Cilj je spriječiti da oni koji su na bilo koji način povezani sa kriminalnom budu u poziciji da donose odluke, kazala je na otvaranju panel diskusije "Da li nam je potreban i kakav veting u pravosuđu?", izvršna direktorica Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević.
Ona je objasnila da je fokus vetinga na provjeri da li kod sudije ili tužioca postoje ozbiljni rizici.
Kazala je da je cilj da se obezbijedi nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Istakla je da Crnoj Gori nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca, te da se ovdje proces ulaska u veting mora ozbiljno shvatiti.
Gorjanc Prelević u uvodnom dijelu je kazala da optužbe protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, bivšeg glavnog specijalnog tužioca i njegovog zamjenika, dvojice bivših direktora Uprave policije i više policajaca pokazuju da je "mafija ozbiljno infiltrirana" i u policiju i pravosuđe.
Kazala je da je uvođenje vetinga u Crnoj Gori potrebno sagledati iz dva aspekta, od kojih je jedan sprečavanja da sudije, državni tužioci koji su kompromitovani, jednog dana sude ili donose odluke u Evropskoj uniji.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je određeni oblik provjere integriteta neophodan, jer "svi znamo sa kakvim izazovima se srijećemo".
On je kazao sa znaju koliko su sudije i tužioci opterećeni, i da znaju ko su među njima entuzijasti i da ne žele da ih obeshrabruju.
"Ne vidim potrebu da iz dnevno političkih razloga govorimo - treba nam veting... treba nam iz razloga da oni ljudi koji su čisti ne nose sijenku onih koji su zloupotrebljavali funkcije", kazao je on.
Istakao je da se ne bi zadržao samo na vetingu sudija i tužilaca, već i notara.
"Želim da proces bude otvoren, a procedure jasne i bez ikakvih preskakanja stepenika. Dugo vremena komuniciram sa Briselom i znam da imaju određeni bojazan prema tome. Ali mislim da bismo, ako se dobro pripremimo za te sve izazove, koje veting nosi, mogli da ih prevaziđemo", kazao je on.
"Ako se budemo odlučili za ovaj potez, slične provjere će prolaziti i izvršna vlast", kazao je on.
Dodao je da misli da je pošteno da oni koji biraju, recimo, članove Sudskog savjeta, budu provjereni.
Ministar pravde kazao je da nije ni za to da se veting završi za nekoliko mjeseci, već da on treba da traje godinama.
Božović je naglasio da veliki broj sudija i tužilaca nedostaje u sistemu, te da su opterećeni velikim brojem predmeta, ali da ne želi da uvođenjem vetinga naruši sistem koji je, kako je rekao, na klimavim nogama.
On je rekao da da je za realizaciju svega potrebna i politička volja.
"Nemamo vremena za gubljenje vremena. Brisel od nas očekuje pravosnažne presude i prooaktivniji rad Agencije za sprječavanje korupcije. Zalagaću se da izbjegnemo radikalni pristup, mislim da proces treba da traje i tri, pet ili sedam godina", iznio je svoj stav Božović.
Gorjanc Prelević kazala je da je pored prava na suđenje u razumnom roku važno obezbijediti i pravo na pravično suđenje.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da smatra da je veoma bitno da se zauzme konačan stav - ulazi li se u veting ili ne.
"Mi danas imamo pitanje na koje lako možemo odgovoriti - da, treba da imamo veting", kazao je on.
Rekao je da bi se saglasio sa onim što je rekao Božović, dodajući da bi veting trebalo da obuhvati i javne izvršitelje, sudske vještake, advokate, policiju...
Kazao je da se mora uspostaviti mehanizam konstantne evaluacije i kontrole rada.
"Pitanje je da li smo mi već započeli veting, imamo deset procesuiranih funkcionera pravosuđa...", kazao je on.
Marković je rekao da već postoji stav tužilačke organizacije da se uvede stalna evaluacija i provjera.
Sudija Osnovnog suda u Podgorici i član Sudskog savjeta Rade Ćetković kazao je da mu je žao što Sudskai savjet, iako je imao takvu ideju, nije organizovao konferenciju na kojoj bi tema vetinga bila razmatrana.
Kazao je da je bio sam član radne grupe koja je analizirala uvođenje vetinga.
Ćetković je rekao da je veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija, često zloupotrijebljen u javnom diskursu.
"Apelovao bih da veting bude proces koji će biti detaljno osmišljen... i da sve sudije koje prođu veting budu vraćene na posao u uslovima koji su zadovoljavajući", rekao je on.
Kazao je da će i njemu i svima biti lakše da ne nose hipoteku kolega koji su na optuženičkim klupama, ili onih koje bije glas da su skloni korupciji.
Ćetković je ukazao da se veting uvodi samo ako nijedan drugi mehanizam nije dao rezultate.
Naglasio je da je potrebno paralelno ojačati sistem i sprovoditi provjeru.
Većina tužilaca i sudija će prihvatiti veting ukoliko se uvede
Olivera Komar, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, predstavila je analizu istraživanja o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, kojim su bili obuhvaćeni sudije, tužioci, vještaci, advokati...
Komar je, predstavljajući istraživanje, navela da sudije i tužioci, na pitanje ima li korupcije u pravosuđu, u manjem broju percipiraju tu pojavu u pravosuđu u odnosu na advokate i vještake.
Po tom istraživanju, 36,8 odsto sudija i sutkinja ne slaže se sa uvođenjem faznog vetinga.
Oko 20 odsto tužilaca smatra da bi trebalo uvesti veting, a nešto veći procenat je sudija koji misle da bi trebalo uvesti taj mehanizam.
Komar je kazala da je 78 odsto tužilaca reklo da će prihvatiti veting ukoliko se uvede, a 71,6 odsto ispitanih sudija je isto potvrdno odgovorilo.
Tokom istraživanja, 7,8 odsto tužilaca je reklo da će napustiti pravosuđe ako se veting uvede, a nešto više od tri odsto sudija je tokom odgovora najavilo takvu mogućnost.
Polovina vještaka je odgovorila na upitnik da bi dobro bilo uvesti veting.
Odziv tužilaca i sudija bio je veliki, a oni su odgovarali na upitnik agencije DeFacto Consultancy.
Na pitanje o prisustvu korupcije i protekle tri godine odgovori su bili slični - oni unutar sistema misle da te pojave nema, a van misle drugačije.
Bonus video:
