Bivši generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti tražio je od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da ne dozvoli da se po hitnom postupku mijenja Zakon o ANB-u, pojašnjavajući da izvršna vlast već dva puta predlaže mijenjanje tog zakona kako bi onemogućila njegov povratak u tajnu službu.
Navodeći korake Vlade, pitao je za pojašnjenje - o kakvoj hitnosti je riječ za donošenje izmjena Zakona o ANB-u, naglašavajući da je član 151 stav 2 Poslovnika jasan, da se u skraćenoj proceduri može donositi samo zakon kojim treba urediti pitanja nastala usljed okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti.
“Koeficijent generalnog inspektora i prestanak mandata generalnog inspektora, ne predstavljaju razloge za donošenje zakona po skraćenom postupku. U prvom redu, izmjenama člana 40 stava 8 Zakona o ANB je predviđeno je da specijalni kontrolor ima prava, obaveze i koeficijent zarade savjetnika premijera. Međutim, očigledno predlagač gubi iz vida da na taj način se ne štite prava generalnog inspektora, odnosno specijalnog kontrolora, jer je koeficijent savjetnika predsjednika Vlade manji od koeficijenta generalnog inspektora...”, navodi Kurti u dopisu.
On je i pomenuo i da se Zakonom o ANB ne može regulisati koeficijent generalnog inspektora već jedino Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Izvršna vlast je 13. decembra predložila usvajanje izmjena Zakona o ANB-u po hitnom postupku, objašnjavajući da institut generalnog inspektora nije uspio “da zadovolji potrebe vršenja efikasne kontrole organa nadležnog za poslove nacionalne bezbjednosti”.
Skupštini je Predlog upućen, kako je objašnjeno, radi uspostavljanja novog instituta specijalnog kontrolora umjesto dosadašnjeg generalnog inspektora.
Vlada je Predlog uputila dan nakon treće, meritorne odluke Upravnog suda, kojom je poništeno njihovo rješenje kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora ANB-a.
Pravna borba na relaciji Vlada - Kurti traje od 9. novembra prošle godine kada je izvršna vlast razriješila generalnog inspektora ANB-a dužnosti.
Da će to biti jedan od prvih poteza Vlade Milojka Spajića znalo se još 31. oktobra 2023. kada je bivši premijer Dritan Abazović obavio primopredaju dužnosti u zgradi Vlade.
Kurti je odmah pokrenuo upravni spor, a uporedo je Vlada pravno djelovala - krajem decembra 2023. godine predložene su usvojene izmjene i dopune Zakona o ANB i to je samo ciljano dopunjena odredba člana 40 stav 2 da za generalnog inspektora Agencije može se imenovati osoba koja ima ima najmanje pet godina radnog iskustva u sektoru bezbjednosti.
Početkom aprila 2024. godine uslijedila je prva od tri presude Upravnog suda, kojima je poništeno Vladino rješenje uz obrazloženje da “odluka o razrješenju treba da sadrži konkretne i jasne razloge” i predmet vratila na ponovni postupak...
Izvršna vlast 15 dana kasnije, uprkos pravnom shvatanju Upravnog suda, ponovo donosi rješenje o razrješenju Kurtija, ali ovaj put uz obrazloženje da “Vlada nije poklonila vjeru uspješnosti rada i vršenju radnih zadataka generalnog inspektora Artana Kurtija, pa je u skladu sa tim donijeto rješenje o njegovom razrješenju”.
Tada je na mjesto Kurtija imenovan novi generalni inspektor Predrag Burić.
Uslijedila je nova tužba Kurtija pred Upravnim sudom, dok je Vlada u odgovoru na tužbu 28. maja 2024. godine u dopisu, koju je potpisao generalni sekretar Dragoljub Nikolić, navela da su od Ministarstva pravde tražili i dobili podatke da li se Artan Kurti nalazi u kaznenoj evidenciji.
Vladi je iz tog resora dostavljen izvod iz kaznene evidencije, pa su odgovoru naveli da Kurti osim što nema pet godina staža u službama bezbjednosti ne ispunjava ni uslove koji su predviđeni članom 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Zbog toga je reagovala Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama koja je rješenjem od 15. avgusta zabranila Ministarstvu pravde davanje na korišćenje ličnih podataka Artana Kurtija iz kaznene evidencije...
Upravni sud je 18. juna donio, ovog puta meritornu presudu, kojom je opet poništeno rješenje Vlade odlučio u sporu pune jurisdikcije bez vraćanja predmeta na ponovni postupak i odlučivanje.
Mjesec i po Vlada nije postupala pio presudi, ali su zato 1. avgusta tokom dvije uzastopne sjednice prvo vratili, pa ekspresno smijenili Kurtija, a obrnuta rješenja su donosili za njegovog nasljednika Burića.
To je bio povod za Kurti treći put tuži Vladu, a Upravni sud ponovo meritorno, tj. u sporu pune jurisdikcije, odlučio 21. novembra da “rješenje razrješenju ne postoji i da treba Kurti da nastavi mandat”...
Istog dana kada je dostavljena presuda Vlada je pokrenula proceduru izmjena Zakona o ANB-u.
Bonus video:
