Dvije sedmice ostalo je do kraja roka koji je Evropska komisija dala Sudskom savjetu da okonča jedno od ključnih privremenih mjerila - izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Za ispunjavanje tog mjerila, koji je visoko na listi za dobijanje IBAR-a u junu ove godine, biće potrebno da se neko od kandidata uopšte i prijavi na oglas, koji ističe za nekoliko dana, ali i dobra volja sudija Vrhovnog suda da na Opštoj sjednici dostave predlog Sudskom savjetu za najvažniju poziciju u pravosuđu.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać naglasio je da je raspisan osmi oglas za izbor čelne figure ali da nikako ne može niti hoće da utiče na predlog koji treba da dostavi Vrhovni sud.
"Sudski savjet je iskazao očekivanje od Vrhovnog suda da konačno utvrdi predlog za Sudski savjet da Vrhovni sud dobije predsjednika. Od EK imamo datum, kada treba da izaberemo predsjednika Vrhovnog suda, nijesmo baš sigurni da će ni sada na Opštoj sjednici Vrhovnog suda to da se desi. Mi radimo svoj posao i nijedan oglas nije ostao, a da nije odmah objavljen. Nikako nećemo da sugerišemo sudu kako ga glasa. Bilo bi poželjno da glasaju kako god hoće", kazao je Korać na predstavljanju izvještaja o radu Sudskog savjeta za 2023. godinu.
Na njegovo izlaganje nadovezao se i član SS Miodrag Iličković, koji je na pitanje "Vijesti" da li je apel Sudskog savjeta prema sudijama Vrhovnog suda možda i jedan vidi pristiska tokom tajnog izbornog procesa, pojasnio da v.d. stanje traje dugo te da mu je "neshvatljivo da na osam oglasa 17 sudija Vrhovnog suda ne može da predloži jednog kolegu".
"Mi trpimo pritužbe EU, Venecijanske komisije i sada je jedini imperativ svih da se izabere predsjednik Vrhovnog suda. Iz sjednice u sjednicu se događa da sudije neće da glasaju ni za ni protiv. Najmanje mi pada napamet da bi to mogao da bude pritisak Sudskog savjeta. Imperativ je svih nas da se izabere predsjednik Vrhovnog suda, mi ne sugerišemo bilo kakvu proceduru mimo postojeće. Željno čekamo i zakonske izmjene da se konačno dobije situacija, koja do sada nije bila", rekao je Iličković.
On nije imao informaciju da li se neko prijavio na oglas za izbor kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, koji je objavljen početkom aprila.
"Ako je Skupština nedavno, gdje sjedi 10 stranaka sa različitim interesima, mogla da izabere tri člana Sudskog savjeta i to 2/3 većinom ja stvarno ne razumijem zašto 17 sudija ne bi moglo da predloži jednog kandidata", rekao je Iličković.
I članica SS Sanja Konatar ponovila je da je 24. april rok koji je EK dala da se izabere predsjednik Vrhovnog suda.
Ključna pozicija upražnjena je od kraja 2020. godine kada se Vesna Medenica povukla sa funkcije, a u v.d. stanju od septembra 2021. pravosuđem rukovodi sutkinja Vesna Vučković.
Posljednji oglas propao je 15. marta kada dvotrećinsku čpodršku kolega u Vrhovnom sudu nijesu dobili kandidati Ana Vuković i Ranko Vukić.
Sutkinji Vuković ovog puta falila su samo dva glasa da bi stigla pred Sudski savjet, a to se moguće ne bi desilo da u glasačkoj kutiji, nakon tajnog procesa, nije bilo čak pet nevažećih listića.
Korać je u uvodnom dijelu pobrojao ključne statističke podatke, pa je tako lani prestanak sudijske funkcije konstatovan za 36 sudija i to 21 na lični zahtjev, 14 zbog sticanja uslova za starosnu penziju i jedan usljed smrti.
"Izvršen je i postupak ocjenjivanja za 63 sudija od kojih 52 ocjenjeno u redovnom postupku, sedam u svrhu napredovanja i tri prilikom kandidovanja za predsjednike sudova.Od tog broja, 33 sudija ocijenjeno je ocjenom odličan, dok je 30 sudija ocijenjeno ocjenom dobar", naveo je Korać.
On je istakao da su tokom 2023. vođena tri disciplinska postupka, te da su dva predmeta predlozi odbijeni kao neosnovani, a jedan koji je iniciran krajem prošle godine završen početkom ove godine.
To je postupak koji je vođen protiv sutkinje Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše.
Korać je naveo da jedan disciplinski postupak iz 2021. još traje.
"U 2023. godini podnijeto je devet inicijativa za povredu Etičkog kodeksa, a Komisiji za pritužbe SS podnijeta je 91 pritužba na rad sudova, vijeća i sudija. Od tog broja ostalo je neriješeno 28 pritužbi", pobrojao je Korać.
On je ukazao i na intenzivnu saradnju sa evropskim partnerima ali i ozbiljan manjak sudija.
"Crnogorski sudovi u ovom trenutku trebalo bi da imaju 304 sudije i 25 predsjednika. Na današnji dan u Crnoj Gori ima 247 sudija i i 22 predsjednika suda. Nedostaje 57 sudija i tri predsjednika suda. Nemamo predsjednika Vrhovnog suda, Višeg suda za prekršaje i Osnovnog suda na Žabljaku a postupci po javnom oglasu su u toku. U posljednje tri godine iz sudskog sistema je izašlo 106 sudija", naveo je Korać.
Bonus video:
