Tada aktivni službenik kotorske policije Marko Novaković lično je sačinio pisani poziv Jovanu Vukotiću da odmah dođe u tamošnje Odjeljenje bezbjednosti, o čemu je obavijestio Ljuba Milovića, a ovaj Radoja Zvicera, čime su mu omogućili da o tome pravovremeno obavijesti Petra Mujovića kako bi sačekao i ubio vođu škaljarskog klana.
To piše u presudi Vrhovnog suda, kojom je usvojen zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva - da su nižestepeni Viši i Apelacioni sud povrijedili zakon kada su konstatovali da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih Milovića i Novakovića da su izvršili krivično djelo - ubistvo u pokušaju putem pomaganja, na štetu sada pokojnog Vukotića.
Podsjećaju da se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) navodi da je tog Kotoranina policijska patrola zaustavila kod tunela Vrmac u blindiranom automobilu, o čemu je Novaković službeno obaviješten i nakon čega je lično sačinio pisani poziv oštećenom da odmah dođe u prostorije Uprave policije u Kotoru radi obavljanja navodnog informativnog razgovora...
“Pa nakon što je isti odbio da bez pisanog poziva pristupi u službene prostorije u svojstvu građanina, o čemu je preko kriptovane aplikacije SKY ECC koristeći pin B4D2B1 odmah obavjestio okrivljenog M.Lj., koji je u to vrijeme bio udaljen sa rada iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i koji je informaciju o trenutnoj lokaciji gdje se nalazio oštećeni V.J., do koje je neovlašćeno došao, na isti način preko kriptovane aplikacije SKY ECC koristeći pin 5S7GLO odmah prenio organizatoru kriminalne organizacije, okrivljenom Z.R. i tako mu omogućio da zajedno sa okrivljenim K.S. i V.M. pravovremeno naredi neposrednom izvršiocu, sada osuđenom Mujović Petru, da oštećenog, sada pokojnog V.J., sačeka kod vrata zgrade Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor i liši ga života, iz prethodno pripremljenog pištolja u kome je metak bio u cijevi i spreman za opaljenje, u čemu je spriječen tako što su službenici uprave policije lišili slobode sada osuđenog P.M.”, navodi se u tužilačkom aktu.
Zbog toga, konstatuju iz Vrhovnog suda, pokušaj postoji, jer je Mujović sa spremnim pištoljem čekao da naiđe žrtva.
“Uz to Vrhovni sud Crne Gore imao je u vidu i vremensku povezanost između izvršenja krivičnog djela i posljedice, jer je okrivljenima M.Lj. i N.M. bilo poznato da žrtva dolazi upravo na to mjesto gdje sada osuđeni M.P. čeka njegov nailazak iz čega proizilazi da dolazak žrtve nije bio neizvjestan, već naprotiv provjeren, te da prema tome postoji subjektivno objektivna veza uzimajući u obzir prostorno vremensko jedinstvo a što ukazuje da se radi o pokušaju, a ne o pripremnim radnjama, a kako se to osnovano ističe u zahtjevu za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužioca”.
Objašnjavaju da u prilog takvog zaključka ide i činjenica da iz spisa predmeta, odnosno sadržina poruka razmjenjenih putem Skay aplikacije, u vremenu između 12.11.20 h i 13.32.35 h, na takozvanom grupnom čati između vođa kavačkog kriminalnog klana Zvicera, Milana Vujotića i Slobodana Kašćelana.
“(Oni) međusobno razmijenjuju poruke: ‘stari spremi malog’, ‘za 10 min je mali spreman’, ‘koju utoku ima’, ‘češku zbrojevku’, ‘koliko metaka ima, ne moj da ga fula’, ‘15 metaka’, ‘neka ide ispred stanice’, ‘brzo kreće’, “nećee pašče da dođe u stanicu pita je li uhapšen, kod tunela su Marko i Ćetko i Dukić’, ‘za koliko je ispred’, ‘da ide direktno u stanicu, odma sad on je spreman’, ‘je li direktno u stanicu da ide’, ‘ako ga ko šta pita - čekam oca’, ‘mora nosit kriptu pošli su, nije to lako izvest’, ‘nije lako ali moraćemo’, ‘ko ga vozi’, ‘vucko i cuca’, ‘nemoj da ih kamere snime’, ‘ostaviće ga jedno 100 metara od stanice’, ‘samo neka leži u auto da se ne vidi’, ‘to sam rekao da leži od pozadi, ali ne zna on onaj ulaz u dežurnu’.... ‘sa dvije blinde su, neće klempo da izađe a moraće u kancelariju”, nakon čega slijedi slikovna poruka sa fotografijom na kojoj se vidi tabla sa natpisom naselja Muo i u pozadini zgrada Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zatim ponovo tekstualne poruke ‘100 metara od stanice je’,’stanica policije je bijela zgrada’, ‘znamo, on je na parking đe oduzimaju kola’, ‘može li on da prođe tamo i čeka ga pri vratima od stanice’, ‘tu je dosta policije ne može ništa uradit’”, navode iz Vrhovnog suda neke od poruka koje su pripadnici Zvicerove grupe razmijenili na Skaju.
Navode da je umišljaj kod Zvicera, Kašćelana i Vujotića upravo bio usmjeren ka tome da se liši života pripradnik suprotstavljene kriminalne organizacije - Vukotić, dok je umišljaj kod Milovića i Novakovića bio da stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka pomognu u izvršenju tog krivičnog djela.
Obrazlažu da je prilikom razmatranja umišljaja (namjere) kod pokušaja ubistva u kontekstu sukoba suprotstavljenih kriminalnih organizacija, važno razumjeti pravne aspekte i specifične okolnosti koje dokazuju namjeru učinioca.
Konkretno, u kontekstu sukoba kriminalnih organizacija često postoje jasni motivi za nasilje, kao što su osveta, eliminacija konkurencije, ili kontrola nad teritorijom.
“U takvim situacijama, upravo je zadatak na sudu da izvede zaključak da li je učinilac imao namjeru da ubije ako su njegove radnje usmjerene ka eliminaciji članova suprotstavljene kriminalne organizacije. Isto tako, potrebno je razmotriti i prethodne prijetnje i sukobe jer ako postoje dokazi o prethodnim prijetnjama, sukobima ili narušenim odnosima između suprotstavljenih kriminalnih grupa, to može ukazivati na postojanje umišljaja, koji se dokazuje kroz konkretne radnje koje je učinilac preduzeo. To uključuje nabavku oružja, organizaciju zasjede, praćenje žrtve ili drugih sličnih aktivnosti koje ukazuju na namjeru da se izvrši ubistvo. Takođe i poruke, razgovori ili druge vrste komunikacije između članova kriminalnih organizacija koje ukazuju na planiranje i želju za ubistvom mogu biti ključni dokaz za umišljaj. To uključuje i verbalne izjave ili zaplijenjene poruke u kojima se planira ili naređuje ubistvo. U slučaju da je pokušaj ubistva rezultat saradnje više članova kriminalne organizacije, koordinacija aktivnosti može biti dokaz da su svi učesnici djelovali s umišljajem. Kolektivna organizacija i uloga svakog učesnika u izvršenju krivičnog djela može ukazivati na zajedničku namjeru”.
Povrijedili zakon u korist Milovića i Novakovića
Sudovi koji su ocijenili da nema mjesta optužbama protiv Milovića i Novakovića povrijedili su zakon u korist te dvojice policajaca, ocijenili su iz Vrhovnog suda.
“Prema ocjeni ovog suda radnje optuženih M.Lj. i N.M. stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka predstavljaju pomaganje u krivičnom djelu ubistvo u pokušaju. Prema tome, ovaj sud nalazi da su nižestepeni sudovi počinili bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.9 ZKP-a i povredu Zakonika o krivičnom postupku iz čl.294 st.1 tač.1 kada su prilikom kontrole optužnice donijeli odluku da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih M.Lj. i N.M. da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja iz čl.143 uvezi čl.20 i 25 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo. Kod iznijetog Vrhovni sud Crne Gore nalazi da su nižestepni sudovi povrijedili zakon u korist okrivljenih iz čl.386 st.1 tač.9 i čl.410 st.1 Zakonika o krivičnom postupku”.
Mujović nije odustao od ubistva
Sudije Vrhovnog suda naglasile su da dokazivanje umišljaja kod pokušaja ubistva između suprotstavljenih kriminalnih organizacija zahtijeva pažljivu analizu svih okolnosti slučaja:
“Pri čemu je obaveza suda da koristi razne dokaze da bi utvrdio da li je učinilac imao specifičnu namjeru da ubije žrtvu”.
Obrazložili su i kakva je razlika između pripremnih radnji i pokušaja krivičnog djela, navodeći da ona leži u tome koliko je daleko učinilac otišao u izvršenju zločina i koliko su njegove radnje bile blizu samog izvršenja krivičnog djela. Istakli su i da zločin nije dovršen iz razloga nezavisnih od volje Mujovića, već zbog intervencije policije.
“Ako učinilac već drži oružje spremno za upotrebu i čeka priliku da puca u žrtvu, to se ima smatrati pokušajem krivičnog djela, a ne pripremnim radnjama, jer je u ovoj situaciji ključan faktor koliko su te radnje bile bliske samom aktu ubistva. Očigledno je da bi krivično djelo bilo izvršeno da nije bilo intervencije policije, jer učinilac nije dobrovoljno odustao od izvršenja djela, već je bio spriječen u izvršenju istog, jer iz konkretnih radnji po nalaženju Vrhovnog suda Crne Gore pređena je granica između pripremnih radnji i pokušaja. Dakle, u kontekstu stavljanja metka u cijev i čekanja da se izvrši ubistvo, a učinilac je već bio na mjestu gde je očekivao dolazak žrtve i bio spreman da odmah reaguje, bez dodatnih pripremnih radnji, po nalaženju ovog suda može se kao nesumnjivo zaključiti da su te radnje dovoljno bliske izvršenju krivičnog djela i da predstavljaju pokušaj ubistva. Ova pripremljenost ukazuje na neposrednu opasnost za žrtvu. Učinilac je bio potpuno spreman za izvršenje, što pokazuje sposobnost i pripremljenost”, piše u odluci Vrhovnog suda.
Sudije ističu da se jasna namjera vidi iz svih preduzetih radnji, a da nepostojanje dobrovoljnog odustajanja potvrđuje činjenica da izvršilac nije odustao.
Bonus video:
