Akcionim planom koje je usvojilo Vrhovno državno tužilaštvo ponovno postupanje u četiri ključna, pravosnažno okončana predmeta ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori - Deportacije, Morinj, Bukovica i Kaluđerski laz predviđeno je od III kvartala ove godine, piše u odgovoru specijalne tužiteljke specijalizovane za istraživanje ratnih zločina Tanje Čolan Deretić.
“Postupanje u predmetima Deportacija, Morinj, Bukovica i Kaluđerski laz se ima preduzeti u skladu sa Strategijom, koju je donio vrhovni državni tužilac. SDT će preduzeti sve radnje u okviru svojih ovlašćenja i obaveza u cilju ostvarivanja ciljeva zadatih Strategijom, a koji su postavljeni pred SDT”, navodi Čolan Deretić u odgovoru “Vijestima”.
Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024 - 2027. i Akcionim planom koji prati taj strateški dokument predviđeno je da Specijalno državno tužilaštvo u naredne dvije godine na osnovu analize postojećih podataka, ali i dokaza dobijenih iz Rezidualnog mehanizma u Hagu, ponovo otvori istrage u ranije pravosnažno okončanim predmetima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori.
Strateškim dokumentom se traži da SDT izvrši dodatnu analizu događaja u odnosu na one prema kojima su postupci već pravnosnažno okončani, a radi, kako se navodi, potencijalne identifikacije drugih okrivljenih i novih činjenica...
Specijalna tužiteljka koja duži predmete ratnih zločina u šturim odgovorima navela je da SDT, nakon ljetošnjih izmjena Zakonika o krivičnom postupku, koje su omogućile razmjenu informacija i preuzimanje dokaza od Međunarodnog rezidualnog mehanizma još nije dovelo do toga da SDT šalje nove zamolnice Mehanizmu.
“Dokazi su u određenim predmetima preuzeti prije izmjene ZKP-a. Specijalno državno tužilaštvo je u nekoliko predmeta preuzelo dokaze iz Haga, a zbog interesa postupka ne možemo navesti pojedinačno u kojim predmetima”, navela je Čolan Deretić.
Istraga protiv Katnića
Specijalno državno tužilaštvo u ovom trenutku u fazi istrage radi na predmetu, gdje se postupak vodi protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, zbog sumnje da je počinio - “ratni zločin protiv civilnog stanovništva” na području Cavtata tokom 1992. godine.
Na pitanje “Vijesti” da li je SDT tokom istrage u ovom predmetu preuzeo dokaze iz Rezidualnog mehanizma ili od Republike Hrvatske - specijalna tužiteljka je odgovorila:
“Zbog interesa postupka ne možemo dati podatke o postupku koji je u fazi istrage”.
U nalogu za istragu navodi s da je Katnić tokom sukoba na području Cavtata i Konavala tokom rata 1991- 92. postupao suprotno Ženevskoj konvenciji.
“Nečovječno je postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti, tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povređivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo”, piše u nalogu za istragu.
Istraga je otvorena nakon analize dokaza koje je prikupila Hrvatska, a koji su preuzeti iz ogromnog materijala Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji su dostavljeni Crnoj Gori u dva navrata 2020. i 2023. godine.
“Zbog interesa postupka ne možemo dati podatak da li su podaci dobijeni od Mehanizma rezultirali pokretanjem novih izviđaja”, navodi specijalna tužiteljka.
Pred Višim sudom u Podgorici u toku je kontrola optužnice koja je u junu podignuta protiv bivšeg policajca iz Nikšića Zorana Gašovića, zbog optužbi da je tokom rata u BiH na području Hadžića učestvovao u ubistvima i vršio porobljavanja, prinudna preseljavanja, mučenja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
Izviđaju tom predmetu pokrenut je u oktobru prošle godine nakon saradnje SDT-a sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu, koje je dostavilo materijal našem tužilaštvu, koji upućuje na učešće crnogorskih državljana u ratnim dešavanjima na području Bosne i Hercegovine.
Pred Višim sudom u toku je i sudski postupak protiv Slobodana Pekovića, zbog optužbi da je ubio dvoje bošnjačkih civila u Foči 1992. godine ali i za silovanje u tom gradu. Ukoliko vijeće do 19. oktobra ne donese prvostepenu presudu optuženi Peković će se naći na slobodi jer ističe tri godine kako se nalazi u pritvoru...
U internom strateškom dokumentu tužilaštva navodi se da se SDT sprovodi izviđaj u sedam predmeta ratnih zločina, a da je od osnivanja tog tužilaštva 2015. godine, zaključno sa 31. 12. 2023. rađeno na ukupno 63 slučaja.
Zaštita žrtava, protok vremena...
U Strategiji za istraživanje ratnih zločina 2024 - 2027. godine se navodi da činjenica da će dokazi Međunarodnog krivičnog suda i Međunarodnog rezidualnog mehanizma moći da se koriste u krivičnim postupcima u Crnoj Gori “značajno unaprijediti procesuiranje složenih slučajeva ratnih zločina”.
Da bi preuzimanje dokaza počelo neophodna su, kako piše u dokumentu, dalja usvajanja izmjena usmjerenih na osiguravanje višeg nivoa procesne zaštite žrtava, što je odloženo za nekoliko mjeseci, ali i unapređenje normativnog okvira radi punog usklađivanja sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti svih lica od prisilnih nestanaka.
Na pitanje “Vijesti” ima li nade da posle značajnog protoka vremena možda budu otvoreni novi predmeti, tužiteljka Čolan Deretić je saopštila da će “SDT preduzeti sve mjere i radnje u okviru svojih ovlašćenja i u skladu sa stanjem u spisima predmeta donijeti odluke zasnovane na zakonu”.
Prije godinu SDT i Kancelarija tužioca Mehanizma dogovorili su osnivanje zajedničke radne grupe kako bi dodatno povećale saradnju i ubrzali izviđaje.
“Dogovoreno je da SDT intenzivno radi, uz pomoć Kancelarije Mehanizma, na završetku značajnog broja izviđaja u naredne dvije do tri godine, s punim očekivanjem da će nakon toga biti pokrenute istrage, podignute optužnice i započeta suđenja”, piše u Strategiji.
Prema izvještajima SDT-a od početka implementacije Strategije 2015. pa do kraja 2023. godine, saslušano je osam osumnjičenih (i u izviđajima i u istragama), a na osnovu zamolnica Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine saslušano je pet osumnjičenih.
“U istom tom periodu saslušano je 36 svjedoka, a na osnovu zamolnica država i po upućenim zamolnicama saslušano je 35 svjedoka”, piše u nedavno usvojenoj Strategiji.
U strateškom dokumentu stoji i napomena da za ratne zločine ne postoji zastara, ali da se ne može zanemariti činjenica “da protek vremena predstavlja značajnu prepreku u ostvarivanju pravde”.
“Sa svakim danom koji prođe, izazovi se povećavaju - ključni svjedoci, žrtve, i izvršioci umiru, što direktno utiče na mogućnost preciznog rekonstruisanja događaja i utvrđivanja odgovornosti. Ovaj gubitak nezamjenljivih izvora informacija ne samo da otežava procese istraživanja i suđenja, već u mnogim slučajevima trajno onemogućava pravdu za žrtve i njihove porodice i otežava otkrivanje sudbine nestalih lica. Stoga, postoji imperativ brzog djelovanja i korišćenja svih raspoloživih resursa i tehnologija za dokumentovanje svjedočenja”, piše u dokumentu.
Specijalno državno tužilaštvo dužno je da dva puta godišnje podnese izvještaj vrhovnom državom tužiocu o radnjama koje je preduzelo u pogledu sprovođenja Strategije.
Fali tužilaca, manjak policajaca
U strateškom dokumentu poseban je osvrt dat i na neophodnost jačanja administrativnog kapaciteta SDT-a ali i Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje se navodi da je popunjenost pozicija za istraživanje ratnih zločina od 60-80 odsto.
“U Grupi za otkrivanje krivičnih djela organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina sistematizovano je 15 radnih mjesta, a angažovano devet službenika, odnosno 60% od sistematizovanog broja radnih mjesta”, navodi se.
Posebno je naglašen problem u radu i činjenica da SDT nema centralizovane baze podataka državnih organa, niti mogućnost da pristupi svim informacijama koje su mu potrebne za rad, zbog čega su tužioci prinuđeni da sve podatke pribavljaju slanjem dopisa državnim institucijama, što dovodi do sporog i otežanog rada...
Bonus video:
