Ni nakon usvajanja Predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima nije jasno koja će sve ovlašćenja moći da primjenjuje gotovo trećina novog policijskog kadra u prvim mjesecima rada, a koje Ministarstvo unutrašnjih poslova po ubrzanom sistemu planira da zaposli i to na osnovu odluke komisije koju bi trebalo da formira ministar Danilo Šaranović.
Nije precizirano ni koliko će trajati procedura zapošljavanja 1.500 službenika, ali ni obuka kadra, kao ni koje dodatne mehanizme integriteta može MUP ponuditi kako bi odbacio brojne sumnje da će novinama u Zakonu o unutrašnjim poslovima najvjerovatnije doći i do zloupotrebe zapošljavanja kadra u partijske svrhe.
Parlament je juče u ponovnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, a koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio 20. avgusta Skupštini, navodeći da postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije policije budući da komisija MUP-a odnosno ministar, imaju faktički diskreciono pravo da donose odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika.
Predlagači propisa iz MUP-a tvrde da je dosadašnji način prijema službenika u radni odnos trom i spor...
Sagovornici “Vijesti”, međutim, ukazali su i da su nova zakonska rješenja opasna po sistem javne službe, te da će zapošljavanje policijskog kadra na brzinu, bez stručnih znanja i vještina, vrlo vjerovatno dovesti i do pada kvaliteta zaštite bezbjednosti građana.
Nekadašnji pomoćnik ministra MUP-a, advokat i redovni profesor Miloš Vukčević kazao je za “Vijesti” da smatra da ćemo novim zakonskim rješenjem dobiti službu, koja nas sve “više podsjeća na onu iz 90-ih godina kada je policija bila najveći poslodavac u zemlji”.
“Nakon 30 godina navodnih reformi ponovo se vraćamo na stari sistem zapošljavanja u policiji - bez javnog oglašavanja i bez pohađanja obuke, koju će kandidat proći godinu nakon što zasnuje radni odnos. Ovakav sistem zapošljavanja narušiće policijski sistem i uređenje policije kao organa državne uprave u okviru sistema javne uprave”, tvrdi Vukčević.
MUP tokom pripreme zakonskih izmjena nije konsultovao javnost, nije pozvao predstavnike nevladinih organizacija da se uključe u radnu grupu, niti sproveo javnu raspravu i tražio mišljenje na predložena rješenja.
Godinama su postojali jasni podaci, posebno nakon liberalizacije i poboljšanja uslova za penzionisanje policijskog kadra, da Uprava policije ostaje bez policije, ali su ostale i brojne nepoznanice zbog čega MUP godinama nije usvajao Kadrovski plan, pa i pitanje da li je sistematizacija radnih mjesta tokom 2022. godine, kada je broj službenika povećan za više od 1.000 radnih mjesta, realna slika potreba sistema UP.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić upozorila je da će se novim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima dodatno derogirati policijski sistem i zaboraviti svaka nada o profesionalizaciji policije.
“Predviđena je potpuna liberalizacija zapošljavanja u UP, a to su nazvali ‘poseban postupak zapošljavanja’: bez Kadrovskog plana, bez javnog oglašavanja, mimo Uprave za ljudske resurse, mimo obaveznih obuka, proceduru sprovodi komisija koju osniva ministar čime se kompletan postupak dodatno politizuje, a propisali su i ‘vanredno napredovanje’ kako bi novi politički podobni policijski službenici bez ranije obaveznih obuka mogli brže da preskaču zvanja i penju se u policijskoj hijerarhiji”, navela je ona.
Bajramspahić je istakla da MUP ovakvu odluku pravda time da je visok broj nepopunjenih radnih mjesta, ali da ne žele da kažu da je 2022. godine sistematizacijom dodato nevjerovatno 1.001 novo radno mjesto u UP.
“Ako se bude zapošljavalo ovako kako je zamišljeno, to će ostaviti posljedice na niz budućih decenija, jer će policija biti natrpana ljudima koji ne znaju da primjenjuju policijska ovlašćenja, ne razumiju ljudska prava ni krivični postupak, da ne govorimo o senzibilisanosti za postupanje prema posebnim kategorijama”, navodi ona.
I advokat Vukčević navodi da je više nego očigledno da je “jedini cilj predloženih izmjena - preuzeti političko kadriranje u policiji i njeno pretvaranje u još jedan politički feud”.
“Ukidanje sistema javnog oglašavanja i premještanje odlučivanja o izboru kandidata u ruke komisije, koju će formirati ministar i koja odgovara ministru, neminovno će dovesti do partijskog zapošljavanja u UP, koja bi trebalo da bude neutralna od politike. Na taj način Uprava policije postaće još jedan plijen političkih partija i njihove podjele. Komisija za izbor koju formira ministar ne može biti neutralna jer u sastav ulaze ljudi koje isključivo bira ministar bez mogućnosti učestvovanja lica iz drugih organa i ministarstava”, pojasnio je Vukčević.
On tvrdi i da procedura zapošljavanja prijema novog kadra u UP neće ništa ubrzati, kako tvrde predlači zakona, “osim što će se moć izbora koncentrisati kod ministra”.
Izjednačavanje kursadžija i akademaca
Da li će budući policijski kadar, koji će preko ubrzanog kursa proći obuku za policijskog službenika, uticati i na rad Policijske akademije pitanje je koje se postavlja od kako je MUP 1. avgusta predložio nova zakonska rješenja.
Pitanje je ko će ubuduće imati uopšte želju da upisuje Policijsku akademiju i da se na taj način obrazuje za službenika UP.
“Policijska akademija je trebalo da bude srce budućeg razvoja i obrazovanja policijskih službenika. Ranijim strateškim dokumentima trebalo je da preraste u fakultet, koji će organizaciono pripadati MUP-u, a istovremeno biti i dio obrazovnog sistema. Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima će dodatno degradirati njenu poziciju i ulogu jer će izjednačiti akademce s onima koji završe policijski kurs. Griješe u MUP-u ako misle da će nedostatak policijskog kadra riješiti kursevima”, navodi advokat Miloš Vukčević.
Za njega je sporno što će veliki broj novog kadra zasnovati odnos, pa tek ići na policijsku obuku.
“Ako zasnuju radni odnos, oni već postaju policijski službenici koji shodno Zakonu dobijaju policijska ovlašćenja uključujući i upotrebu sredstava prinude. Policijski službenik je ozbiljno zanimanje. Zato obrazovanju policijskih službenika treba posvetiti značajnu pažnju i kratak policijski kurs nije rješenje”, navodi on.
Za tri godine će opet faliti policije?
Zakonskim rješenjem predviđeno je produženje roka za odlazak u penziju po povlašćenim uslovima do 2028. godine što znači da će veliki broj aktuelnog kadra iskoristiti mogućnost da u naredne tri godine razduži policijsku uniformu.
To će značiti da će se Uprava policije u naredne tri godine vrlo vjerovatno suočiti s ogromnim brojem odlazaka u penziju, koji će opet usloviti manjak službenika UP.
Osim toga i kadar, koji će se s fakultetom pristati da radi u UP, imaće pravo da za tri godine traži napredovanje u sistemu na osnovu diplome, pa je očekivano da će rad nastaviti kao starješine u policiji.
Upućeni navode da će i to uticati na situaciju i da će se UP za tri godine ponovo suočiti s manjkom policijskog kadra.
Osim toga veliko je i pitanje da li će se drastičnim uvećanjem broja policijskih službenika, mimo regularne procedure, u bliskoj budućnosti uspostaviti adekvatan sistem integriteta PS.
Bonus video:
