Iz Višeg suda u Podgorici saopštili su “Vijestima” da postavljenjem branioca po službenoj dužnosti u predmetu za dvostruko ubistvo na Veruši, pokušavaju da spriječe opstrukcije koje vode odugovlačenju postupka i naglasili da to nije prvi put da se u nekom slučaju donese takvo rješenje.
S druge strane, dio branilaca optuženih u tom predmetu, kazao je da je odluka predsjednika suda Zorana Radovića nezakonita i bez presedana.
Postavljanje branioca po službenoj dužnosti svim optuženima u predmetu ubistva Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši 17. oktobra 2020. godine, koji već imaju branioce advokate po sopstvenom izboru, izazvalo je i izaziva negodovanje advokata angažovanih u tom predmetu.
Na dva posljednja ročišta glavnog pretresa održana 12. i 19 marta, na suđenjima je bila prisutna advokatica Dragana Vojinović, koju je Viši sud rješenjem od 10. marta postavio za branioca po službenoj dužnosti za sve okrivljene. Ona je od novembra prošle godine postavljena za branioca po službenoj dužnosti za okrivljenog Miomira Đukića, koji je otkazao punomoćje trojici, do tada, izabranih advokata.
Nakon što je oba puta napustila sudnicu, pravdajući se da joj je neprijatno i da ne može da zastupa optužene pod ovakvim uslovima, specijalni državni tužilac Miroslav Turković predložio je da sud upozna nadležno tužilaštvo sa tiim okolnostima, kako bi se utvrdilo da li u njenim postupcima ima elemenata krivične odgovornosti.
“Tačno je da je Viši sud u Podgorici donio rješenje o postavljanju branioca po službenoj dužnosti za slučaj otkazivanja punomoćja od strane branilaca okrivljenih, opozivanja punomoćja od strane optuženih ili neopravdanog nedolaska branilaca, koji branilac će samo u tom slučaju, osim optuženom Đ. M., biti branilac i ostalim optuženim u predmetu. Navedeno rješenje ima za cilj onemogućavanje opstrukcija koje se sprovode u cilju odugovlačenja krivičnog postupka koji bi rezultirao donošenjem presude. Navedeno rješenje ima utemeljenje u odredbi člana 318 stav 1 ZKP-a, koja odredba propisuje da je dužnost predsjednika vijeća da se stara za svestano pretresanje predmeta, utvrđivanje istine i otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne služi razrešenju stvari te odredbi člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojom se jemči pravo na pravično suđenje u razumnom roku. Slična rješenja postoje u pravnim sistemima Republike Srbije i Španije, a jedno takvo rješenje je ranije donijeto u predmetu Višeg suda u Podgorici”, saoptila je listu samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović.
Sudsko vijeće se pozvalo na primjer presude Evropskog suda za ljudska prava iz 1992. godine, u kojoj je, između ostalog, navedeno da je ovakva odluka suda vezana za branioca o službenoj dužnosti moguća kada je u pitanju očigleda opstrukcija postupka i odugovlačenje.
Međutim, advokatica Bojana Franović Kovačević ima drugačiji stav, navodeći da evropska presuda na koju se sud poziva nije primjenjiva u konkretnom slučaju.
“Iako pozdravljam da redovni sudovi u Crnoj Gori primjenjuju parksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, pa čak i sama to često tražim u raznim postupcima, moram da kažem da sam jako zabrinuta zbog načina na koji se to radi. U konkretnom slučaju sud je u vrlo spornoj i komplikovanoj procesnoj situaciji odlučio da neposredno primjeni praksu Evropskog suda i pozvao se na presudu Croissant protiv Njemačke iz 1992. godine koja je apsolutno neprimjenjiva na konkretan slučaj. U ovoj presudi je utvrđeno da nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje aplikantu činjenicom da ga je nacionalni sud obavezao da sam plati troškove braniocima koji su angažovani po službenoj dužnosti da njega brane u određenim postupcima, što apsolutno nije slučaj u ovom predmetu”.
Kaže da naročito zabrinjava činjenica da sud ignoriše konstantne pozive odbrane kada traži primjenu Evropske konvencije u korist okrivljenih i citira “konkretne, najnovije i i te kako relevantne odluke Suda u Strazburu”...
“Član 53 Evropske konvencije je i više nego jasan i zabranjuje tumačenje konvencije na način da se nekome daje manje prava nego što mu po nacionalnom zakonodavstvu pripada, a upravo je to trend u sudu trenutno. Do ovakvog urušavanja vladavine prava je došlo upravo usljed dugogodišnjeg miješanja politike i izvršne vlasti u rad sudova. Kad kažem miješanje, mislim na komentarisanje predmeta sa najviših državnih funkcija a da se o činjenicama predmeta ne zna ništa, što malo koga od sudija koje postupaju u tim predmetima može da ostavi ravnodušnim. Na ovo moram da dodam i da je zaglušujuća tišina nadležnih pravosudnih institucija da zaštiti nezavisnost i ugled suda i sudija u ovim postupcima, i to me naročito brine. Ovo za posljedicu dalje ima da se braniocima u predmetima koji se u ovom trenutku ne odvijaju projektovanom dinamikom, prijeti krivičnim prijavama i to i od strane suda i tužilaštva, što smatram direktnim uticajem na nezavisnost advokature kao profesije i vidom zastrašivanja. Svi mi želimo da uđemo u Evropsku uniju i da dostignemo određeni nivo vladavine prava, ali se taj nivo vladavine prava ne može postići urušavanjem iste. Zašto je sud došao u situaciju da predmet u kojem se orkivljeni nalaze u pritvoru duže od tri godine da nije ni blizu presuđenja je pitanje upravo za taj isti sud, gdje su bili i što su radili sve ove godine”, naglasila je advokatica Franović Kovačević, koja zastupa optuženog Đukića.
Odluka nezakonita i bez presedana
Branilac Marka Zekića, advokat Stefan Jovanović izjavio je “Vijestima” da su nezakonite odluke Višeg suda u Podgorici “vezano za postavljanje branioca po službenoj dužnosti za sve okrivljene, kao i ono što se dogodilo na suđenju od 19. marta, da je koleginica advokatica Dragana Vojinović bila dužna da i dalje brani Miomira Đukića”.
“Ove odluke odudaraju od onoga što je zakonodavac normirao kroz ZKP. O čemu se tu radi. Prije prethodnog pretresa, Viši sud u Podgorici je donio rješenje kojim za branioca po službenoj dužnosti za sva okrivljena lica i to uslovno, postavlja advokaticu Draganu Vojinović, uprkos činjenici da su okrivljeni imali i imaju svoje izabrane branioce, a za slučaj otkazivanja punomoćja. Na samom pretresu, donijeto je novo rješenje, na način što je ta odluka važi i za slučaj neopravdanog izostanka branioca. Sud se pozvao na odredbu člana 69. Zakonika o krivičnom postupku. Da bi bio potpuno jasan, ovom odredbom člana 69 stav 8 i 9, propisano je da ukoliko okrivljeni ostane bez branioca, njemu se postavlja branilac po službenoj dužnosti koji u tom postupku egzistira, sve dok je odbrana obavezna, to je pod ‘a’ ili pod ‘b’, sve dok on ne izabere novog branioca. Stavom 9 propisano je da se za branioca postavlja advokat sa spiska advokata Advokatske komore. Prostim jezičkim tumačenjem, dolazi se do nespornog zaključka da su ova rješenja nezakonita, odnosno da jedan advokat nije mogao biti postavljen za branioca po službenoj dužnosti, ne za dva ili tri, već ni za šest, sedam ili osam okrivljenih lica u samom postupku. Naravno, pri činjenici da oni imaju svoje branioce. Odluka je bez presedana i suprotna upravo onom članu na kojem se ista temelji”.
Jovanović je rekao da je i sama Vojinović kazala da nije saglasna sa onim što piše u toj odluci, odnosno da nije u mogućnosti da pruži odbranu za okrivljene koje ne poznaje i ne zna za šta se terete.
U tim slučajevima, objašnjava on, ostavlja se zakonski rok od osam dana kako bi se branilac upoznao sa spisima predmeta.
“Budući da je Miomir Đukić izabrao branioca na suđenju od 19. marta, trebalo je da prestane mandat koleginici advokatici Dragani Vojinović. Sudsko vijeće je bilo dužno da je razriješi, jer je Đukić izabrao branioca, a zatim da ovom izabranom braniocu ostavi zakonski rok od osam dana kako bi se upoznao sa spisima predmeta. Vijeće to nije uradilo, tako da je koleginica advokatica Bojana Franović Kovačević prisustvovala pretresu braneći okrivljenog, ali nije znala koje radnje se stavljaju na teret, te koji dokazi egzistiraju u spisima predmeta. Stav vijeća da je advokatica Dragana Vojinović bila dužna da 15 dana još pruža odbranu Đukiću, potpuno je pogrešna. O tome govori odredba člana 74 stav 3 ZKP-a, iz koje proizilazi da se rok od 15 dana primjenjuje samo za slučaj kada dolazi do otkazivanja punomoćja od izabranog branioca. Kada izabrani branilac otkaže punomoćje, on ima obavezu da 15 dana nastavi da pruža odbranu svom branjeniku. Međutim, advokatica Dragana Vojinović je bila branilac po službenoj dužnosti a ne izabrani branilac. Što znači da se taj rok na nje mogao primijeniti. Odmah da naglasim da odbrana nema namjeru da opstrira postupak. Odbrana samo reaguje na očigledne propuste procesne prirode koji mogu dovesti u pitanje kvalitet presude. U spisima predmeta nema nijedan materijalni dokaz koji bi potvrdio navode optužbe, i skaj komunkaciju”, ocijenio je Jovanović.
Službeni branilac i u slučaju ratnog zločina
U predmetu okrivljenom Slobodanu Pekoviću, optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Viši sud u Podgorici je rješenjem postavio branioca po službenoj dužnosti, iako je ovaj okrivljeni već imao advokata kojeg je sam izabrao.
Na suđenju održanom u maju 2024, prilikom saslušanja dva svjedoka putem video linka iz Sarajeva, u sudnici Višeg suda bila su prisutna dva advokata.
Iznoseći odbranu ranije, optuženi je kazao da nije ubio Muja i Eminu Šabanović 8. juna 1992. godine.
On je u podgoričkom Višem sudu rekao da te osobe nije poznavao, a negirao je i da je kriv i za silovanje oštećene A1 u septembru iste godine.
Sve što zakon ne zabranjuje to je dozvoljeno
Advokat koji je želio da ostane anoniman, rekao je “Vijestima” da smatra da je ispravno angažovanje branioca po službenoj dužnosti.
“Sve što zakon ne zabranjuje to je dozvljeno, pa i postavljanje banioca po službenoj dužnosti. Okrivljeni mora imati banioca, ako ga sam ne izabere. Milslim da je sud napravio grešku jer nije mogao da odredi da samo jedan branilac brani sve okrivljene. Otkuda samo jedan branilac u predmetu za sve optužene kada treba da ide po spisku advokata. Trebalo je, nakon što je sud postavio branioca za jednoga, da sljedeći advokat sa tog spiska dobije predmet za sljedećeg okrivljenog. Okrivljenom se ne nanosi nikakva šteta. On se aktivira ako neko od izabranih ne dođe na suđenje”.
Bonus video:
