Milivoje Katnić bio je glavni specijalni tužilac u periodu od ljeta 2015. do 17. februara 2022. kada ga je Tužilački savjet nakon maratonske sjednice razriješio funkcije zbog toga što je stekao uslove za odlazak u starosnu penziju.
Kao pripravnik u pravosuđu prešao je 1993. u Vojni sud, gdje je kasnije izabran za vojnog sudiju. Taj posao je obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa 2004. godine. Katnić je nakon toga prešao u Apelacioni sud. Nakon osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kandidovao se i dobio povjerenje za prvog GST-a.
Njegovu kandidaturu obilježile su brojni podaci o učešću Katnića na Dubrovačkom ratištu, a posebno su tu temu tada podgrijale i dvije NVO koje su tražile da se rasvijetli Katnićeva ratna biografija i podsjetile da je 2011. jedan od zatvorenika u vojnom logoru Morinj ga optužio da je kao oficir KOS-a, tokom invazije na Hrvatsku, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu.
Katnić je to više puta demantovao.
U prvoj godini rukovođenja SDT-om, Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je kasnije priznao da je bio šef budvanske kriminalne grupe koja je oštetila državu za više desetina miliona eura.
Nakon što je potpisao sa SDT-om dva sporazuma o priznanju krivice Marović je izlazak iz pritvora iskoristio za odlazak u Beograd, gdje se i sada nalazi.
Odatle su i brojne sumnje u javnosti da je budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije tada vladajućeg DPS-a.
U jesen 2016. na dan parlamentarnih izbora Katnić je izveo jednu od najvećih operacija hapšenja kriminalne grupe, koja je kasnije optužena i prvostepeno osuđena za pripremanje terorizma u Crnoj Gori. Ta presuda je ukinuta i u toku je ponovno suđenje.
Među optuženim su i tadašnji lideri DF-a Milan Knežević i aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.
Od tada do danas brojne su sumnje u rad Katnića u tom predmetu gdje se, između ostalog, tvrdilo i da je DPS-u i partnerima tada pomogao da dobiju većinu na izborima.
Katnićeva pravda je često ocjenjivana da je selektivna - većina krivičnih prijava raznnih nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), medijska istraživanja koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.
NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali "batinom" DPS-a i Mila Đukanovića.
Za Đukanovića, članove njegove porodice po Katniću nikada nije bilo "ni udaljene sumnje".
Retoriku je malo promijenio tek u jesen 2021. gore kada je nakon što je u SDT-u formiran predmet "Pandora papiri", Katnić rekao:
"Postoji jedan oblik sumnje, neću reći udaljene, nego na krajnjem polu-osnova”.
"Pandora papiri" predmet je formiran na osnovu podataka istraživačke mreže i tvrdnji da su Đukanović i njegov sin Blažo 2012.sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Paname, Gibraltara...
Nakon pada DPS-a u avgustu 2020. godine bilo je jasno da za Katnića više neće biti mjesta u tužilačkom sistemu i pored toga što je 3. jula te godine dobio drugi mandat od tadašnjeg Tužilačkog savjeta.
Novoj parlamentarnoj većini trebalo je vrijeme da izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, a potom i da formira novi Tužilački savjet kada je postalo jasno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
