Sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici ukazale su na "alarmantnu situaciju" u tom odjeljenju, navodeći da je nemoguće da se, sa trenutnim brojem sudija i aktuelnim uslovima rada, odgovori postojećem izazovu.
Upozoravaju i da će broj predmeta u budućnosti samo rasti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, kao i da Crna Gora, "posmatrano u cjelini, neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo".
Izrazili su i bojazan da će se ispostaviti da je, zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati "ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije".
Oni su se putem saopštenja na internet stranici Višeg suda obratili Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu, Ministarstvu pravde, predsjedniku Crne Gore, premijeru i svim poslanicima.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Na nedavno održanoj sjednici sudija Višeg suda u Podgorici konstatovano je da je Specijalno odjeljenje za prvih devet mjeseci 2024. godine završilo 29 predmeta, što je za 11 predmeta više nego što je završeno u istom periodu 2023. godine. Sudije ovog odjeljenja su na početku godine iznijele svoje interne planove u pogledu broja završenih predmeta i sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da su planovi bili realni i da sudije ulažu izuzetne napore kako bi se smanjio broj nezavršenih predmeta. Tome treba dodati i činjenicu da je trenutno zaključeno još osam glavnih pretresa, u kojima će biti izrađene presude.
"Sudije Specijalnog odjeljenja će uraditi i više od potrebnog broja predmeta, međutim, navedeni pozitivni rezultati ne mogu se pozitivno odraziti na rad Specijalnog odjeljenja kod činjenice da je samo u septembru 2024. godine Specijalno odjeljenje primilo sedam predmeta, a da je na dan ovog obraćanja nezavršeno 162 predmeta. Prosto upoređenje broja izvršilaca u Specijalnom odjeljenju i Specijalnom državnom tužilaštvu pokazuje da šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje sudija koji postupaju kao sudije za istragu ne može da se izbori sa prilivom predmeta Specijalnog državnog tužilaštva u kome trenutno postupa 18 Specijalnih tužilaca.
"Početkom 2020. godine u Specijalnom odjeljenju bilo je nezavršeno 56 predmeta, a kada je na kraju godine broj nezavršenih predmeta porastao na 82, veliki porast broja nezavršenih predmeta trebalo je da predstavlja alarm za nadležne državne organe za preduzimanje hitnih mjera u cilju smanjenja broja nezavršenih predmeta. Zbog objektivnih problema uzrokovanih virusom Kovid 19, obustava rada advokata, zamjene sastava kompletnog Specijalnog odjeljenja i drastičnog povećanja priliva novih predmeta broj nezavršenih predmeta se povećavao, pa je primjera radi na kraju 2022. godine ostalo nezavršeno 120 predmeta.
"Broj nezavršenih predmeta se tokom samo nekoliko godina uvećao u obimu koji postojeći broj sudija ne može da savlada. Naprijed navedeno, ali i početak dostavljanja materijala pribavljenog putem SKY ECC aplikacije trebalo je da bude pokazatelj za sve nadležne u državnim organima koji imaju veze sa pravosuđem da će postupanje u tim predmetima uz povećanje broja Specijalnih tužilaca dovesti do povećanog priliva, a samim tim i broja nezavršenih predmeta, a koja situacija je iziskivala preduzimanje hitnih mjera u pogledu značajnog povećanja broja sudija koje postupaju u ovom referatu, što je izostalo.
"Sudije Specijalnog odjeljenja godinama ukazuju da mi faktički još uvijek primjenjujemo Zakon o krivičnom postupku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je donijet 1976. godine, koji se u pogledu odredbi glavnog pretresa nije mijenjao i koji ne može predstavljati oruđe za borbu protiv organizovanog kriminala u svijetu koji doživljava nezabilježeni tehnološki progres, koji se koristi i za kriminalne aktivnosti. Sudije Specijalnog odjeljenja su više puta, a zadnji put prije samo nekoliko mjeseci dostavile predloge za izmjene odredbi Zakonika o krivičnom postupku, međutim, Skupština Crne Gore iste nije još uvijek usvojila.
Opšte mjesto svih rasprava o stanju u pravosuđu su i smještajni kapaciteti Višeg suda u Podgorici. Svi se slažu da su uslovi rada neadekvatni ulozi koju ovaj sud ima u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, i brojnim strategijama, ali u tom pravcu se ne preduzima ništa, osim ideje za izgradnju Palate pravde koja godinama ostaje samo ideja. Ono u čemu se većina učesnika u ovom procesu slaže jeste da treba pronaći krivca za ovakvo stanje. Od raspoređivanja novih sudija u ovo odjeljenje, što je prvi i najvažniji korak, usvajanja izmjena zakona i stvaranja boljih uslova za rad lakše je krivicu za stanje adresirati na sudije Specijalnog odjeljenja, koji i pored vanrednih napora ne mogu da se izbore sa ovim problemom koji je očigledno postao samo njihov problem.
"Pojedini rješenje vide u formiranju Specijalnog suda, drugi u Vetingu, a sudije Specijalnog odjeljenja ukazuju da u datoj situaciji mora da se reaguje hitno i da nemamo vremena za rješenja koja ne mogu dati rezultate u kratkom vremenu. Ukoliko neko smatra da će Veting biti rješenje problema, sudije ovog odjeljenja predlažu da prvi budu predmet takvog postupka i da se prvo ispita sva njihova imovina, kako bi se u krajnjem stavila tačka na to pitanje i kako bi prestalo kontinuirano medijsko predstavljanje sudija ovog odjeljenja kao korumpiranih, pristrasnih, potkupljivih itd. Ali naravno nakon toga, očekujemo da nam se obezbijede svi uslovi za dostojanstveno obavljanje ove zahtjevne funkcije.
"Evropske institucije su ocjenjujući kadrovske kapacitete navele da je Crna Gora država sa ograničenim administrativnim kapacitetima što je diplomatski izraz za nedostatak stručnog kadra. Izražavamo bojazan da će se ispostaviti da je zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije, jer sudijski poziv pri ovakvim uslovima nije privlačan mladim i stručnim kadrovima, a postojeće sudije ne žele da rade u Specijalnom odjeljenju.
"Problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje zahtijevaju hitno reagovanje. To reagovanje mora biti sveobuhvatno i odnosi se na izmjene Zakonika o krivičnom postupku, izbor novih sudija i saradničkog kadra i rješavanje prostornog i tehničkog kapacitete za rad sudija a koji uslovi jedino mogu dovesti do rješavanja trenutnog problema u kojima se nalizi ovo odjeljenje.
"Primjera radi odjeljenje Višeg suda u Beogradu koje postupa u predmetima organizovanog kriminala ima 18 sudija koji poslove obavljaju u pet modernih sudnica u kojima je instalirana savremena tehnika, a broj predmeta u kojima postupaju je po 3 predmeta što je mnogo manji od broja predmeta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji pojedinačno ima od 25 do 30 predmeta u radu. U Albaniji, ali i drugim zemljama u regionu, je slična situacija kao u Beogradu gdje jedan sudija postupa u 3 do 4 predmeta, ima obezbijeđene sve uslove za rad u pogledu saradničkog kadra, prostornih uslova, bezbjednosti..., a da ne govorimo o materijalnim uslovima, koji nijesu predmet ovog dopisa, ali ih svakako treba pomenuti u smislu da su zarade sudija koje sude ovu vrstu predmeta, u zemljama okruženja veće i za više od 50% od zarada sudija u Crnoj Gori.
"Na nedavno održanoj obuci sudija Specijalnog odjeljenja jedan evropski sudija, da bi pokazao koliko on obavlja odgovoran posao upoznao je sudije ovog suda da ima u radu jedan predmet sa više desetina optuženih lica, navodeći da postupanje u više predmeta te složenosti nije moguće. Nije imao odgovor na pitanje kako se može efikasno organizovati rad sudija Specijalnog odjeljenja koji u radu imaju i po tridesetak predmeta sa nekoliko desetina optuženih lica, pri čemu se svako odbijanje dokaznog predloga od strane branilaca ocjenjuje kao pristrasnost suda, uz podnošenje zahtjeva za izuzeće, a u konačnom napuštanje sudnice od strane branilaca, kao i druge vrste zloupotreba sud može sankcionisati novčanim kaznama koje su postale toliko niske da su izgubile svoju svrhu.
"Konačno, a imajući u vidu sve naprijed navedeno, ukazujemo na alarmantnu situaciju u ovom odjeljenju u smislu nemogućnosti da se sa postojećim brojem sudija i uslovima rada koji su prethodno opisani, odgovori postojećem izazovu i upozoravamo da će broj predmeta u budućnosti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, samo rasti i da Crna Gora posmatrano u cjelini neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo. Pri ovakvom stanju ne trpe samo sudije ovog odjeljenja, trpe i okrivljeni, branioci, tužilaštvo, a posebno društvo u cjelini koje od ovog suda i Specijalnog odjeljenja očekuje nadljudske rezultate u situaciji kada oni objektivno nijesu mogući.
"Nadamo se da ovo naše obraćanje neće doživjeti sudbinu prethodnih, jer u posljednje tri godine od kada se povećava značajno priliv predmeta niko od nadležnih organa nije na bilo koji način reagovao ili preduzeo bilo kakav potez da se poboljšaju uslovi rada u Specijalnom odeljenju, a posebno ne oni koji nas konstantno pominju u negativnom kontekstu, koji konstantno pričaju o borbi protiv organizovanog kriminala, već se sve svodi na samo obećanje a ništa se ne preduzima kako bi se situacija popravila. Nadamo se da će nadležni državni organi uvidjeti da od uspješnog rada Specijalnog odjeljenja zavisi u konačnom ispunjavanje uslova u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji i da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra, jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu".
Bonus video:
