Noćni klub u brazilskom Santosu praktično je bio centar u kojem su narko karteli vrbovali desetine moreplovaca iz Crne Gore i regiona - neki su pristajali iz želje za brzom zaradom, a neki jer im je govoreno da im je to jedina opcija ukoliko misle da sačuvaju život...
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da su se rijetki oduprli tom pozivu, a da je dio onih drugih često završavao pod zemljom ili iza rešetaka.
Neki su, međutim, na taj način zaradili poslovne imperije koje su sinonim za uspješnost u mnogim gradovima bivše Jugoslavije...
Izvor lista tvrdi da je većina njih pod lupom međunarodnih istražitelja i da je, kako je rekao, pitanje vremena kada će biti uhapšeni...
“Ovdje se sve kupuje, pa i život... Ovaj klub je prilično udaljen i treba izaći iz njega i doći do broda. A ja vas u svakom slučaju uvijek mogu bezbjedno vratiti do samog gejta”, rekao je šef međunarodnog narko kartela crnogorskom mornaru koji je jedne davne ljetnje noći izašao u provod, u noćni klub u Santosu.
Prethodno, naoružan je tražio od njega da im omogući da se kokain pakuje na kontejneraša kojim je doplovio u Brazil, jasno mu stavljajući do znanja da je, još dok su on i njegov kolega (imena poznata novinaru “Vijesti”) silazili sa broda, znao gdje da ih čeka.
Taj moreplovac ostao je “čist” uprkos opasnom susretu sa šefom međunarodnog kartela porijeklom iz bivše Jugoslavije.
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da mnogi nisu. Noćni bar koji se zvao kao i jedan brazilski fudbalski klub, zatvoren je u okviru istrage međunarodnog šverca kokaina.
Tabanje staze do juga
Nakon devedesetih i serije ubistava koja se pripisuju čistki tadašnje Uprave za državnu bezbjednost (UDBA), veliki broj mlađih momaka iz tih ekipa je, da bi preživio, otišao na južnu hemisferu.
Poput Dobroslava Gavrića koji je prvo otišao s lažnim pasošem u Hrvatsku, pa u Italiju, a onda na Kubu i u Evkador, da bi 2007. stigao u Južnoafričku Republiku, na desetine momaka otišlo je u Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Ekvador, Peru, Panamu.
Nestajali su u masama, objašnjava jedan od sagovornika “Vijesti”.
“U to vrijeme za novac se kupovao novi identitet i život, što je omogućilo da se na jugu nađe kompletna jugoslovenska mreža i logistika. Poslije njih samo su nastavili da dolaze, uglavnom bjegunci”, kazao je moreplovac s početka priče.
Tragom te informacije “Vijesti” su razgovarale s pripadnikom strane bezbjednosne službe, koji je “Vijestima” ispričao ko su crnogorski, ali i državljani Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije koji su decenijama bili ili su i dalje na južnoj hemisferi zaduženi za prljave poslove.
Neki od njih godinama u zatvoru širom Latinske Amerike, drugi su uhapšeni u akcijama međunarodnih istražitelja i prijete im dugogodišnje robije, pojedinici su likvidirani u međusobnim obračunima, ali širom juga i dalje postoje “sigurne luke” za EX YU mafiju...
“Bilo je svega i prije 2005-2006. godine, ali tada počinju prave ‘unosne’ priče. Crnogorski državljanin (ime poznato novinaru), drug ubijenog šefa škaljarskog klana Jovana Vukotića, prije nešto više od deceniju i po došao je i ostao na jugu, tačnije u Brazilu. Skrasio se u Santosu. U početku je zbog poroka imao problema s lokalnom policijom, ali se vrlo brzo udružio s tamošnjom mafijom i od tada je baza mnogima koji su dolazili s područja bivše Jugoslavije. Neki su odlazili, a drugi ostajali i radili prljave poslove za kriminalce s područja bivše Jugoslavije. Crnogorac je ostajao, određivao rute, sklapao prljave poslove, iznajmljivao ili kupovao kuće i brodove koji su služili za prevoz droge iz Kolumbije, Bolivije i Perua”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Objašnjava i kako je onima koji su bježali od zakona ili pak trčali za lakom zaradom put utaban još krajem prošlog vijeka i početkom ovog.
“Jug je postao baza stare garde jugoslovenske mafije. Osim ovog šezdesetogodišnjeg crnogorskog državljanina hapšenog zbog šverca velikih količina kokaina, važna karika u sklapanju kriminalnih poslova, naročito onih sa švercom kokaina, još kasnih ‘90-ih bio je Zoran Jakšić, vođa klana Amerika. Prvi put je uhapšen 1998. godine u Peruu, a u zatvoru je ojačao kontakte i po izlasku nastavio posao. Već osam godina je u zatvoru u Peruu, ali rešetke nijesu zaustavile njegov posao. To je pokazano i nakon krekovanja više zaštićenih aplikacija, koje su nam omogućile uvid u gotovo kompletnu mrežu tzv. Balkanskog kartela. Istim stazama kojima je stara garda dolazila na jug su stizali i mnogi momci s područja bivše Jugoslavije, podsjetiću na Gorana Nešića i njegovog sina Aleksandra, ili na dva momka iz Sarajeva - Davida Cufaja rođenog u Beogradu i Smaila Šikaja, saradnike Edina Gačanina Tita. Ili na nedavno ubijenog Darka Gejslera Nedeljkovića, koji je, kako se sumnja, za crnogorsku i bosansku mafiju počinio više ubistava. Likvidiran je u Sao Paulu pred ženom i djetetom. Imao je lažni identitet na ime Dejan Kovač. Prije ubistva, dok ga je Crna Gora potraživala, s potpuno novim identitetom, ali starim navikama, ušao je u lučki biznis s kamionima - unos robe, uvoz kontejnera u luku... Povukao se kada je postalo opasno, ali ne na vrijeme”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Ima ih svuda
Objašnjavajući kako su kriminalci znali ko će biti na kom brodu i koga treba da “jure” i ponude mu opasan posao, kazao je da su narko karteli duboko infiltrirani u razne sfere društva, pa i brodarske kompanije...
“Ta ekipa i na jugu se, kao i u matičnim državama, infiltrirala novcem u razne sfere društva, pa i danas imaju uticaj na mnoge koji moraju da im se jave na svaki poziv, peru novac za njih, doture im informacije, dokumenta, namjeste nekog ko im više ne treba ili ko se oteo kontroli, kao što su im se oteli pripadnici njihovih ispostava u Crnoj Gori - kavačkog i škaljarskog klana... Ne smije se zaboraviti ni vrlo važna karika u tom lancu - ljudi iz stare službe, od kojih su neki uhapšeni, ili na policajce iz imigracionog u svjetskim lukama. To su sve međunarodne luke otvorene za saobraćaj i imigraciona odjeljenja, granična policija ima svoje ispostave i ekipe u svim tim lukama. S obzirom da su u pitanju brzi kontejnerski brodovi (maksimum 24-36 sati u luci), kompletan državni sistem im je podređen jer se radi o milijardama vrijednom teretu i izvozu. Velike firme poput MSC i Maersk-a imaju dilove sa Vladama i imaju prednost. Bukvalno sve se završava u hodu. Tako su i plaćenici kartela iz policije, koji su bili raspoređeni u lukama, nekad i za 300 dolara dostavljali mafiji pasoše novih mornara i detalje kada će brod partiri (partenza, odlazak na italijanskom). Toliko je nekad na jugu koštala sudbina ljudi, kojima se život okrene u trenutku. Tako su i padali razni dječaci. Neki su zaradili milione, neki postali biznismeni, neki umrli... uglavnom tako su nastajali veliki konzorcijumi poput nekih i u Crnoj Gori”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Od avgusta zaplijenjeno više od 30 tona kokaina koji je plovio ka Evropi
Od početka avgusta američke i evropske bezbjednosne službe oduzele su više od 30 tona kokaina, od kog je najveći dio plovio ka Evropi ili pak bio spreman za transport na Stari kontinent, gdje bi ga ćelije klanova preuzele u lukama Antwerpen u Belgiji, Rotterdam u Holandiji ili u Mediteranu luke Valensia u Španiji i italijanske Genova i Gioia Tauro.
Sagovornik iz strane bezbjednosne službe kazao je da im je prilikom nedavnih akcija, u kojima je uhapšen značajan broj pripadnika Zalivskog klana, potvrđeno da su dio tog klana i više državljana bivše Jugoslavije:
“Koji su i dalje na području Južne Amerike. Upravo oni su link s pripadnicima Balkanskog narko kartela i albanskom mafijom i važna karika u transportu kokaina ka Evropi. Operativno smo otkrili identitet većine njih, a trenutno se radi na njihovom lociranju i lišenju slobode”...
Zabranjeno preuzimanje teksta bez saglasnosti redakcije Vijesti
Bonus video:
