Tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i članica Tužilačkog savjeta Đurđina Nina Ivanović podnijela je ostavku koja je i konstatovana na sjednici tog tijela.
Ivanovićeva je potvrdila "Vijestima" da je podnijela ostavku na mjestu tužiteljke VDT-a, a samim tim i na članstvo u Tužilačkom savjetu.
"Ostavku sam podnijela iz ličnih razloga. Preko 35 godina sam provela u tužilačkoj organizaciji, primakla se i penzija, osjetila sam da je vrijeme da napustim funkciju", kazala je Ivanović.
Ona je naglasila da je imala krajnje profesionalan i korektan odnos sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem i kolegama u VDT-u.
Tužilački savjet je, nakon što je Ivanović podnijela ostavku, konstatovao prestanak tužilačke funkcije i po automatizmu i članstvo u tom tijelu, gdje je 5. avgusta 2021. godine, imenovana iz reda tužilaca krovne tužilačke instance.
Đurđina Nina Ivanović je radni vijek provela u tužilaštvu gdje je bila zamjenica tužioca u ODT-u Podgorica, tužiteljka ODT Podgorica, a kasnije je napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo.
Tokom 2010. godine izabrana je za specijalnu tužiteljku za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, gdje je bila na čelu tužilačkog tima, a tu funkciju obavljala je sve do ljeta 2015. godine kada je formirano novo Specijalno državno tužilaštvo.
I pored toga što se prijavila za funkciju glavnog specijalnog tužioca tadašnji Tužilački savjet je povjerenje dao prvom GST-u Milivoju Katniću, nakon čega se Ivanovićeva vratila u VDT na mjesto zamjenice tadašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.
Njen rad u tužilačkoj organizaciji, između ostalog, obilježili su brojne ocjene NVO, političara ali i medija da Ivanović navodno nije dovoljno uradila na polju borbe protiv organizovanog kriminala i ratnih zločina i to u nekim od ključnih predmeta, koji su vođeni u vrijeme.
Dok je bila glavna specijalna tužiteljka pokrenuti su slučajevi Šarić i Kalić, a u tim predmetima je je kasnije donijeta pravosnažno oslobađajuća odluka, zbog čega se Pljevljaku i Rožajcu za ta djela više ne može suditi, iako su u to vrijeme u evropskim mapama kriminala bili označeni kao jedne od ključnih figura u švercu narkotika.
Ivanović je postupala u slučaju Šarić, a brojne NVO su tvrdile da je tužilaštvo napravilo propuste u tom i predmetu Kalić, te da su greške kasnije pravili i postupajuće sudije u Višem sudu u Bijelom Polju što je dovelo do oslobađajućih odluka.
Ivanovićeva je dužila pretkrivične predmete oko privatizacije "Telekoma, afere "Zavala" i "Košljun", vodila je istragu oko tajnog računa od 3,8 miliona eura porodice Svetozara Marović u filijali banke HSBC u Švajcarskoj...
U vrijeme dok je rukovodila timom za borbu protiv organizovanog kriminala i ratnih zločina vođeni su i ključna četiri predmeta ratnih zločina u Crnoj Gori - Bukovica, Morinj, Deportacije, Kaluđerski laz.
Samo je u slučaju Morinj došlo do djelimične pravosnažno osuđujuće presude, dok su svi ostali optuženi u ostala tri predmeta sudskim odlukama oslobođeni krivice za ratni zločin.
Bonus video:
