Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović kazao je da je u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano više krivičnih predmeta protiv funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast i pojasnio da se u njima ažurno postupa radi donošenja odluka.
Rekao je i da kategorički odbacuje tvrdnje dijela javnosti da se SDT isključivo bavi funkcionerima bivše vlasti, a da slučajeve u koje su “uključeni” predstavnici vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine drži u fiokama.
Novović je u intervjuu Vijestima negirao spekulacije da razmišlja o odlasku iz SDT-a i povratku sudijskom pozivu, naglašavajući da je fokusiran na rad te institucije i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore.
Govoreći o povjerenju u rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja i učincima tog tima, apostrofirao je da “Predrag Šuković i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije u vršenju policijskih poslova”.
Da li ima istine u spekulacijama da razmišljate da napustite poziciju glavnog specijalnog tužioca i da se vratite sudijskom pozivu? Ako ima, zbog čega?
Kada sam se prijavio za funkciju glavnog specijalnog tužioca, dostavio sam petogodišnji plan rada, koji je usmjeren na jačanje vladavine prava, borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije, ratnih zločina i ostalih krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Moja namjera je da ostanem na funkciji glavnog specijalnog tužioca i u potpunosti ispunim sve postavljene ciljeve. Fokusiran sam isključivo na rad Specijalnog državnog tužilaštva i ostvarivanje rezultata u interesu pravde i građana Crne Gore.
U intervjuu prošle godine kazali ste da ste zadovoljni radom Specijalnog policijskog odjeljenja, da li je i dalje tako i da li rukovodilac SPO-a Predrag Šuković i dalje ima Vaše povjerenje i podršku?
Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković od prvog dana zajedničke saradnje ima moje povjerenje i podršku, i to se nije promijenilo. Da nije tako, ne bi ni rezultati koje smo postigli u borbi protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina bili na visokom nivou i prepoznati od strane građana, ali i sa relevantnih međunarodnih adresa.
Načelnik i policijski službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, iako u kontinuitetu suočeni sa limitiranim kadrovskim i infrastrukturnim kapacitetima, vrijedno rade i ulažu velike napore da odgovore svim zahtjevima specijalnih i državnih tužilaca upućenih u Specijalno državno tužilaštvo, ali i da samoinicijativno daju doprinos otkrivanju najtežih krivičnih djela i njihovih učinilaca.
U konačnom, Predrag Šuković i njegovi ljudi predstavljaju primjer profesionalnosti, hrabrosti i integriteta kojim treba da se vode svi službenici Uprave policije u vršenju policijskih poslova.
Zgrada Stare Vlade, prema planu, trebalo je da bude useljena do kraja godine. Prema dostupnim podacima, taj objekat “samo” je ispražnjen ali još nije počela adaptacija. Šta je sa tim i imate li kakve povratne informacije od izvršne vlasti zbog čega se taj projekat konačno ne realizuje?
Nažalost, nijesam zadovoljan dinamikom preseljenja. Tačno je da je zgrada još sredinom godine iseljena, međutim, to je samo prva od planirane tri faze preseljenja, koje još podrazumijeva adaptaciju i useljenje, a smatram da od iseljenja nije puno urađeno na ovom planu.
Podsjetiću da je odlukom Vlade od 6. jula 2023. godine, dakle prije gotovo 18 mjeseci, zgrada data na korišćenje Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju i određeni su organi koji zgradu treba da osposobe za useljenje.
Trenutnom dinamikom izvršenja odluke Vlade, mislim da do preseljenja neće doći u skorije vrijeme i jako sam razočaran takvim stanjem stvari jer je to strateški najveći prioritet za unapređenje efikasnosti rada Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Smatram da je potrebno da državni organi i organi državne uprave, kojima je Vlada povjerila ovaj zadatak, pokažu veću odlučnost, aktivnost i posvećenost, kako bi se rješenje ovog problema značajno ubrzalo, a što se kontinuirano potencira i u izvještajima Evropske komisije.
Možda još veći problem predstavlja nedovoljan broj službenika SPO-a. Zašto se ni to pitanje ne rješava i ko je kriv što vam nisu obezbijeđeni uslovi za koliko-toliko normalno funkcionisanje, dok se očekivanja javnosti gomilaju?
Saglasan sam da nedovoljan broj službenika Specijalnog policijskog odjeljenja predstavlja značajan problem u svakodnevnom funkcionisanju Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja.
Trenutni broj službenika je 30, što je apsolutno nedovoljno da bi se na efikasan način odgovorilo na sve zahtjeve tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu, kojih je 14, a u ovom trenutku rade na otprilike 750 predmeta. Ovakvo stanje u velikoj mjeri usporava rad i otežava postizanje još boljih rezultata koje ne samo javnost, već i mi sami s pravom očekujemo.
Rješavanje ovog problema nije u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, pa je i Vaše pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije. Nadam se da će skorašnja izmjena Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, u dijelu koji se odnosi na Specijalno policijsko odjeljenje, doprinijeti bržem i efikasnijem popunjavanju radnih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju, čime bi se stvorili uslovi za kvalitetniji i efikasniji rad.
Sve to, naravno, pod uslovom da se prethodno obezbijedi odgovarajući radni prostor i za novozaposlene službenike, jer u objektu u kojem je u ovom trenutku smješteno Specijalno policijsko odjeljenje nema slobodnih kancelarija u kojima bi oni mogli da rade.
Iz opozicije i dijela javnosti vas optužuju da se isključivo bavite funkcionerima bivše vlasti, a da slučajeve u koje su “uključeni” predstavnici vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine držite u fiokama. Šta kažete na to?
Kategorično i u kontinuitetu odbacujem takve stavove. Podsjetiću da je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo krivične postupke i lišilo slobode pojedine visoke javne funkcionere, koji su u trenutku lišenja slobode i pokretanja postupka bili i funkcioneri političkih partija koje su vršile ili i sada vrše vlast.
Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano više krivičnih predmeta protiv drugih lica, funkcionera ili članova političkih partija koje sada konstituišu vlast, u kojima se ažurno postupa radi donošenja odluka, a o kojima detaljnije ne mogu govoriti zbog interesa postupka, ali će javnost i o tome biti upoznata kad se steknu uslovi.
Dakle, postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u svakom krivičnom predmetu i u svakom slučaju je savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno, po Ustavu i zakonu, a tako će biti i ubuduće, dok god sam ja njegov rukovodilac. Uostalom, baš takvo postupanje u dosadašnjem radu je donijelo rekordno visok stepen povjerenja građana Crne Gore u Specijalno državno tužilaštvo kojem, prema posljednjim relevantnim međunarodnim istraživanjima, vjeruje dvije trećine građana.
Takođe, takav rad Specijalnog državnog tužilaštva prepoznat je i od strane Evropske komisije u dva posljednja godišnja izveštaja o napretku Crne Gore, a usudio bih se reći da su upravo takvi rezultati i rad Specijalnog državnog tužilaštva u najvećoj mjeri i doprinijeli, prema izvještajima Evropske komisije, ostvarenom napretku Crne Gore u oblastima pravosuđa, temeljnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti, odnosno u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Zbog čega još nije podignuta optužnica protiv takozvanog “Grand klana”, na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović i šta se dešava sa predmetom šverca cigareta, u kojem je okrivljen Rade Milošević?
Istrage protiv okrivljenih Mijajlovića i Miloševića su još uvijek u toku, iz razloga što se prikupljaju elektronski dokazi sa sada dekriptovane aplikacije za komunikaciju, u postupku međunarodne pravne pomoći, a od nadležnih pravosudnih organa drugih država. Nakon što ti dokazi budu dostavljeni, analizirani i ocijenjeni, donijeće se odluka.
Koliko je imovine privremeno i trajno oduzeto u finansijskim istragama tokom tri godine, od kada ste na čelu SDT-a?
Od kad sam izabran za glavnog specijalnog tužioca, posebno sam posvećen tome da Specijalno državno tužilaštvo, uz krivične postupke, pokreće i postupke za oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, jer sam svjestan da trajno oduzimanje te imovinske koristi mnogo teže pogađa učinioce najtežih krivičnih djela od same krivične sankcije, ali i da se na taj način u najvećoj mjeri nadoknađuje i šteta pričinjena državi izvršenjem krivičnih djela.
Specijalni i upućeni državni tužioci su, u tim krivičnim predmetima, predložili zapljenu pokretne i nepokretne imovine ogromne vrijednosti, koja obuhvata putnička vozila, plovila, novac, skupocjene satove, oružje, hartije od vrijednosti, dragocjenosti i druge pokretne stvari veće vrijednosti, kao i zgrade, kuće, stanove, poslovne prostore, garaže, zemljišta i druge nepokretnosti.
Precizni podaci o vrsti i obimu oduzete imovine mogu se pronaći u godišnjim izvještajima o radu Specijalnog državnog tužilaštva, koji se obavljuju na njegovoj internet stranici, a njihovim razmatranjem ćete posebno utvrditi da je u prethodne gotovo tri godine zaplijenjeno i trajno oduzeto mnogo više pokretne i nepokretne imovine nego u periodu prije toga.
Za kraj, iskoristio bih priliku da svim građanima Crne Gore čestitam praznike i poželim lični i porodični napredak.
I Bramerc prepoznao novu dinamiku Crne Gore po pitanju slučajeva ratnih zločina
Da li je SDT ponovo otvorio istrage u četiri ključna predmeta ratnih zločina - Deportacije, Morinj, Bukovica i Kaluđerski laz, kako je to predviđeno Strategijom VDT-a?
Ispraviću Vas, Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine nije predviđeno da se odmah po donošenju Strategije ponovo pokrenu krivični postupci u konkretnim slučajevima ratnih zločina.
Naprotiv, Strategijom i pratećim Akcionim planom za period 2024-2025. godine predviđena je obaveza Specijalnog državnog tužilaštva da, najkasnije do kraja prvog kvartala 2025. godine, donese Plan postupanja u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine.
S tim u vezi, u Specijalnom državnom tužilaštvu je već formirana radna grupa koja će, uzimajući u obzir složenost, obimnost i dostupnost predmeta, u propisanom roku, izraditi navedeni Plan postupanja.
Iskoristio bih priliku da istaknem sjajnu saradnju koju Specijalno državno tužilaštvo ima sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koju je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma gospodin Serž Bramerc ocijenio odličnom i najboljom u regionu, istakavši još i pred Savjetom bezbjednosti da je prepoznao novu dinamiku Crne Gore po pitanju slučajeva ratnih zločina.
Dokazi sa ANOM-a su pravno valjani
Specijalno državno tužilaštvo žalilo se na odluku Višeg suda da se u jednom predmetu izdvoje transkripti razgovora vođenih preko nekada zaštićene aplikacije ANOM, navodeći da su ti dokazi pravno valjani. Šta kažete na tvrdnje sudije da se, između ostalog, ne zna odakle potiču, da li su zakonito prikupljeni i ko je naložio njihovo prikupljanje?
Specijalno državno tužilaštvo se ne slaže sa stavom suda i zbog toga je i izjavilo žalbu, a naši žalbeni navodi se zasnivaju na tome da su takvi dokazi pravno valjani jer su pribavljeni u postupku pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, uz tvrdnje zamoljene države da su ti dokazi pribavljeni u skladu sa njihovim zakonom.
Istakao bih da u postupcima pružanja međunarodne pravne pomoći važi princip međusobnog priznavanja sudskih odluka i presuda koji zabranjuje da se preispituje pravna valjanost dokaza i postupka u kojem su ti dokazi prikupljeni u zamoljenoj državi, a što je, u krajnjem, potvrdio i Evropski sud za ljudska prava, u odluci iz septembra ove godine.
Brine postupanje nižestepenih sudova
Vrhovni sud usvojio je brojne zahtjeve za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, nakon što su Viši, odnosno Apelacioni sud konstatovali da nema mjesta optužbama protiv više osoba iz optužnica SDT-a. Međutim, presudama Vrhovnog suda uglavnom se utvrdi da postoji povreda zakona, ali se ne dira u pravosnažne odluke. Šta to govori o stanju u pravosuđu i koliko vam to otežava rad u predmetima?
Kao glavni specijalni tužilac, sa prethodnim značajnim sudijskim iskustvom, mogu da primijetim da je tokom ove i prošle godine Vrhovni sud Crne Gore donio četiri ili pet presuda kojima je konstatovao da je u korist okrivljenih povrijeđen zakon u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva i da je broj takvih odluka višestruko veći nego što je bio u prethodnoj deceniji.
Iako su tim odlukama nižestepeni sudovi onemogućili dalje vođenje odgovarajućih postupaka, od strane najvišeg suda u državi je potvrđeno da je Specijalno državno tužilaštvo pravilno i zakonito postupilo kada je takve postupke pokrenulo, odnosno kada je preduzelo određene procesne radnje i donijelo odluke o stavljanju pod optužbu određenih lica.
I pored toga, mi u Specijalnom državnom tužilaštvu smo jako nezadovoljni ovakvim postupanjem nižestepenih sudova.
Ipak, to bi posebno moralo da zabrine sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kao prvostepenog, i Apelacionog suda Crne Gore, kao drugostepenog, članove Sudskog savjeta, koji odlučuju o izboru i napredovanju sudija, stručnu javnost, a najviše građane kojima su sudovi dužni da obezbijede pravilno i zakonito vođenje postupka i donošenje pravične odluke.
Bonus video:
