Psihološkinja Anđela Novaković izjavila je da Aco Martinović koji je ubio 12 osoba na Cetinju, među kojima i dvoje djece nije bio nikakav medicinski fenomen kako je tvrdio premijer Milojko Spajić.
"Od ministartsva unutrašnjih poslova (MUP) smo saznali da počinilac ovog djela nije, za njih, bio bezbjedonosno interesantan, a od premijera države da je bio 'medicinski fenomen'. Značajno je objasniti da osoba sa poremećajem ličnosti nije medicinski fenomen, niti da sam poremećaj ličnosti, ili bilo koji drugi mentalni poremećaj sam po sebi znači da se ovakvi događaji moraju desiti. S druge strane, ako se na takvu strukturu ličnosti doda ranije nasilničko ponašanje, a za koje je počinilac osuđen uslovnom kaznom, kao i kaznena evidencija nedozvoljenog posjedovanja oružja (sudska presuda za dvije godine nije bila pravosnažna), te sklonost ka zloupotrebi alkohola rizik za ovakav događaj je mnogo veći“, kazala je ona agenciji Beta.
Spajić je na konferenciji za medije u nekoliko navrata kazao da je Matinović, koji je nakon krvavog pira sebi oduzeo život, bio medicinski fenomen.
Navodeći da smo od nadležnih saznali da je počinilac ranije kažnjavan za vršenje porodičnog nasilja, kao i da je osuđivan za nedozvoljeno posjedovanje oružja, on je kazao da to može implicirati na više pretpostavki o osobi koja je za isto kažnjavana.
"Na nivou pretpostavke ta osoba često može imati naglašen osjećaj vlastite važnosti, grandioznosti i želje za kontrolom. Takođe se često dešava da posjeduje manjak sposobnosti da uvažava osjećanja koja su drugačija od njegovih, te da je sklona brzim i slabo kontrolisanim emocionalnim reakcijama, generalno ima slabiju kontrolu impulsa i nisku toleranciju na frustraciju“, kazala je ona.
Ona je dodala da postojanje psihijatrijske dijagnoze samo po sebi nije jedini faktor rizika.
"Istraživanja pokazuju da je oko 20 odsto osoba koje su počinile masovna ubistva imalo dijagnostikovan mentalni poremećaj. S druge strane prema analizi više studija do 80 odsto počinilaca masovnih ubistava su ranije imali prethodno iskustvo nasilnih krivičnih djela, s akcentom da oko 70 odsto masovnih ubica prije tog zločina imalo kazne za vršenje porodičnog nasilja”, kazala je ona.
Na pitanje što u psihološkom smislu znači to što je ubijao rođake, prijatelje i kumove i posebno maloljetnu djecu, ona je kazala da se to može razumjeti u kontekstu javljanja poremećaja mišljenja, promjene afekata i ponašanja, koji su u potpunosti izmijenili njegovu realnost.
"Pretpostavka je da ni u jednom momentu nije imao subjektivni doživljaj da je bilo šta što radi pogrešno, već je, u svojoj izmijenjenoj realnosti svoje postupke smatrao ispravnim i zasluženim“, kazala je ona.
Kako je dodala, važno je napomenuti da ovakva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku reakciju, koja je u ovom slučaju izostala.
"Takođe je značajno istaći da se ovakva stanja mogu javiti naglo, kao posljedica unutrašnje ili spoljašnje traume, a dodatno može biti izazvana zloupotrebom alkohola“, kazala je ona.
Nadležni su kazali da su službenici UP tokom pretresa Martinovića, u novembru 2022. godine, prepoznali antisocijalno ponašanje i da su predali tog Cetinjanina Ministarstvu zdravlja, ali da nije hospitalizovan, već da mu je samo propisana terapija.
Upitana kako je to moguće, Novakovićeva kaže da se prilikom prvog pregleda kod specijaliste psihijatra od pacijenta se uzimaju anamnestički podaci, koji podrazumijevaju lične podatke, medicinsku istoriju, raniju istoriju psihijatrijskog liječenja ličnu i porodice pacijenta, aktuelne probleme zbog kojih se pacijent javio i slično.
"Kroz prvi razgovor psihijatar pravi procjenu mentalnog stanja pacijenta, postavlja dijagnozu, te izrađuje plan terapije. U konkretnom slučaju imamo informacije da se počinilac tragedije na Cetinju samo jednom javio psihijatru i to u pratnji policije. Takođe raspolažemo informacijom da je tada dobio terapiju i da nije upućen na hospitalno liječenje“, kazala je ona.
Objašnjava da u Zakonu o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljenih lica, u članu 34 između ostalog se navodi da je psihijatar dužan da odmah pregleda i započne dijagnostičke i terapijske postupke, kako bi utvrdio da li postoje razlozi za prisilno zadržavanje i smještaj tog lica u psihijatrijsku ustanovu. Zakon pripisuje da psihijatar ne može zadržati lice u psihijatrijskoj ustanovi kada utvrdi da ne postoje razlozi za zadržavanje (sumnja da može ugroziti sopstveni život, ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje drugih).
"S obzirom na sve navedeno pretpostavka je da počinilac tragedije, a u momentu psihijatrijske procjene, nije pokazivao znake psihotičnosti, niti je psihijatar procijenio da je u tom momentu opasan za sebe, ili zajednicu. S druge strane, psihijatar je dao potrebnu terapiju, te morao imati dalji plan liječenja ovog pacijenta (eventualno upućivanje na psihološku procjenu, kao i zakazanu kontrolu), te nije mogao imati u vidu da li će pacijent prepisanu terapiju redovno i pravilno uzimati, niti da li će u konačnom ispoštovati plan liječenja“, kazala je ona.
Na pitanje da li je nakon tragedije dovoljna psihiloška pomoć u okviru Doma zdravlja, ona je kazala da je Klinički centar Crne Gore, zajedno sa Klinikom za psihijatriju je sa svojim timom stručnjaka pružio podršku domu zdravlja Cetinje, kako bi svi kojima su pomoć i podrška potrebne istu i dobili. Takođe su omogućili preglede u njihovim ambulantama, bez zakazivanja.
"Stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem su preznali hitnost i ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi naše drustvo, te će sve dostupne resurse iskoristiti kako bi intervenisali prvenstveno u krizi, a potom i u saniranju posljedica“, kazala je ona.
Bonus video:
