Psihijatri i psiholozi tvrde da je više poremećaja i stanja koja bi se mogla dovesti u vezu sa postupkom Aca Martinovića koji je preksinoć na Cetinju usmrtio 12 osoba, među kojima je dvoje djece, ranio četvoro, a potom izvršio samoubistvo.
Između ostalog, navode da je Martinović vjerovatno imao antisocijalni poremećaj ličnosti i bio u patološko napitom afektivnom stanju, iako je, kažu, bez uvida u medicinsku dokumentaciju i kontakta sa pacijentom, teško govoriti o dijagnozama.
Upitana sa kojim psihičkim oboljenjima i stanjima je moguće povezati postupak Martinovića, specijalista psihijatrije i sudske psihijatrije Jelica Živković ocijenila je za “Vijesti” da su u pitanju “stanja poremećenog stanja svijesti i redukovane sposobnosti shvatanja značaja i upravljanja svojim postupcima”.
“...Usljed sumračnog stanja svijesti, patološkog afekta, komplikovane akutne intoksikacije drogama i alkoholom koji se mogu javiti kod dekompenzacije patoloških struktura ličnosti teškog stepena, mentalnih oboljenja iz shizofrenog spektra i kod bolesti zavisnosti s aktivnom zloupotrebom psihoaktivnih supstanci, gdje dolazi do bitno smanjene uračunljivosti i gubitka kontrole nad svojim postupcima, uz poremećen test realnosti”, pojasnila je Živković.
Na pitanje koja ponašanja mogu da ukažu da je osoba sposobna da počini masakr, psihijatri kažu da je nezahvalno govoriti o tome, ali su takvim postupcima, dodaju, sklone osobe sa devijantnom strukturom ličnosti sa maladaptivnim obrascima reagovanja i ponašanja, “što ne znači da će isto i uraditi”.
Jedan od psihijatara koji je insistirao na anonimnosti, smatra da se ovakve situacije teško mogu predvidjeti, ali da neki od prognostičkih faktora mogu biti zloupotreba droga i alkohola i afektivna nestabilnost, kao i prethodna nasilja.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao je da su službenici UP tokom pretresa Martinovića, u novembru 2022. godine, kada mu je oduzeto nedozvoljeno oružje, “prepoznali antisocijalno ponašanje i da su predali tog Cetinjanina Ministarstvu zdravlja, ali da nije hospitalizovan, već da mu je samo propisana terapija”.
Rekao je da je Martinović bio konfliktan i da je ispoljavao probleme u ponašanju, ali ga niko nije prijavio nadležnim organima.
Upitana o propisima i procedurama za prinudno smještanje pacijenata u psihijatrijske ustanove, specijalista sudske psihijatrije Živković je juče podsjetila da se prinudna hospitalizacija realizuje bez saglasnosti pacijenta, odnosno po osnovu mišljenja i indikacija.
Pojasnila je da se prinudna hospitalizacija sprovodi na predlog psihijatra, koji je pregledom pacijenta ustanovio da postoji visoki rizik i opasnost da ponašanjem, usljed poremećenog psihičkog stanja, ozbiljno ugrozi i naruši integritet sebe ili drugih lica, a na terenu bitno smanjene uračunljivosti. Takvi pacijenti, navodi ona, liječe se u psihijatrijskoj bolnici po osnovu odluke nadležnog tužilaštva.
“Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi se izriče pacijentima s mentalnim poremećajima ili poremećajima ponašanja gdje postoji osnovana sumnja ili opasnost da će pacijent, odnosno počinilac krivičnog djela, ponoviti isto ili slično krivično djelo. Takođe, postoje situacije gdje se mjera bezbjednosti obaveznog liječenja može sprovoditi i na slobodi, uz aktivno učešće i podršku članova porodice, i sprovodi se u nadležnim centrima za mentalno zdravlje u okviru domova zdravlja”, kazala je Živković.
Specijalista sudske psihijatrije smatra da je u Crnoj Gori, kao i u zemljama Balkana, postojala velika stigmatizacija mentalno oboljelih osoba, njihova izolacija, ignorisanje i osuđivanje od okruženja.
Ona je istakla da se vremenom, naročito nekoliko godina unazad, povećala samosvijest pojedinaca o značaju pomoći ovim osobama i njihovom prihvatanju od porodice i društva, uz nadu da će se ovaj proces još više unaprijediti i poboljšati.
Dom zdravlja na Cetinju organizovao je od juče psihološko-psihijatrijsku podršku porodicama nastradalih i ranjenih u okviru Jedinice za mentalno zdravlje, a uz podršku kolega iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Doma zdravlja Budva.
Bonus video:
