Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore će tek u drugoj polovini ove godine kontrolisati sprovođenje mjera tajnog nadzora (MTN) u ANB-u ili MUP-u. Odjeljenje unutrašnje kontrole MUP-a u prethodne dvije godine nije imalo predmete u kojima je vršilo kontrolu primjene MTN-a, a Zaštinik građana je od 2017. imao samo jednu prijavu građana na ovu temu.
Znači li to da nas država prisluškuje strogo u skladu sa zakonom?
Prije bilo kakvog odgovora valja se podsjetiti da je protiv Dejana Peruničića, bivšeg šefa tajne policije, podignuto i potvrđeno više optužnica upravo zbog nezakonite primjene MTN-a. Suđenje je zatvoreno za javnost, a više desetina osoba navodno je nezakonito prisluškivano i praćeno od kraja 2019. do posljednjih dana avgusta 2020. Ovaj sudski proces, osim praktičnih konsekvenci, otvara i, čini se, mnogo značajnije pitanje o kontroli primjene mjera tajnog nadzora. Jer, “slučaj Peruničić”, ali ne samo on, i praktično pokazuje šta može da se desi u odsustvu ili nedovoljno efikasnoj kontroli procedura i pojedinaca koji odlučuju i sprovode MTN.
Centralnu ulogu u kontroli službi bezbjednosti trebalo bi da ima Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine.
Kako je predviđeno članom 3 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, Odbor vrši parlamentarni nadzor nad radom Ministarstva odbrane, Vojske Crne Gore, ANB, Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, kao i drugih organa i institucija koje se bave poslovima bezbjednosti i odbrane. Odbor može pokrenuti određena pitanja i vršiti parlamentarni nadzor na predlog Skupštine, predsjednika ili članova Odbora, drugih organa ili institucija.
Organi i institucije iz stava 1 ovog člana dužni su da, na zahtjev Odbora ili njegovog člana, dostave podatke i informacije iz djelokruga Odbora, osim one koje, u skladu s posebnim zakonom, ne mogu dati.
Plan parlamentarnog nadzora
Na šestoj sjednici Odbora, održanoj 26. januara 2024. godine, donijet je Plan parlamentarnog nadzora za 2024. godinu kojim je, objašnjava predsjednik Miodrag Laković, predviđeno kontinuirano razmatranje izvještaja o primjeni MTN-a od strane organa i institucija iz člana 3 stav 1 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojima se privremeno ograničavaju Ustavom zagarantovana prava i slobode.
Laković ističe da su, shodno odluci Odbora, predviđene posjete organima i institucijama u oblasti bezbjednosti i odbrane radi neposrednog uvida u funkcionisanje sistema bezbjednosti po pojedinim oblastima.
“Odbor za bezbjednost i odbranu će, u skorije vrijeme, odrediti termin i dogovoriti posjetu jednom organu bezbjednosti, ANB-u ili Upravi policije, a koji primjenjuje MTN, radi neposrednog uvida članova Odbora u procedure koje organ sprovodi, utvrđivanja pravilnosti rada u kontekstu poštovanja propisa koji regulišu predmetnu oblast i ocjene zakonitosti postupanja pripadnika službe”, kazao je za “Vijesti” Laković.
Značajna instanca u kontroli sprovođenja tajnih mjera nadzora je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a Crne Gore. Kako je rečeno “Vijestima”, u prošloj godini i u toku ove godine, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu nije imalo predmete u kojima je vršilo kontrolu primjene mjera tajnog nadzora.
U MUP-u nadzor i kontrolu sprovođenja MTN-a vide kao obavezu prije svega tužilaštava i sudova.
“S obzirom na činjenicu da je Zakonikom o krivičnom postupku utvrđeno da se MTN utvrđene u članu 157 tog zakonika određuju naredbom sudije za istragu, odnosno državnog tužioca i da ovlašćeni policijski službenik koji izvršava mjeru tajnog nadzora vodi evidenciju o svakoj preduzetoj radnji, o čemu državnom tužiocu i sudiji za istragu dostavlja periodične izvještaje o izvršenju mjera, nesporno proizilazi da se ove mjere, prije svega, sprovode pod neposrednim nadzorom i kontrolom ovih organa”, navode iz MUP-a.
U MUP-u naglašavaju da u ovoj i u prošloj godini nije bilo slučajeva da su Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnošene pritužbe građana koje su se odnosile na primjenu MTN-a, niti je unutrašnja kontrola policije raspolagala operativnim saznanjima da je u određenim slučajevima izvršenja MTN-a bilo neprofesionalnog ili nezakonitog postupanja policijskih službenika.
U naznačenom periodu, tvrde u MUP-u, nije bilo zahtjeva ili naloga državnog tužilaštva za preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti unutrašnje kontrole policije u vezi s izvršenjem MTN-a.
Osnov za vršenje unutrašnje kontrole u vezi s izvršenjem MTN-a bi se stekao u okolnostima postojanja sumnje da se u određenom (konkretnom) predmetu u kojem se izvršavaju MTN neprofesionalno ili nezakonito postupa od strane policijskih službenika koji su zaduženi za izvršavanje ovih mjera.
Nije bilo nezakonitog postupanja
U Instituciji Zaštitnika ističu da su od 2017. godine imali jednu pritužbu, u 2018. godini, koja se odnosila na primjenu MTN-a, odnosno obavezu da se lice obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu.
“U konkretnom predmetu Zaštitnik je sproveo ispitini postupak i konstatovao da nije bilo nezakonitog postupanja organa i da nisu povrijeđena prava podnositelja pritužbe, a ukazao je ANB-u da u daljem radu, zbog interesa pravne sigurnosti i poštovanja opšteg načela zakonitosti u radu, potrebno poštovati rok za obavještavanje građana iz čl.18 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a saglasno ovlašćenjima iz čl. 9, a u vezi sa čl.14 Zakona”, kazala je za “Vijesti” zamjenica Zaštitnika Tatjana Radović.
“Institucija Zaštitnika raspolaže kapacitetima da odgovori na sve pritužbe građana, pa samim tim i na pritužbe koje se odnose na primjenu MTN-a. Kada su u pitanju zakonska ovlašćenja, ukazaćemo da je odredbom člana 36 Zakona o Zaštitniku/zaštitnici ljudskih prava i sloboda Crne Gore propisano da je starješina/starješinka, odnosno lice koje rukovodi organom dužan/dužna da Zaštitniku na njegov/njen zahtjev stavi na raspolaganje sve podatke iz nadležnosti organa kojim rukovodi, bez obzira na stepen tajnosti; omogući neposredan uvid u službene spise, dokumenta i podatke, kao i da mu dostavi kopije traženih spisa i dokumenata, bez obzira na stepen tajnosti i da mu omogući slobodan pristup svim prostorijama. Zaštitnik/zaštitnica nema ovlašćenja da mijenja, ukida ili poništava akte organa, već u tim sitacijama građani moraju koristiti redovna i vanredna pravna sredstva pred nadležnim sudovima, kazala je ona.
U Vrhovnom državanom tužilaštvu naglašavaju da osobe koje učestvuju u odlučivanju o MTN-u prethodno od Direkcije za zaštitu tajnih podataka dobijaju dozvolu za pristup tajnim podacima, a tajni podaci se čuvaju u skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka.
“Na taj način isključena je mogućnost zloupotrebe informacija kojima raspolažu”, zaključuju u VDT-u.
I u Vrhovnom sudu, kada su pitanju mjere tajnog nadzora, su sličnog stava.
“Osobe koje učestvuju u odlučivanju o MTN-u prethodno od Direkcije za zaštitu tajnih podataka dobijaju dozvolu za pristup tajnim podacima, a tajni podaci se čuvaju u skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka. Na taj način isključena je mogućnost zloupotrebe informacija kojima raspolažu”, rečeno je “Vjestima” u Vrhovnom sudu.
Advokatica Andrijana Razić smatra da postojeća kontrola sprovođenja MTN-a nije dovoljna.
“Iz svega ovog proizilazi više nego jasan zaključak da, ne da kontrola sprovođenja MTN-a nije dovoljna i efikasna, nego ona uopšte i ne postoji”, kazala je Razić.
U prilog njenoj tvrdnji ide i nekoliko primjera koji su bili prisutni u javnosti u posljednjih nekoliko godina.
Bivši ministar pravde Andrej Milović se svojevremeno žalio da je bio “na mjerama”. Tada samo poslanik i član Predsjedništva Pokreta “Evropa sad”, kazao je, tokom gostovanja na “A Plus” televiziji, da ANB prilsuškuje njega i njegovu porodicu.
“Prisluškuju mene, prisluškuju moju porodicu. Prate me i ja to znam. Primjećujem neke stvari i znam kada nešto govorim kako se to kasnije interpretira na način da je jedino moguće prisluškivanjem. I imam informacije iz ANB-a. Ta institucija nije lojalna ovom sistemu, ta institucija ima profesionalce”, kazao je u to vrijeme poslanik Milović prije godinu dana.
Kada je postao ministar nije preduzimao, koliko je poznato, nikakve mjere da se rasvijetli ova situacija.
Medu posljednjim slučajevima iz ove oblasti je primjer Nebojše Juškovića koji je bio kandidat Koalicije “Za budućnost Crne Gore” za člana Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV).
Prema Juškovićevim riječima bivši ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je ultimativno zahtijevao da koalicija ZBCG izvrši zamjenu predloga uz obrazloženje da nije prošao “bezbjednosnu provjeru”.
Nakon toga, nesuđeni član Savjeta ACV-a uputio je pismo direktoru ANB-a da shodno članu 18 Zakona o nacionalnoj bezbjednosti sa zahtjevom da ga obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li ANB vodi evidenciju njegovih ličnih podataka, te da mu ih stavi na uvid.
Poslije upućivanja zahtjeva ANB je Juškoviću negativno odgovorio da je “u postupku po navedenom zahtjevu utvrđeno da bi udovoljavanje istom moglo otežati ili onemogućiti izvršenje određenih poslova iz nadležnosti Agencije”.
“Dva puta sam zahtijevao od premijera Spajića da se izjasni o pismu direktora ANB-a gospodina Milića od 5. 3..2024 godine i do danas nisam dobio odgovore, a iz odgovora direktora ANB-a gospodina Borisa Milića nedvosmisleno se ukazuje da se nalazim na mjerama tajnog nadzora ANB-a”, kazao je Jušković za “Vijesti”.
Ovi slučajevi, kao i neki drugi, su dospjeli u javnost, međutim, u Crnoj Gori se gotovo uopšte ne pominju neki veoma važni segmenti iz ove oblast. Primjera radi, juna 2022. godine, srpski predsjednik Aleksandar Vučić obavijestio je javnost da je prisluškivan. Kako je naveo, nadležni organi potvrdili su više od 1.600 nezakonitih prisluškivanja telefona šefa države, te najavio dalju istragu. Nikada, međutim, nije otkriveno ko je navodno “slušao” Vučića. Ispostaviće se da je predsjednik Srbije zapravo razgovarao s ljudima koji su bili na mjerama i to su nadležne službe bilježile, ali nisu objavile s kim je zapravo razgovarao Vučić.
Šta je “upad u mjere”
Takozvane “upade u mjere” u Crnoj Gori pomenula je Vesna Medenica, u emisiji “Načisto” Petra Komnenića.
“Ja sam 13 godina po zakonu isključivo bila zadužena za potpisivanja MTN-a koje su dolazile od ANB-a. A i neke mjere sam predlagala kad sam bila tužilac. Interesantno će biti jednog dana jer sam svjedok svega toga, da to što sam ponešto vidjela, i ponešto kažem. Kada će doći to vrijeme, stvar je moje odluke. Interesantno na tim mjerama se upecao i neko ko sada žari i pali ovim pravosuđem”, rekla je Medenica.
Ono što Medenica naziva “pecanjem” je zapravo taj “upad u mjere”, situacija u kojoj razgovor s licem koje je pod mjerama bude evidentiran u organu koji sprovodi MTN.
Šta se dešava s podacima i materijalom prikupljenim zbog takozvanog upadanja u mjere, odnosno razgovora i kontakta s licima koju su pod MTN-om?
Sergej Sekulović, pravnik, bivši ministar unutrašnjih poslova, u ovakvim slučajevima vidi dvije situacije. U prvoj, kada primjenom MTN-a dođe do podataka i obavještenja da je neko drugo lice izvršilo ili se priprema da izvrši neko od taksativno nabrojanih krivičnih djela, dakle i van krivičnog djela zbog kojeg su inicijalno i uvedene mjere tajnog nadzora, tada se ti podaci i obavještenja, uz izdvajanje tog dijela materijala, mogu koristiti za pokretanje krivičnog postupka protiv tog lica, odnosno mogu se koristiti kao dokaz samo za krivična djela iz člana 158 ZKP-a, ističe Sekulović.
“Druga situacija, u kojoj do privatnih razgovora i u tom smislu ‘raznih’ informacija između lica koje je predmet mjera i drugih lica koja nisu ni na koji način povezana sa pripremanjem i izvršenjem krivičnih djela, stvara mogućnost zloupotrebe ovih podataka. U ovom slučaju sve što nije bitno za krivični postupak, na primjer, prilikom sastavljanja optužnice se odstranjuje i ovi podaci ni na koji način ne smiju biti javno dostupni. Koliko je meni poznato, način uništenja ovog materijala nije precizno propisan, ali ne vidim problem da se materijal uništi i bez obavještavanja”, objašnjava Sekulović.
Teoretski, Sekulović je u pravu, ali problem je što, koliko je poznato, barem u ove dvije i po godine, koje su “Vijesti” istraživale, nije zabilježen slučaj da je u ovakvim situacijama neko od građana obaviješten da je razgovarao s licem koje je bilo na mjerama tajne bezbjednosti, ili da je taj materijal uništen.
Zato je građanima, umjesto povjerenja u nadležne institucije, možda bolje rješenje da sumnjive sagovornike ipak priupitaju:
“Jesi li na mjerama?”
Novović planira primjenu mjera tajnog nadzora mimo ANB-a
Vladimir Novović, specijalni državni tužilac, gostujući u emisiji “Načisto” Petra Komnenića, 22. decembra 2022. godine, izrazio je neskriveno nezadovoljstvo saradnjom s ANB-om.
“Što se tiče saradnje sadašnje s Agencijom za nacionalnu bezbjednost, ja vas moram razočarati da sam ja prekjuče, čini mi se, prvi put upoznao, vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Mi smo u posljednje vrijeme dobili jednu ili dvije informacije koje su se odnosile na određene događaje. Mislim da je to veoma mali broj informacija i da bi trebalo značajno popraviti tu razmjenu informacija s Agencijom za nacionalnu bezbjednost”, kazao je tada Novović.
Prema njegovim riječima, ANB je agencija koja je obavještajne prirode i ona bi trebalo da snabdijeva i Specijalno državno tužilaštvo obavještajnim podacima koji se odnose na eventualna krivična djela koja su u nadležnosti specijalnog državnog tužilaštva.
“Dakle, da dostavlja periodično takve izvještaje u dijelu koji se odnose na krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca, terorizma i sada govorimo za ratne zločine, ali to su glavna krivična djela koja su se dešavala u nekom ranijem periodu”, pojasnio je specijalni državni tužilac.
Novović je kazao da inicijativa mora biti “njihova”, misleći na ANB, jer se Specijalno državno tužilaštvo ne bavi niti ima instrumente za sprovođenje obavještajnog rada.
“Mi ćemo u tom budućem periodu, ukoliko se to zaista desi, specijalno policijsko odjeljenje opremiti svim uređajima koji su neophodni za primjenu mjera tajnog nadzora”, rekao je Novović.
Pomalo iznenađujuće je da nije bilo reakcija na Novovićevu najavu, a do danas nije poznato da li su se odnosi SDT-a i ANB-a popravili i da li je specijalni državni tužilac ostao pri naumu da u okviru SPO-a organizuje sopstvenu službu koja bi sprovodila MTN.
Prisluškuju mene, prisluškuju moju porodicu. Prate me i ja to znam. Primjećujem neke stvari i znam kada nešto govorim kako se to kasnije interpretira na način da je jedino moguće prisluškivanjem, rekao Andrej Milović
“Na belo” i “zvonjava”
U Srbiji se dosta govorilo o zloupotrebama u sistemu prisluškivanja nazvanim “skidanje na belo”. Radi se o nezakonitom prebacivanju određenih sadržaja dobijenih prilikom slušanja telefona na papir, bez oznaka i bilo kakvog potpisa, i dostavljanja određenim strukturama i pojedincima umjesto sudiji za istragu. Spekulisalo se da je na ovaj način Nebojša Stefanović, bivši srpski ministar unutrašnjih poslova, obezbijedio sebi miran san nakon što ga je Aleksandar Vučić ekskomunicirao iz političkog života.
Zanimljiv je i fenomen poznat u bezbjednosnim krugovima kao “zvonjava”. Sistem prisluškivanja u Srbiji je takav da se, osim samog razgovora, pet - šest sekundi prije javljanja lica koje je na mjerama, snima i razgovor u prostoriji u kojoj se nalazi telefon. Na ovaj način, navodno, došlo se do vrlo važnih informacija.
Bonus video:
