Suđenje Medenici zbog slučaja Zekić: Okončan dokazni postupak, završna riječ 23. oktobra

Bivša predsjednica Vrhovnog suda se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije Osnovnog suda u Rožajama

6865 pregleda 1 komentar(a)
Begović i Medenica, Foto: Komnen Radević
Begović i Medenica, Foto: Komnen Radević

U Višem sudu u Podgorici danas je okončan dokazni postupak u sudskom procesu okrivljenoj Vesni Medenici, bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore. Optužena je da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u vezi bivšeg sudije Osnovnog suda Rožaje Milosava Zekića.

Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kojim se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije Osnovnog suda u Rožajama.

Sudija Sonja Keković pozvala je stranke, tužioca i odbranu na davanje završnih riječi, ali je tužiteljka Maja Janković zatražila odlaganje radi pripreme, jer je nedavno zadužila ovaj predmet.

Okrivljena Vesna Medenica je insistirala da se danas daju završne riječi. Predložila je sudu da se "pomjeri" ročište za nekoliko sati.

Branilac optužene Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović, istakao je da je današnje odlaganje pokazatelj da Medenica ne odlaže ročišta, kakva je nerijetko percepcija javnosti.

U optužnom predlogu se između ostalog navodi da je 18. februara 2019. godine, Medenica u svojstvu službenog lica javnog funkcionera, predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i člana Sudskog savjeta, svjesna svog djela i njegove zabranjenosti, čije je izvršenje htjela, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavila korist Milosavu Zekiću, sudiji Osnovnog suda u Rožajama. Na način što je mimo svojih ovlašćenja koja je imala kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, u predmetu Sudske uprave IV-I-Su.br. 7/19, formiranom po osnovu podneska grupe građana, od 23. 01. 2019. godine, nakon što je dobila tražene podatke od dr Branka Vučkovića, predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, u aktu Posl.br. IV-1-Su 11/19 od 12. 02. 2019. godine, u kojem je bilo navedeno da se pred tim sudom vodi krivični postupak, između ostalih, i protiv okrivljenog Milosava Zekića, u predmetu poslovne oznake K.br. 159/18/18, zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 stav 1. Krivičnog zakonika Crne Gore i laka tjelesna povreda iz člana 152 stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika Crne po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17, od 04.06.2018. godine. Uz koji akt joj je i dostavljena kopija optužnog predloga Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17, od 04.06.2018. godine.

Kako se navodi u optužnom predlogu, Medenica je službenom zabilješkom na unutrašnjem omotu spisa IV- I Su br.7/19 konstatovala da „do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimanje bilo kakve radnje, rođačka svađa", i upisujući arhivirala predmet. Pri tom nije obavijestila predsjednika Sudskog savjeta i ostale članove Sudskog savjeta, da je donijela odluku da nije cjelishodno i opravdano preduzeti bilo kakvu radnju u odnosu na sudiju Milosava Zekića, iako je bila upoznata da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnih djela koja ga čine nedostojnim za vršenje sudijske funkcije. Znajući da donošenje odluke da li su ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje sudije od dužnosti nijesu u njenoj nadležnosti kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, već su, shodno odredbi iz člana 121 stav 3. Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u nadležnosti Sudskog savjeta, u kojem je Vesna Medenica, kao član, imala jedino ovlašćenje da se svojim glasom izjasni o tom pitanju, a ne da donosi odluku u ime cijelog kolektivnog tijela Sudskog savjeta. Usljed čega je sudiji Milosavu Zekiću pribavila korist u vidu neudaljavanja od vršenja sudijske funkcije i ostvarenja prava na punu zaradu u periodu od 18. februara 2019. godine, do 20. jula 2020. godine, kada je istom, na njegov zahtjev, konstatovana ostavka. U tom periodu je, jedino imao pravo na smanjeni dio zarade jer su bili ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje od dužnosti, te mu je ujedno omogućila i korist u vidu privilegije obavljanja sudijske funkcije i zaštite ugleda, iako u navedenom periodu, tu funkciju nije mogao obavljati.

Bonus video: