Odluka Suda pravde EU u velikoj mjeri bavi se Evropskim istražnim nalozima putem kojih su EncroChat i Sky ECC podaci dostavljeni državama članicama EU, tačnije pitanjima ko je ovlašćen za izdavanje ovih naloga, uslovima za njihovo izdavanje i slično. Ove odredbe su u Crnoj Gori i Srbiji neprimjenljive, jer Evropski istražni nalozi važe samo u državama članicama EU i ne odnose se na države ne-članice u kojima se dokazi i dalje dostavljaju putem klasične ‘’male’’ međunarodno pravne pomoći, kazala je za Vijesti dr Vanja Bajović, profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu, sa Katedre za krivično pravo.
Iako presude Suda pravde EU formalno pravno obavezuju samo države članice EU, dodaje Bajović, ta odluka je od posebnog značaja jer se radi o prvoj odluci jedne međunarodne, nadnacionalne sudske instance koja se bavi uslovima pod kojima se podaci dobijeni presijecanjem kriptovanih komunikacionih platformi mogu koristiti kao dokazi u krivičnim postupcima u drugim državama.
Dr Bajović predaje i međunarodno krivično pravo. Objavila je naučni rad “EncroChat i Sky ECC komunikacija kao dokaz u krivičnom postupku” i spada u red međunarodno priznatih eksperata za ovu oblast koja postaje sve važnija za sudsku praksu.
Objašnjava da je odluka Evropskog suda pravde donijeta na inicijativu suda u Berlinu, koji je prvobitno izuzeo iz dokaznog materijala podatke pribavljene presijecanjem platforme EncroChat, pod obrazloženjem da se radilo o masovnom nadzoru kojim je doveden u pitanje zahtjev za neophodnošću i proporcionalnošću mjere, ali je kasnije sud u Hamburgu prihvatio njihovo korišćenje. Neujednačena sudska praksa u Njemačkoj je i dovela, dodaje Bajović, do toga da se sud u Berlinu obrati ovoj nadnacionalnoj sudskoj instanci.
“Evropski istražni nalozi su i nastali kao model kojim se brže i efikasnije prikupljaju dokazi u državama članicama EU jer se njima uprošćava princip klasične međunarodno pravne pomoći. U EU naime važi princip uzajamnog povjerenja i priznanja odluka drugih država članica, jer se polazi od toga da su države članice dostigle određen nivo pravne sigurnosti koji drugim članicama može biti dovoljna garancija poštovanja zakona”, naglašava profesorka.
Međutim, upozorava dr Vanja Bajović, uprkos ovim principima, Evropski sud je ipak stao na stanovište da se, kada je riječ o podacima pribavljenim presrijetanjem kriptovanih komunikacionih platformi u drugim državama (konkretno Francuskoj), ovi podaci ne mogu koristiti ‘’po automatizmu’’, već se moraju ispuniti još neki uslovi.
“Zahtijeva se, najprije, da se ista mjera može odrediti pod istim uslovima i u pravu druge države u kojoj se koriste ovi podaci. Ovaj zahtjev je važan jer je precizirano da se neophodnost i proporcionalnost mjere nadzora ocjenjuje po unutrašnjem pravu države izdavaoca naloga, odnosno države u kojoj se dokaz koristi. U konkretnoj odluci, analizirano je njemačko pravo i član 100a njemačkog ZKP koji dozvoljava instaliranje špijunskih kompjuterskih programa na terminalnoj opremi i slično, ali je problem sa onim državama čija zakonodavstva uopšte ne predviđaju dokazne mjere online nadzora, jer se po logici u njima ovakve mjere i ne mogu odrediti, pa je samim tim bespredmetno i pričati o istim uslovima za njihovo određivanje”, ističe dr Bajović.
Zahtijeva se, osim toga, dodaje dr Vanja Bajović, i da država na čijoj teritoriji se nalaze lica čija se komunikacija nadzire mora biti obaviještena o tome, čak iako njena tehnička pomoć nije neophodna da bi se nadzor obavio.
“To konkretno znači da je Francuska unaprijed trebalo da obavijesti sve države na čijim teritorijama se građani nadziru, čak iako joj nije potrebna pomoć stranih operatera za sprovođenje takvog nadzora. Ovo primjera radi ne važi za Belgiju i Holandiju koje su bile članice zajedničkog istražnog tima za presijecanje ovih platformi, pa su samim tim o mjerama bile obaviještene, ali važi za sve druge države kojima su pribavljeni podaci kasnije dostavljeni”, pojašnjava profeoska ističući da je time je odgovoreno na ono posebno sporno pitanje po kom pravnom osnovu strana država može nadzirati lica van njene teritorije za krivična djela izvršena van njene teritorije, a da se ne radi o klasičnoj ‘’špijunaži.’’
NE PROPUSTITE
“Uprkos načelu povjerenja država članica i uzajamnog priznanja odluka, države članice EU i dalje zadržavaju onu sferu suverenosti koja onemogućava drugim državama da bez njenog znanja prikuplja dokaze na njenoj teritoriji, upozorava dr Bajović.
Ona ističe da se u Odluci insistira na poštovanju prava odbrane i pravičnosti postupka, što znači da odbrani mora da se ostavi mogućnost da osporava pribavljene podatke.
“To ne podrazumijeva da se mora objelodaniti ‘’povjerljivost tehničkih baza’’, odnosno način na koji su podaci tehnički pribavljeni u Francuskoj, ali odbrana mora da ima mogućnost da se efektivno izjasni o dokazima koji mogu imati odlučujući uticaj za utvrđivanje činjenica. U tom kontekstu je problematično ako su kriptovane prepiske jedini dokaz u krivičnom postupku, budući da onda one nesporno imaju odlučujući značaj za utvrđivanje činjenica”, kaže dr Vanja Bajović.
Ona smatra da navedena odluka ima pravno dejstvo samo na teritoriji država članica EU, ali bi ovi principi utoliko prije trebalo da važe i u pogledu trećih država jer, ako se čak i u pogledu Evropskih istražnih naloga propisuju dodatni uslovi u cilju zaštite suvereniteta država i garancija pravičnog postupka, logično je da se još stroži uslovi traže za države van sistema Evropskih istražnih naloga, za koje ne važi princip uzajamnog povjerenja i automatskog priznanja stranih sudskih odluka.
“Zbog toga je bilo daleko ‘’pravno čistije’’ da su pribavljeni podaci korišćeni kao operativni podaci, odnosno kao ‘’putokaz za pribavljanje drugih dokaza’’, nego da se tužilaštva u regionu oslanjaju na podatke čija je dokazna prihvatljivost sporna iz vizure nadnacionalnih sudskih instanci”, zaključuje dr Vanja Bajović.
Presudom Evropskog suda pravde od 30. aprila, tumačena je primjenjivosti Evropskog naloga za istragu na zahtjev Regionalnog suda u Berlinu, u vezi sa presretnutom kriptovanom komunikacijom sa aplikacije Enkročat (EncroChat).
U julu 2020. godine francuski i holandski pravosudni i policijski zvaničnici saopštili su da su razbili svjetsku mrežu za šifrovanu komunikaciju Enkročat koju su isključivo koristile kriminalne organizacije, šverceri narkotika i nalogodavci i izvršioci atentata.
Evropski policajci potom su razbili i nekada kriptovanu Skaj aplikaciju, koju su takođe, prema njihovim tvrdnjama, dominatno koristile kriminalne grupe i pojedinci.
Na osnovu telefonskih poruka sa oba šifrovana programa, uhapšeno je više hiljada osoba širom Evrope.
Sloboda i(li) bezbjednost
Razvoj tehnologije i novi vidovi kriminaliteta nalažu redefinisanje postojećih pravnih okvira, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom nivou, a slučajevi "razbijanja" EncroChat i Sky Ecc platformi istakli su ove probleme u prvi plan, bacajući sudove pred onu dilemu koju je Herbert Packer postavio još šezdesetih godina prošlog vijeka, da li prednost dati zaštiti od kriminaliteta ili zaštiti prava građana, piše dr Vanja Bajović u svom naučnom radu rad "EncroChat i Sky ECC komunikacija kao dokaz u krivičnom postupku".
"Dok je zaštita prava građana dugi niz godina odnosila prevagu, vođena maksimama da se "demokratičnost jednog društva mjeri po odredbama njenog krivičnog postupka" i da je "bolje da stotinu krivih izbjegne kaznu nego da jedan nevin bude osuđen", čini se da u eri informacionih tehnologija preteže drugi model koji ozakonjuje do skora nezamislive koncepte poput masovnog nadzora komunikacija uz derogiranje teritorijalne suverenosti, pa se čini da je najpoznatiji "uzbunjivač" današnjice Džulijen Asanž bio u pravu kada je tvrdio da je Internet najveća, ikada osmišljena špijunska mašinerija svih vremena", navodi dr Bajović.
Uz podsjećanje na konstataciju Bendžamina Frenklina da "društvo koje je spremno da se odrekne malo slobode zarad malo bezbjednosti ne zaslužuje ni slobodu, ni bezbjednost", dr Bajović zaključuje da je "savremeno doba informacionih tehnologija doba u kome nema ni slobode, ni bezbjednosti".
Vrhovni sud ne može komentarisati presudu
Vrhovni sud ne može komentarisati pomenutu presudu Evropskog suda pravde, a sudije ovog suda iz Krivičnog odjeljenja izjasniće se povodom Skaj komunikacije nakon što presude nižestepenih sudova stignu u Vrhovni sud na preispitivanje, rečeno je Vijestima u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud Crne Gore, navode u ovoj sudskoj instanci, primio je presudu Evropskog suda pravde, a koja se odnosi na korišćenje Skaja kao dokaza u sudskim postupcima.
Mićović: Presuda će biti obavezujuća za sve države
Nakon presude Evopskog suda u Luksemburgu, advokati koji postupaju u specijalnim krivičnim predmetima u kojima je Skaj komunikacija dokaz obratili su se novinarima ispred Višeg suda u Podgorici.
Predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović, poručio je da presuda Evropskog suda u odnosu na Skaj aplikaciju predstavlja načelni pravni stav i tvrdi da će biti obavezujuća za sve države u kojima Skaj aplikacija egzistira u krivično-pravnom smislu.
Naglasio je da se u presudi jasno navodi da se kriptovane poruke, koje je presrela druga država, ne mogu koristiti kao dokaz, kao i da crnogorski pravosudni organi moraju postupiti shodno toj odluci.
“U presudi su jasno definisane stvari. Baziraću se na dvije činjenice - da je primjenjivo nacionalno zakonodavstvo i da je u momentu pribavljanja informacija putem Skaja morala biti obaviještena država u kojoj će se to koristiti kao dokaz ili operativna informacija”, kazao je Mićović.
Dodao je da naša država o tome nije obaviještena.
“Kao branioci okrivljenih, a koji za temelj imaju Skaj aplikaciju, mogu reći da smo u posjedu presude Evropskog suda koja upravo potvrđuje navode odbrane vezano za primjenu Skaj materijala kao dokaza”, naveo je.
Advokatica Andrijana Razić upozorila je da će se plaćati milionske štete zbog postupaka zasnovanih na osnovu Skaja.
“Ne znam jesu li svjesni građani da je već napravljena ogromna šteta ovakvim srljanjem Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i tumačenjem pravnih normi po pitanju Skaj komunikacije. Makar je trebalo da stanu na loptu. Zamislite kad je na nivou Evrope dvije i po godine to diskutabilno pitanje i tek sad imamo presudu Suda u Luksemburgu”, naglasila je Razić.
Dodala je da ovo nijesu u pitanju obični postupci, već su se u SDT sa takvom arogancijom usudili da urade najspektakularnija hapšenja u državi na osnovu Skaja. Smatra da će se plaćati milionske štete zbog postupaka zasnovanih na osnovu Skaja.
“Bojim se da će za godinu-dvije eventualno tri snositi posljedice u vidu odujma javnosti prema njima /tužilaštvu/ kada budemo svi morali da plaćamo milionske štete koje su već tolike, a zamislite za dvije, tri godine u odnosu na ovoliki broj ljudi koji je samo na bazi Skaj komunikacija uhapšen drži se u pritvoru enormno dugo vrijeme. I svi ti postupci koji na kraju budu morali da rezultiraju oslobađajućim presudama”, smatra advokatica Razić. Advokat Zdravko Begović je rekao da ovo nije ništa novo u odnosu na sve što su tvrdili od prvog momenta.
“Smatrali smo da ovakve informacije ne mogu biti tretirane kao dokaz i što je najvažnije - niko od nas nije sumnjao da se nešto tako može tretirati kao dokaz. Imali smo konzistentan stav koji se pokazao kao istinit i pravi. Ovo nije pritisak na sud, već potreba da predstavimo laičkoj i stručnoj javnosti što znači presuda”, kazao je advokat Begović. Istakao je da je nacionalno zakonodavstvo jedino mjerodavno za tretiranje ovakvih dokaza.
“Mi ćemo se i dalje boriti, ovo ne doživljavamo kao pobjedu, ona će možda trajati duže.. Ovo je pobjeda pravde”, poručio je advokat Begović ispred Višeg suda. Dodao je da se veliki broj okrivljenih nalazi u pritvoru na osnovu ovih informacija, te da ti pritvori neosnovano dugo traju.
Advokat Damir Lekić je rekao da je od prije nekoliko dana u posjedu presude Evrpskog suda. Dodao je da je saglasan sa kolegama.
“Imao sam priliku da pročitam kompletnu presudu i danas sam je dostavio Višem sudu u Podgorici u jednom predmetu gdje se svi spisi predmeta baziraju na Skaj komunikacijama. Nije ovdje suština da ta presuda kaže da Skaj komunikacija ne može da bude dokaz, nego uslovi pod kojima se mogu koristiti. I upravo ona propisuje uslove koje nije ostvarila država Crna Gora da bi se ti dokazi mogli uvrstiti u dokaznu građu i da bi oni mogli da egzistiraju u krivičnom postupku Crne Gore. Smatram da će ubrzo doći do promijenjenog stanja u odnosu na te dokaze, ako sud bude poštovao presudu i međunarodno pravo. Ova presuda je obavezujuća za Crnu Goru. Desiće se situacija da svi postupci koji su u toku budu bez utemeljenja, da se puštaju ljudi iz pritvora i da se odbacuju optužbe. Dolaziće do obustave postupaka i osobađajućih presuda”, istakao je Lekić.
Bonus video:
