Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković apelovala je na sve državne činioce da daju sve od sebe kako bi sudska grana vlasti, poslije gotovo pune četiri godine, konačno izašla iz v.d. stanja.
Vučković je na obilježavanju 29. oktobra - Dana sudstva poručila da se unutar sudske vlasti "razumiju, čuju jedni druge" i najavila da će "dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva".
"Okončanje v.d. stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda", navela je Vučković.
Treća grana vlasti obilježava Dan sudstva bez šefa u punom mandatu i legitimitetu, a od ljetos traje 9. postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Obilježavanje Dana sudstva prolazi i u sjenci ocjene Vladine reformske agende da Crna Gora već dući period ostvaruje ograničen napredak u oblasti pravosuđa.
Vučković se u uvodnom govoru osvrnula i na političke ocjene i navela da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, “često pod veoma spornim i neprimjerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora”.
"Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana, sa proaktivanim nastupom u informisanju, objavljivanjem odluka i postupanju svakog sudije, koje je zasnovano na principima integriteta, profesionalnosti i odgovornosti", naglasila je ona.
Demokratska Crna Gora prošle sedmice uputila je poziv svim druptvenim akterima da, kako su naveli, dignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova. Reagovanje vadajućeg poslaničkog kluba uslijedilo je nakon puštanja na slobodu maloljetnika iz Bara.
Fali 63 sudija
Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda, koja od septembra 2021. godine pokriva tu funkciju, saopštila je da sudskom sistemu nedostaje 63 sudija, od čega tri predsjednika suda...
"Takvo je stanje nedovoljno za puni autoritet sudske vlasti, ali je to naša realnost, nužnost u ovom izazovnom periodu i posljedica neodgovarajućih normativnih rješenja i praksi", objasnila je ona.
Crnogorski sudovi su, kako je navela Vučković, od početka godine imali ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320 predmeta, tako da je stopa ažurnosti 87%, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680.
Naglasila je da su predstavnici sudske vlasti učestvovali u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24.
"Predstavnici sudstva aktivno su učestvovali u radnim grupama posvećenim izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila - IBAR-a. Crnogorske sudije sa drugim predstavnicima sudstva pripremali su rješenja za unapređenje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o sudovima, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakonika o krivičnom postupku. Treba podsjetiti da je sudska vlast dala izuzetno značajan doprinos u procesu pristupanja Crne Gore NATO savezu, zbog čega sam uvjerena da ćemo i u narednom period, učešćem u procesu pristupanja Evropskoj uniji, potvrditi našu ulogu", navela je Vučković.
Ona je obilježavanje crnogorskog Dana sudstva iskoristila i da naglasi da dostojanstvo sudije "ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda".
"Našim učešćem na polju izrade zakona, kojim će se definisati zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija štitimo integritet, značaj i funkciju sudskog sistema. Opredijeljena zarada u skladu sa evropskim standardima je najbolji garant očuvanja finansijske samostalnosti i nezavisnosti sudija, kao jedne od ključnih komponenti sveukupne samostalnosti i nezavisnosti sudstva. Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje", zaključila je ona.
Dan sudstva - 29. oktobar, ustanovljen je po datumu iz 1798. godine, kada je donijet Zakonik obšči Crnogorski i brdski, poznat kao Zakonik Petra I.
"Mediji, političari i NVO sa sudovima moraju biti partneri u interesu građana"
Vučković je podsjetila da su, tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
Takođe je, podsjeća, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, krajem prošle godine u Strazburu, usvojen Konačan izvještaj za Crnu Goru.
“Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo 'sivu' listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama”, rekla je Vučković.
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, kako je kazala, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.
“U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bismo kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli”, poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, dodaje, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtava, sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
"Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima. Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima. U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže", piše u saopštenju Vrhovnog suda.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, podsjeća, donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda vrijednu 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, ističe, početkom ove godine usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.
"Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi prepoznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji. Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni. Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike".
Inicirani su, navodi Vučković, brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.
“Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva”, podsjetila je v.d. predsjednice Vrhovnog suda.
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
“Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje”, kazala je Vučković.
Sudstvo se oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost. Ali "moramo", kako je ocijenila, "da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimjerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora".
“Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana” poručila je Vučković.
"Sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljavamo kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo. Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana”, zaključila je ona.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.
Bonus video:
