Crna Gora ima sve preduslove da implementira nacionalni sistem za ranu detekciju požara, ocijenio je za Vijesti jedan od jedan od sistem integratora telekomunikacijskih sistema, Radivoje Radovanović. Međutim, građanski aktivista Aleksandar Dragićević poručuje da su Crnoj Gori, ukoliko želimo da sistem rane detekcije požara služi svrsi, potrebni i dodatni resursi kako bi spriječili širenje požara.
Vijesti su njih dvojicu, nakon serije požara koji su ove, kao i prethodnih godina bili ljetnja svakodnevnica, pitale da li je i u Crnoj Gori, kao u recimo Hrvatskoj, moguće implementirati sistem rane detekcije požara.
Ove ljetnje sezone gorjelo je u Podgorici, Baru, Nikšiću, Danilovgradu, Cetinju, Kotoru, Budvi, Plužinama, Tuzima, Petrovcu…
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova svakodnevno su, doslovice molili građane da vode računa o aktivnostima na otvorenom, zbog izuzetno visoke temperature, koja je danima prelazila i 40 stepeni. Međutim, i pored svih upozorenja vatrena stihija napravila je ogromnu štetu na teško dostupnim šumskim predjelima, a izgorjeli su i stambeno poslovni objekti na brojnim lokacijama u Crnoj Gori. Prije dvije noći u požaru u Pljevljima stradao je stariji čovjek.
U javnosti se konstantno govori o tome da je Crnoj Gori potreban kanader ili specijalizovani helikopteri koji će efikasno dejstvovati na zapaljenim površinama u našoj zemlji, odnosno govori se o tome kako zaustaviti vatrenu stihiju, ali ne i o tome kako preventivno i efikasno djelovati da do požara velikih razmjera ne dođe.
Za razliku od Crne Gore, Hrvatska je još ranije detaljno analizirala požare na svojoj teritoriji, koja je pokazala da je 2016. godine bilo 6.364 letova, 937 sati naleta, izbačeno 34.228 tona vode, utrošeno 618.852 litara goriva, prevezeno 442 osobe i 72 tone opreme. Ukupno je izgorjelo 7.100 ha površine šume, pokazuju zvanični podaci Annual Fire Reports, European Commission-a. Te godine samo trošak goriva za korištenje kanadera iznosio je oko 500.000,00 eura, a za pošumljavanje oko osam puta više.
Podaci dobijeni godinu kasnije kada su njihovi protivpožarni avioni imali 17.473 leta i 2.743 sata naleta alarmirali su ih da već 2018. godine implementiraju integrisani protivpožarni video komunikacijski sistem za ranu detekciju na prostoru četiri najrizičnije županije.
Izvještaj za 2022. godinu pokazuje da je bilo ukupno 245 požara i izgorjelo 24 226 ha površine šume.
DETEKCIJA ILI VOLONTERI
Radovanović, koji je uključen u takvim i sličnim projektima na području bivše Jugoslavije kazao je za Vijesti da Crna Gora ima sve preduslove da se nešto slično implementira i kod nas, dok Dragićević prednost daje formiranju mreže volontera i osposobljavanju flote avio-jedinice.
“Mi imamo kompletnu državnu infrastrukturu, mislim na Radio difuzni centar i efikasan Tetra sistem i mišljenja sam da za veoma kratko vrijeme, iz razloga postojanja svih tehničkih preduslova, možemo veoma povoljno i u rekordnom roku implementirati nacionalni sistem za ranu detekciju požara. Konkretno, implementacijom takvog sistema, operateri u određenom centru bi mogli da detektuju ranu pojave dima i vatre, a samim tim i bržu koordinacija službi u cilju gašenja kao i kompletan nadzor požara. Za vrijeme operativnih akcija imali bi predikciju daljeg kretanja, a kroz pristup arhivi video snimka i detaljnu analizu, odnosno utvrđivanje uzroka požara, krivaca i razloga, te utvrđivanje stvarnog stanja na terenu”, kazao je Radovanović.
Dodao je da bi osim rane detekcije požara u budućnosti, u procesu gašenja trebalo koristiti i različite suplemente, koji su testirani i pokazali se mnogo efikasnijim u gašenju požara i sprečavanju ponovnog paljenja.
Dragićević je istakao da topografija, jako nepristupačan teren i 65 posto teritorije Crne Gore koja je pokrivena šumama, čini adaptaciju na klimatske promjene i borbu protiv šumskih požara jako izazovnim zadatkom kako za institucije tako i za građane.
“Sistem rane detekcije požara postavljen je na Luštici i na brdu Gorica, ali da bi sistem rane detekcije požara služio svrsi potrebni su nam i dodatni resursi kako bi spriječili širenje požara”, kazao je Dragićević.
On je istakao da je nužno osposobljavanje flote avio-helikopterske jedinice MUP-a tako da nemamo samo jedan raspoloživ air traktor na početku požarne sezone, kupovina novih air traktora i osposobljavanje vazduhoplova da vrše prihvat vode sa vodenih površina:
“A ne kao do sada, da pri svakom prihvatu moraju da slijeću na aerodrom i polijeću”.
Poručio je i da je neophodno formiranje mreže volontera u svim crnogorskim gradovima i mjesnim zajednicama:
“Sa dovoljnim brojem naprtnjača, pomoć pri formiranju novih dobrovoljnih vatrogasnih društava i prevencija su hitne mjere koje je potrebno sprovesti u godinama pred nama kako bismo se borili sa periodima duge suše i požarnih sezona. Za vrijeme zabrane paljenja vatre na otvorenom potrebno je formirati mobilne dron jedinice za izviđanje terena i po prijavi paljenja vatre na otvorenom brzo reagovati sa kaznama i kaznenu politiku pooštriti i uskladiti sa evropskim zakonodavstvom”, kazao je Dragićević.
Bonus video:
