Ministarstvo pravde pokušava da ponovo upiše u registar kaznene evidencije krivično djelo za koje je svojevremeno pravosnažno osuđen Artan Kurti, kako bi obesmislili eventualnu odluku Upravnog suda po njegovoj tužbi i mogućnost da se vrati na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
O toj namjeri Mininistarstvo pravde juče je obavijestilo i Viši sud u Podgorici, gdje su naveli da su pokrenuli postupak poništaja rješenja od 8. juna 2020. godine, a kojim je izbrisana iz kaznene evidencije pravosnažna presuda tog suda za Kurtija, koja je izrečena 23. septembra 2009. godine.
Ministar pravde Andrej Milović obavijestio je Kurtija o rezultatima ispitnog postupka, navodeći da MP “cijeni da su se u skladu sa članom 100 ZUP-a stekli uslovi za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za obavezan poništaj rješenja br. UPI-05-030/20-237” kada je u junu 2020. godine izbrisana osuda iz Registra kaznene evidencije”.
Artan Kurti u izjavi “Vijestima” tvrdi da u obavještenju ministra pravde nije data pouka o smislu člana 111 stav 4 ZUP-a, te da nije ni dostavljeno rješenje o odbačaju krivične prijave Specijalnog državnog tužilaštva.
“Postupak vodi neovlašćeno lice, jer Aktom o unutrašnjoj sistematizaciji od 27. decembra 2023. upravni postupak vodi ili Direktorat za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu ili Direkcija za kaznenu i prekršajnu evidenciju, a nikako ministar”, izjavio je Kurti.
On tvrdi da je ovo pokušaj Milovića da njegovo ime vrati u registar kaznene evidencije, naglašavajući da to neće biti održivo sve i da to uspije...
“Pravne posljedice osude traju 10 godina, a davno su prestale, te im to ne bi mogao biti izgovor da sam nedostojan za rad u državnom organu”, navodi Kurti.
Specijalni tužilac Zoran Vučinić, 11. marta ove godine, donio je rješenje o odbačaju krivične prijave Ministarstva pravde, koja je 11. novembra 2023. godine podnijeta protiv bivše načelnice Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju Tanje Popović i nekadašnje generalne direktorice Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Nataše Radonjić, navodeći da ne postoji osnovana sumnja da su počinile bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Vučinić je obavijestio MP da imaju pravo na pritužbu VDT-u, a koju je Ministarstvo pravde već podnijelo zbog odluke tužioca o odbačaju informacije, odnosno krivične prijave MP.
Osim toga, Vučinić je obavijestio Ministarstvo pravde da SDT, shodno odredbi člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a, cijeni da su ispunjeni uslovi za obavezno poništavanje rješenja kojim je Kurti u junu 2020. godine izbrisan iz kaznene evidencije, budući da je donijeto, kako se navodi, “u upravnom postupku iz stvari iz sudske nadležnosti, a rok za poništavanje rješenja je 10 godina od dana izvršnosti”...
Ministarstvo pravde je u obavještenju Kurtiju napisalo odluku iz rješenja specijalnog tužioca naglašavajući “da su ispunjemi uslovi za obavezan poništaj rješenja”.
Kurti navodi da se u obavještenju ministra pravde prikriva odluka Ustavnog suda naglašavajući da je Milović bio u obavezi to da napiše jer jer “US naveo da nije riječ o sudskoj već o zakonskoj rehabiltiaciji”.
“Ne stoje navodi iz obavještenja da treba da se poništi rješenje iz člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a jer je rješenje o rehabilitaciji u smislu člana 11 stav 1 Uredbe o načinu vođenja kaznene evidencije i člana 491 stav 1 ZKP-a donio upravo nadležni organ koji je i imao ovlašćenja da ga donosi. A odredba člana 139 stav 1 tačka 1 ZUP-a se odnosi na situaciju kada postoji apsolutna nedležnost upravnog organa što u ovom predmetu nije slučaj”, tvrdi Kurti.
Vlada je Kurtija sa mjesta generalnog inspektora ANB-a smijenila 9. novembra 2023. nakon čega je podnio tužbu Upravnom sudu zbog toga što smatra da je izvršna vlast to uradila na nezakonit način.
Upravni sud u narednih nekoliko dana trebalo bi da donese odluku po tužbi Kurtija.
Uoči odluke Upravnog suda, Vlada je na sjednici prošlog četvrtka za generalnog inspektora ANB-a imenovala Predraga Burića.
Artan Kurti je u ljeto 2022. godine imenovan na najvažniju funkciju u sistemu unutrašnje kontrole ANB-a, a njegov dolazak u tajnu službu pratile su brojne kontroverze i političko-medijske konstrukcije oko načina kako je iz registra kaznene evidencije izbrisana osuda na koju je bio pravosnažno osuđen.
Bonus video:
