u tom trenutku glavni organ zadužen za sigurnost građana prijetio da ostane bez rukovodioca, to je sasvim opravdana i po Ustavu nužna reakcija Vlade da ovlasti drugo lice - premijera (prvog ministra koji koordinira rad Vlade) da predloži drugog kandidata i time osigura kontinuitet funkcionisanja Uprave policije".
Dragović je saopštio i da je pretežniji javni interes i garantovanje ustavnih prava, kao i osnovnih prava i sloboda, od zloupotrebe diskrecionih prava ministra.
"U konačnom, podsjetio bih ministra da je, za razliku od Vlade koja je kolegijalni organ, on inokosni organ koji svjesnom zloupotrebom ovlašćenja možda i jeste ušao u zonu krivične odgovornosti", zaključio je Dragović.
Bonus video:
