Viši sud u Podgorici ponovo je donio odluku kojom je dokaze sa aplikacije Anom označio kao pravno nevaljane.
To je odlučilo sudsko vijeće Nenada Vujanovića, čiji su članovi i Boris Savić i Zoran Radović, u krivičnom postupku protiv Milana Jankoviča i ostalih iz grupe optužene za prekogranični šverc droge.
Izdvojena je USB flash memorija na kojoj se nalaze komunikacije sa te sada dekriptovane aplikacije, a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a 28. juna 2022. godine, kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore.
“Izdvojeni dokazi će se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvoriti u poseban omot i predati sudiji za istragu ovog suda na čuvanje, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati ni koristiti u postupku”, navodi se u rješenju Višeg suda.
Apelacioni sud nedavno je ukinuo prvobitno rješenje prvostepenog suda i vratio im na ponovno odlučivanje, nakon žalbe SDT-a.
NE PROPUSTITE
“Stoga odluka Višeg suda nije preuranjena i upravo se u ovoj fazi postupka mora donijeti odluka o zahtjevima odbrane za izdvajanje ovih dokaza kao pravno nevaljanih u meritumu, što je ovaj sud i uradio iznoseći svoje mišljenje u punom ubjeđenju. Ukoliko je pak drugostepeni Apelacioni sud mišljenja da su navedeni dokazi pravno valjani, bilo bi poželjno da se izričito o tome izjasni u svojoj odluci, a koju bi i ovaj sud poštovao iako se sa njom ne slaže (kako bi bio izbjegnut tzv. ‘pingpong’ efekat), a pri činjenici da se radi o hitnom predmetu čije odugovlačenje nije dopustivo. Upravo iz svih navedenih razloga, sud je našao da su dokazi konstatovani u dispozitivu ovog rješenja pravno nevaljani, pa je donio odlučio da se prije donošenja odluke o opravdanosti predmetne optužnice isti izdvoje iz spisa predmeta. Tek nakon pravosnažnosti odluke o navedenom prethodnom pitanju o kojem je nužno odlučiti u ovoj fazi postupka, sud će biti u mogućnosti da ispita osnovanost optužnice”, navodi se u obrazloženju rješenja.
Podsjećaju da je vijeće Višeg suda razmotrilo spise predmeta, ocijenilo navode predloga odbrane za izdvajanje iz spisa predmeta komunikacija ostvarenih preko aplikacije “Anom”, izjašnjenje zastupnice optužbe, kao i ukidne razloge drugostepenog suda, nakon čega su konstatovali da su ti dokazi pravno nevaljani i da se ne mogu koristiti kao dokaz u postupku.
Pojašnjavaju da su iz SDT-a tvrdili da je riječ o pravno valjanom dokazima, koji su pribavljeni zamolbenim putem, te da je zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći upućenoj pravosudnom organu SAD-a, traženo da se ovom tužilaštvu dostavi dokazni materijal, odnosno podaci sa te aplikacije...
Iz SAD su, piše, između ostalog odgovorili, da je tehnika rada platforme Anom kroz operaciju “Trojanski štit”, zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je host te platforme, da većina pojedinaca koji su koristili “Anom” platformu nijesu državljani SAD-a i nijesu se nalazili u SAD.
“U dostavljenom odgovoru po zamolnici je konstatovano da je treća zemlja koja je host za server Anom u Evropskoj uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je treća zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć”.
Iz Višeg suda su, međutim, konstatovali da Ministarstvo pravde SAD-a (Kancelarija za međunarodne odnose), nije dostavilo dokaz o izvršenju “konkretnih i pouzdanih prethodnih radnji”, izvršenih od, kako je oni nazivaju, “treće zemlje koja je host za server Anom u EU”.
“A na osnovu kojih su prikupljeni podaci i informacije koje su poslati Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore, odnosno bez ikakvog navođenja prethodnog postupka u okviru koga su prikupljeni dostavljeni podaci i informacije, kao ni akti, prevashodno naredba nadležnog pravosudnog organa ‘treće zemlje’ koja je i dostavila poruke Federalnom Istražnom birou (FBI), kako bi se na vjerodostojan način moglo provjeriti kako i po čijem nalogu su prikupljeni navedeni podaci u trećoj zemlji i kako je FBI došao do podataka koji su predstavljeni u predmetnoj optužnici. Upravo iz navedenih razloga, a kako bi u cilju obezbjeđenja pravičnog postupka odbrani bilo omogućeno da ispita zakonitost procedure po kojoj su pribavljeni dokazi u zemlji porijekla trećoj zemlji, kao i to da li se radi o dokazima prikupljenim u krivičnom postupku te zemlje ili operativnoj informaciji do koje su došle obavještajne službe ili druge službe bezbjednosti”, navodi se u obrazloženju rješenja.
Daleko od vladavine prava
Iz Višeg suda su konstatovali da bi primjena pravila krivičnog postupka bila nepredvidiva i nekonzistentna u mjeri nespojivoj sa vladavinom prava, ukoliko bi se dokazi sa Anoma prihvatili kao pravno valjani.
“Ako bi ova situacija u kojoj se ne zna porijeklo navedenih podataka, niti postoji naznaka da će se saznati i u tom pravcu pribaviti dokumentacija, bila istolerisana u smislu netretiranja dokaza kao pravno nevaljanog u ovoj fazi postupka, procesne garancije koje daje ZKP bile bi daleko od djelotvornih, a primjena pravila krivičnog postupka nepredvidiva i nekonzistentna u mjeri nespojivoj sa vladavinom prava”, navodi se u obrazloženju.
Iz sadržine odgovora, proizlazi da će identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i dostavila nadležnim organima SAD-a ostati i u budućnosti nepoznat, pa je i dalje nejasno i to da li je postojao sudski nalog te treće zemlje da se podaci izuzmu sa servera, a nemoguće je ispitati i zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni”
Bonus video:
