Kako narko karteli vrbuju pomorce (2): Neki bježe, a neki plaćaju da uđu u posao

Karteli najčešće preko brodskih agenata dolazili do ličnih podataka posade velikih kontejneraša, koje su potom vrbovali za krijumčarenje kokaina. Pojedinci su se, međutim, grabili za taj posao i jednom kapetanu plaćali i do 30.000 eura, samo kako bi ih uključio u švercerske šeme...

72687 pregleda 20 reakcija 20 komentar(a)
Unosan posao zbog kojeg mnogi plate glavom (ilustracija), Foto: Shutterstock
Unosan posao zbog kojeg mnogi plate glavom (ilustracija), Foto: Shutterstock

Agenti sa prekookeanskih brodova i granični policajci u međunarodnim lukama identifikovani su kao ključni ljudi preko kojih su narko karteli dolazili do ličnih podataka posade velikih kontejneraša, koje su potom vrbovali za krijumčarenje kokaina.

Sagovornik Vijesti iz jedne inostrane bezbjednosne službe, ispričao je listu o dešavanjima u čuvenom brazilskom klubu u Santosu, koji je praktično bio regrutni centar za taj nezakoniti, ali unosan posao, ali i o njegovom naknadnom gašenju zahvaljujući policijskim pritiscima.

Istraživanje Vijesti pokazuje da su se rijetki oduprli tom pozivu, a da je dio onih drugih često završavao pod zemljom ili iza rešetaka. Neki su, međutim, na taj način zaradili poslovne imperije koje su sinonim za uspješnost u mnogim gradovima bivše Jugoslavije...

Koliko se zarađuje od tog opasnog posla, govori podatak tima međunarodnih istražitelja da su pojedinci plaćali i do 30.000 eura iskusnom kapetanu sa juga Crne Gore samo kako bi ih uključio u taj posao...

“Onoga trenutka kada smo se spustili sa broda na terminal u Santosu, kartelu je poslata poruka... Nije bilo potrebe da nas prate. Znalo se gdje ćemo na kraju doći - u noćni klub za koji smo mi, kojima je to bio prvi susret sa Brazilom, čuli samo da nudi najbolji provod, ali i da su tu najskuplje i najvatrenije žene. Kolege sa broda, pa ni prvi oficir, nisu pomenuli ono što smo te davne, ljetnje noći sami shvatili - da su žestoki momci sa juga vlasnici klubova, restorana, firmi... a to su uglavnom baze za sklapanje prljavih poslova i regrutaciju vojnika”, priča jedan od sagovornika Vijesti.

Objašnjava da su te noći on i njegov prijatelj i kolega trebalo da postanu njihov plijen: “Odbijena ponuda odmah bi značila kraj života, prihvaćena vjerovatno isto to, ali malo kasnije, kada odradimo svoje”.

“Upravo to je bila ponuda koju nam je za šankom noćnog kluba u Santosu dao visoki, markantni tip, obrijane glave, dok je pijuckao viski, inače šef međunarodnog narko kartela porijeklom sa područja bivše Jugoslavije. U tim ‘bazama’ ljudi planirano ili neplanirano padaju u ruke narko kartela i postaju njihovi vojnici... Naši životi, koji u tom trenutku nisu vrijedili ni pet dolara, spaseni su dovitljivošću, iako se sve to zbivalo u gradu u kom se svašta dešava i u kom ne postoje pravila”...

Tako je za Vijesti o susretu sa mafijom kojoj su trebale usluge mornara sa kontejneraša pričao jedan od njih, dodajući da je nakon jedne od akcija hapšenja i zaplijene velike količine kokaina saznao da je dobar dio njegovih kolega sa broda bio uključen u taj nezakoniti posao.

Njegovu priču potvrdio je sagovornik Vijesti iz strane bezbjednosne službe, koji je tokom brojnih akcija hapšenja ‘obrađivao’ posrnule mornare.

Odgovarajući na pitanja o svojevrsnom regrutnom centru - noćnom klubu u Santosu, koji je nosio ime brazilskog fudbalskog kluba, kazao je da su tokom opsežne istrage razgovarali sa na desetine pomoraca sa Balkana, više njih odoljelo je ponudama, makar to značilo i da “ispale” šefa mafije, a potom pređu na manje brodove i rute nezanimljive mafiji.

Brojni, međutim, nisu i upravo oni prave problem balkanskim pomorcima koji sve teže dobijaju poslovne angažmane...

“Puno godina kasnije, prve združene operacije na jugu koje smo radili, upravo su išle prema tom klubu... Natjerali smo ih da ga ugase. Tokom istih operacija otkrili smo i kako su uvijek sa apsolutnom preciznošću znali koga da vrbuju - pod istragom su nam bili državni službenici i agenti broda, jer su u pitanju velike kompanije koje u skoro svim državama imaju agenture, sa lučkim, državnim vlastima završavaju sve formalnosti, od papira, servisa, potreba. Znali smo da oni ili državni službenici, daju kartelima podatke, uključujući i slike pasoša onih koji bi im mogli valjati za posao. Ispostavilo se da su to činili i jedni i drugi. Za par stotina dolara. Svaki od njih, saslušan u istragama, rekao je da je morao, da im se prijetilo. Tako smo došli i do podataka o slučaju o kom danas govorimo, ali i do identifikacije onih koji su sa prostora Južne Amerike vrbovali pomorce sa Balkana, a među kojima su godinama glavnu riječ vodili jedan Kotoranin i jedan Hrvat sa slovenačkim državljanstvom”, kazao je sagovornik Vijesti.

U tom kontekstu naveo je imena dvojice glavnih karika u umrežavanju Balkanskog kartela sa pomorcima.

Momci, što pijete?

Istraživanje Vijesti o regrutaciji pomoraca za međunarodni šverc kokaina, pokazalo je da je jedan od pomoraca iz Bara bio na meti kartela čim je sišao s broda na jugu Amerike. život je, međutim, izgubio u vatri koju je nakon što im je odradio mnogo “izbačaja” za njega spremio kartel: “Zapaljen je u Španiji, u rent a car vozilu”...

“Dio mladih ljudi koji iz država bivše Jugoslavije idu trbuhom za kruhom, bez namjere da se uključe u kriminal, završavaju u kandžama mafije. Većina njih pada kada, recimo, u brazilskom noćnom klubu, okruženi ženama i ljudima iz svih krajeva svijeta, na tečnom našem jeziku čuju: ‘Momci što pijete’... Oduševljeni što su upoznali nekog našeg u Brazilu ostaju na druženju, a onda kreće pijanka, najskuplje žene, provod sve vrijeme koliko je brod u luci, a to je nekih 24 do 36 sati, pa ‘drugarstvo’ i vrlo brzo se ulazi u posao. Tako je pala gomila njih i ušla u šverc kokaina, bez bilo kakvog prethodnog kontakta sa kriminalcima sa prostora EX YU. Naknadno su se povezivali i nerijetko ulazili u posao sa lokalnim ćelijama međunarodnih narko kartela, poput pljevaljskog, škaljarskog, kavačkog... Sada je opasnost tri puta veća nego prije nešto manje od dvije decenije, pa i oni koji tek počinju da plove, ali i njihove porodice, moraju biti mnogo oprezniji - izazovi su veći, a lakše se dolazi do podataka onih koji se ukrcavaju na brodove pa ponekad regrutovanje počinje i prije nego u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini ili Srbiji bukiraju avionsku kartu i krenu na ukrcaj na brod”, kazao je sagovornik Vijesti iz strane bezbjednosne službe.

Objašnjava da su razmjere problema postale vidljive prije nešto više od 15 godina, kada su u brojnim međunarodnim operacijama otkrivene složene mreže krijumčarenja kokaina čiji dio su bili pomorci sa Balkana.

“Tada smo i potvrdili operativne informacije, razmjenjivane sa međunarodnim partnerima - da su balkanski pomorci postali važan dio međunarodnih kriminalnih grupa koje su iz Južne Amerike u Evropu krijumčarile ogromne količine kokaina. To se poklapalo i sa podacima da su prave unosne priče počele nakon što su karteli saznali da je velika pomorska kompanija 2007. godine kupila i preuzela četiri nova broda u brodogradilištu u Rumuniji (Constanza). Ta četiri broda specifična su po tome što su u štivama (cargo holds, teretna skladišta), prostori ispod palube bili opremljeni reefer utičnicama. U prevodu, mogli su voziti i na palubi i u štivama rifer kontejnere, što znači veći broj rifera. Utičnice su uglavnom na palubnom prostoru. Zbog dodavanja utičnica u štivama, kapaciteta od 600-800 rifer jedinica po brodu, odmah nakon preuzimanja upućeni su ka Južnoj Americi, jer su Brazil i Argentina veliki izvoznici zamrznutih proizvoda i postojala je hronična potreba za takvim brodovima i njihovim uposlenjem na takvim rutama. Do tada, iz Južne Amerike ka Evropi išli su manji brodovi, manjeg kapaciteta. Obnavljanje flote bio je jasan znak svima koji su švercovali narkotike, za njih je to bio najlakši mogući način, uz pravljenje adekvatne logistike. Brodovi su u to vrijeme uvijek bili na tim rutama, to je za njih bio siguran prolaz i tada se ozbiljno krenulo u krijumčarenje na stotine kilograma kokaina... Jedan dio zadatka bio im je da regrutuju pomorce, koji bi im kokain obezbjeđivali i dovozili do evropskih luka Antwerpen, Rotterdam, Valensia, Genova, Gioia Tauro, Bar, Kopar... Odgovaralo im je i što je u linijskom rasporedu kontejneraša postojala međustanica Kanari, odnosno luka Las Palmas... Tada počinje masovno uključivanje mornara sa prostora bivše Jugoslavije, a do tada, prednjačili su pripadnici klana Amerika”, kazao je sagovornik Vijesti.

U avionu pronašli 2,63 tone kokaina

Policija Gvineje Bisao zaplijenila je 2,63 tone kokaina pronađenog u avionu na aerodromu u toj zemlji, nakon što su međunarodni partneri sa njima podijelili informaciju da će avion iz Venecuele stići u zemlju natovaren kokainom.

Nakon slijetanja na zračnu luku Osvaldo Vieira, u kabini za putnike pronađeno je i zaplijenjeno 78 bala kokaina.

Osim zaplijenjenih 2.633 kg kokaina, vlasti Gvineje uspjele su da uhapse pet članova posade - dva Meksikanca i po jednog Kolumbijca, Ekvadorca i Brazilca.

Droga pronađena u avionu
Droga pronađena u avionufoto: MAOC-N

Prema podacima Vijesti, tu veliku međunarodnu operaciju podržao je Centar za analizu pomorskih operacija o trgovini narkoticima (MAOC-N), a omogućena je kroz opsežnu saradnju i razmjenu informacija između nekoliko partnera, uključujući američku Agenciju za borbu protiv droga (DEA), portugalsku Pravosudnu policiju (PJ) i kolumbijsko Ratno vazduhoplovstvo.

U toj istrazi pomogli su INTERPOL i Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), koji su imali važnu ulogu u identifikaciji i borbi protiv kriminalnih mreža odgovornih za slanje aviona napunjenih kokainom iz Južne Amerike u zapadnu Afriku.

Sagovornik Vijesti iz strane bezbjednosne službe kazao je da velike zaplijene na otvorenom moru primoravaju transnacionalne krijumčare kokaina da mijenjaju i način šverca i rute, te da je Zapadna Afrika poznata je tranzitna tačka u globalnoj trgovini drogom.

Iz MAOC-N su poručili da će sa partnerskim zemljama nastaviti da ulažu napore u borbi protiv krijumčarenja narkotika morem i vazduhom, a koji su najčešće namijenjeni Evropi.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez saglasnosti redakcije Vijesti

Bonus video: