Ubistva na Cetinju 1. januara zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti u Crnoj Gori, poručile su NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava.
Te NVO su povodom tragedije na Cetinju izjavile saučešće porodicama i prijateljima 12 žrtava ubijenih na Cetinju, među kojima je i dvoje djece.
"Nadamo se svim srcem da će svih četvoro teško ranjenih preživjeti i da će se oporaviti. Učestvujemo u žalosti građana Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva, koja nije lako objasniti, pogotovo djeci", navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je do ubistava došlo na pet različitih i međusobno udaljenih lokacija, dok je na šestoj ubica onesposobljen i izvršio samoubistvo. Grad je obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u njemu boravi 120 pripadnika organi OKG i uprkos sličnom masovnom ubistvu iz avgusta 2022. godine.
HRA i Centar za ženska prava pitaju nadležne šta se to od 2022. godine do danas uopšte promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju i zašto je taj grad ostao nezaštićen.
"Osnovni policijski poslovi, propisani Zakonom o unutrašnjim poslovima, su zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava; sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja; pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, kao i održavanje javnog reda i mira. Obaveza države je da svoje bezbjednosne snage organizuje tako da u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja, na što naše organizacije u kontinuitetu ukazuju", navele su dvije NVO.
Podsjećaju da su još 28. decembra 2023, tokom protesta u organizaciji Centra za ženska prava i građanske grupe “Posljednja kap”, premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve kojima su, pored ostalog, tražili da Vlada Crne Gore demokratizuje rad policije kroz strateški pristup uspostavljanja “policije u zajednici”, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, odgovornosti i saradnje policije sa društvenom zajednicom, kao i da naloži nadležnim institucijama da izvrše kontrolu i izvijeste o tome kako lica koja imaju dozvolu da drže oružje, da li to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim licima.
Ovim zahtjevima HRA i Centar za ženska prava pridružuju i sljedeće: onemogućiti zakonitu kupovinu oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja; proglasiti moratorijum na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju i revidirati sve dodijeljene dozvole za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance.
Ove dvije NVO zahtijevaju i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja, pojačanu kontrolu streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenju visokog mjesečnog porez na posjedovanje i držanje oružja.
"Osigurati da pružaoci medijskih usluga, uključujući internet i druge elektronske platforme kao i društvene mreže, poštuju zabranu programskih sadržaja koji promovišu govor mržnje i drugo nasilje, kriminalno i nezakonito djelovanje, emitovanje scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu negtivno uticati na javnost, a naročito na djecu. Uvesti u obrazovni sistem obaveznu nastavu o nenasilnom rješavanju sukoba i informacije za prevenciju i zaštitu od nasilja, uključujući i ono zasnovano na rodu ili drugom osnovu diskriminacije«, navele su HRA i Centar za ženska prava.
Ove NVO podržavaju akciju "Poštuj život, vrati oružje" i apeluju na sve koji imaju oružje da ga predaju.
Bonus video:
