Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović kazala je da ne podržava prvobitno predložene izmjene zakona kojim bi se produžilo trajanje pritvora do donošenja prvostepene presude sa tri na pet godina, rekavši da bi se efikasnost suda u predmetima organizovanog kriminala morala obezbijediti povećanjem broja sudija i poboljšavanjem uslova rada...
Ocijenila je i da se crnogorsko sudstvo bori sa raznovrsnim problemima koji nisu od juče, ali koji su doveli do izuzetno niskog stepena povjerenja javnosti u rad sudova.
Govoreći o problemu nedostajućeg kadra u svim sudovima, rekla je da treba pristupiti izmjeni zakona kako bi se obezbijedila veća konkurentnost među kandidatima za sudije:
“Na način što bi se izmijenili uslovi za izbor sudija u svim sudskim instancama, tako da za sudije mogu konkurisati pravnici iz drugih pravnih profesija”.
U intervjuu Vijestima, saopštila je i da vijeće koje sada postupa u predmetu ubistva policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, pretrese održava u kontinuitetu i da se taj slučaj nalazi u završnoj fazi.
Budući da ste za predsjednicu Apelacionog suda izabrani krajem aprila tekuće godine, šta su prioriteti u Vašem radu?
Prilikom konkurisanja za funkciju predsjednice Apelacionog suda Crne Gore, kako zakonske odredbe i nalažu, predala sam svoj plan i program rada ovog suda za narednih pet godina. U tom planu, koji je javno dostupan na web stranici Apelacionog suda, opisani su ciljevi koje na čelu ovog suda planiram postići, a kako bi se obezbijedio efikasan, blagovremen, transparentan i društvu odgovoran rad ovog suda. Prioritet su mi efikasno i ažurno obavljanje sudijske funkcije u ovom sudu, visok stepen transparentnosti Apelacionog suda Crne Gore, i to po zahtjevima međunarodnih standarda i dobrih praksi, kao i organizacija rada Odjeljenja sudske prakse na način kojim bi se u potpunosti obezbijedila primjena međunarodnih standarda u tom dijelu. Za ostvarivanje ovih prioritetnih ciljeva, kao i drugih ciljeva predviđenih mojim programom rada, jasno sam u planu i programu rada predvidjela i bliže aktivnosti za njihovo postizanje, i te aktivnosti uveliko i preduzimam, što ću, naravno, i nastaviti.
Da li i koliko nedostaje sudija u Apelacionom sudu?
Problem nedostatka kadra sa kojim se suočavaju svi sudovi u Crnoj Gori, nije zaobišao ni Apelacioni sud. Naime, zbog ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju samo u ovoj godini prestala je sudijska funkcija za četvoro sudija ovog suda. Kako u međuvremenu nove sudije nijesu izabrane, od propisanog broja sudija, koji je za ovaj sud 12 sudija i predsjednik suda, sudijsku funkciju u Apelacionom sudu sada obavlja samo osam sudija i ja, kao predsjednica suda. Osim sudijskog, ovom sudu nedostaje i savjetnički kadar, jer je od 13 sistematizovanih mjesta savjetnika, popunjeno samo šest, a upražnjena su nam i dva službenička mjesta, pri čemu je interesovanje po raspisanim oglasima za popunjavanje ovih radnih mjesta slabo.
Šta je urgentno i koji problem treba rješavati? Nedostajući sudijski kadar, kancelarije, sudnice i sl?
Crnogorsko sudstvo bori se sa problemima koji prije svega nijesu od juče. Ti problemi su brojni i raznovrsni, a zajedničko im je da su, na žalost, doveli do izuzetno niskog stepena povjerenja javnosti u rad sudova, a bojim se da se kao opravdano može postaviti i pitanje efikasnosti i ažurnosti u radu pojedinih sudova, i, s tim u vezi, poštovanje prava stranaka na suđenje u razumnom roku. Problem nedostajućeg kadra u svim sudovima, i sudijskog i savjetničkog, je evidentan, uslovi rada su loši, prostorni kapaciteti kojima sudstvo raspolaže davno su prevaziđeni. Smatram da treba pristupiti izmjeni zakona kako bi se obezbijedila veća konkurentnost među kandidatima za sudije, a na način što bi se izmijenili uslovi za izbor sudija u svim sudskim instancama, tako da za sudije mogu konkurisati pravnici iz drugih pravnih profesija. Prostorni, tehnički i administrativni kapaciteti sudstva moraju se jačati i osavremeniti, i to je bez dvojbe obaveza države, odnosno, izvršne vlasti, koja mora obezbijediti savremene i adekvatne uslove za rad sudova.
Kako ocjenjujete rad Apelacionog suda u 2024. godini u cjelini?
S obzirom na to da sam na čelu ovog suda posljednjih osam mjeseci 2024. godine, za sada sam, u cjelini, s obzirom na tako kratko vrijeme mog rukovođenja ovim sudom, zadovoljna njegovim radom. Od kako sam na čelu ovog suda, u organizacionom smislu uvedene su brojne interne procedure koje regulišu rad suda, mnogo se radilo na povećanju transparentnosti u radu, unapređena je organizacija rada Odjeljenja sudske prakse, dosta je urađeno na uspostavljanju regionalnih i međunarodnih saradnji, shodno finansijskim mogućnostima unaprijeđeni su uslovi rada, a shodno raspoloživim mogućnostima preduzete su i aktivnosti na jačanju bezbjednosti zaposlenih i sredstava ovog suda. Godišnji izvještaj o radu pokazaće stopu ažurnosti i efikasnosti u radu suda i shodno tim pokazateljima, u okviru mojih zakonskih ingerencija, preduzeću adekvatne mjere za narednu godinu kako bi i taj segment bio na zadovoljavajućem nivou na kom, beskompromisno, mora biti. Zadovoljna preduzetim, za sada, jesam, ali svakako, uvijek može i mora bolje.
Kakvi su rezultati rada suda? Koliko je primljeno u radu predmeta, a koliko završeno, te da li imate “starih predmeta”?
Izvještaj o radu ovog suda, u kom se prikazuju svi statistički podaci, pa i oni na koje se odnosi Vaše pitanje, a tiču se broja primljenih i završenih predmeta, izrađuje se zaključno sa izvještajnom godinom, tačnije na dan 31. decembar, do kada se i razdužuju obrađeni predmeti. Kako, dakle, taj izvještaj još nije gotov, želim ukazati da ćemo početkom 2025. godine, odmah nakon što izvještaj o radu za 2024. godinu bude sačinjen, isti predstaviti javnosti, kojoj će svi statistički podaci o radu ovog suda biti dostupni. U tom pravcu organizovaćemo i konferenciju za štampu na kojoj će rezultati rada ovog suda za izvještajnu 2024. godinu biti prezentovani i biće mi zadovoljstvo da toj konferenciji prisustvujete. Što se tiče tzv. ‘starih’ predmeta i ovaj sud, kao i svi ostali sudovi, ih ima u radu, nije ih prevelik broj, a, ponavljam, godišnji izvještaj će pokazati tačnu brojku. Svakako, bez obzira na broj, ti predmeti su prioritet u radu sudijama ovog suda.
Trajanje pritvora se ne može koristiti da se predvidi zatvorska kazna
Nedavno je povučen predlog izmjena ZKP-a, kojim bi se pritvor sa tri, produžio na pet godina do izricanja prvostepene presude... Ipak, da li bi ovakva najava promjene zakonske odbredbe, mogla doprinijeti efikasnosti sudskih procesa?Kakav je Vaš stav u vezi zakonske promjene dužine trajanja pritvora?
Naravno, ispratila sam navedenu situaciju sa predlaganjem izmjena ZKP-a u tom pravcu.
Stava sam da izmjena odredbe čl. 179 st.1 ZKP-a, kojom je propisano da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine, na način što bi se sada propisalo da u toj situaciji pritvor može trajati 5 godina, nije u skladu sa odredbom čl. 5 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te praksom Evropskog suda za ljudska prava, niti u skladu sa našim Ustavom.
Bogata praksa Evropskog suda za ljudska prava jasno ukazuje da se trajanje pritvora ne može koristiti da se predvidi zatvorska kazna, dok je pravo okrivljenog koji se nalazi u pritvoru da se njegov predmet ispita sa naročitom brzinom, što sve nameće obavezu sudu da u pritvorskim predmetima, bez obzira koliko su složeni, postupa sa naročitom ažurnošću i efikasnošću, jer svako suprotno postupanje suda može dovesti do kršenja ljudskih prava.
Na zakonodavcu je težak zadatak da ostvari ravnotežu između efikasne zaštite društva i garantovanja ličnih sloboda građana koji se pojavljuju u svojstvu okrivljenog, a i izvršna vlast ima svoju odgovornost. Naime, konkretno smatram da bi se bolja efikasnost i ažurnost suda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, mogla i trebala obezbijediti povećanjem broja sudija u tom referatu, poboljšavanjem uslova rada u smislu adekvatnih i dostatnih prostornih, tehničkih i administrativnih kapaciteta, što je obaveza izvršne vlasti, kao i, nakon što se svi ti uslovi obezbijede sudijama za efikasan i ažuran rad u tim predmetima, povećanom odgovornošću istih za ažurno postupanje po konvencijskim kriterijima zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Predmet ubistva Šćekića je u završnoj fazi
U radu kod Vašeg suda je predmet ubistva policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Naredne 2025. godine navršava se 20 godina od njegovog ubistva, a još nema pravosnažne presude. Kada se može očekivati okončanje sudskog postupka i donošenje presude?
Radi pravilnog i potpunog informisanja javnosti, pojasnila bih, u najkraćim crtama, da je u tom predmetu, u ranijim fazama postupka, donošena pravnosnažna presuda, medjutim, nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog suda Crne Gore u ovom predmetu, postupak je vraćen na početak i suđenje se sada odvija pred Apelacionim sudom Crne Gore.
Vijeće ovog suda koje u sadašnjem sastavu sudija Apelacionog suda postupa u ovom predmetu, pretrese održava u kontinuitetu i predmet se nalazi u završnoj fazi. Naravno, o ishodu postupka crnogorska javnost, koja s razlogom izražava interesovanje za okončanje ovog višedecenijskog postupka, biće adekvatno i blagovremeno obaviještena.
Bonus video:
