Tokom prošle godine bilo je gotovo dva puta više krivičnih prijava za nasilje u porodici u odnosu na 2023. a žrtve su i dalje dominantno osobe ženskog pola.
Uprava policije u 2024. godini podnijela je nadležnim tužilaštvima 830 krivičnih prijava, a tokom 2023. - 446 krivičnih prijava.
To, međutim, naglašavaju iz Uprave policije, ne znači da je nasilja tokom prošle godine bilo više.
Oni su naglasili da “prijavljene brojke nasilja u porodici ne odražavaju stvarno stanje u društvu, tako da povećanje broja prijava nasilja u porodici ne znači nužno da ima više nasilja u jednoj godini u odnosu na drugu, već da je povećan nivo svijesti građana, pa samim tim i žrtava, o važnosti prijave nasilja, te da je stoga povećan broj prijavljivanja nasilja u porodici”.
Iz Uprave policije kojom rukovodi Lazar Šćepanović, kazali su da je u toku 2024. godine izvršeno je 853 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 33 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, za koja je podnijeto 830 krivičnih prijava.
“Navedeni broj krivičnih djela učinjen je od strane 866 osoba, od kojih je 754 muškog pola - od kojih su 10 maloljetnici, i 112 ženskog pola - od kojih devet maloljetnica”, rekli su iz UP.
Oni su precizirali da je bilo 929 žrtava porodičnog nasilja, od čega je 663 žena i 266 muškaraca. Od ukupnog broja žrtava, 99 su maloljetne osobe, i to 37 muškog i 62 ženskog pola.
“Uprava policije je u 2024. godini podnijela 1.114 prekršajnih prijava zbog izvršenih 1560 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršaja učinjen je od strane 1246 izvršilaca, od kojih je 898 muškog pola - od kojih su četiri maloljetna lica, i 348 ženskog pola od kojih je jedna maloljetnica”, piše u odgovorima dostavljenim “Vijestima”.
Kako su kazali, bilo je 1.275 žrtava, od kojih su i 774 ženskog pola i 501 muškog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 180 su maloljetnici - 100 muškog i 80 ženskog pola.
Statistika iz 2023. godine duplo manja
Iz Uprave policije su kazali da je u toku 2023. godine izvršeno 422 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 46 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a shodno elementima obilježja kvalifikovana su drugim krivičnim djelima, za koja je podnijeto 446 krivičnih prijava.
“Navedeni broj krivičnih djela učinjen je od strane 450 osoba, od kojih je 409 muškog pola šest maloljetnika, i 32 ženskog pola od čega tri maloljetnice.
Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici, kojih je bilo 520, su dominantno žene - u 366 slučajeva i 154 muškaraca. Od ukupnog broja žrtava, 76 su maloljetne osobe, i to 39 muškog i 37 ženskog pola.
Iz UP su kazali da su podnijeli 1.534 prekršajnih prijava zbog izvršenih 2.077 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
“Navedeni broj prekršaja učinjen je od strane 1.679 izvršilaca, od kojih je 1.272 muškog pola, od kojih su 22 maloljetnika, i 407 ženskog pola - od čega pet maloljetnica”, kazali su oni.
Bilo je 1.836 žrtava tog prekršaja, od kojih 1.092 žena i 744 muškaraca. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 188 su maloljetna lica - 88 muškog i 100 ženskog pola.
Patrijaraht još egzistira
“Najveći broj slučajeva nasilja u porodici dešava se prema ženama, a korijen tog rodno zasnovanog nasilja leži u patrijarhatu koji još uvijek egzistira u nekim segmentima društva”, ocijenili su iz Uprave policije.
Oni ističu da je “obaveza cjelokupnog društva, počev od porodice, obrazovnog sistema pa nadalje, da učini više na edukaciji mladih naraštaja o važnosti jednakog tretiranja djevojčica i žena i njihovog ravnopravnog tretmana i uloge u društvu. Nažalost, slučajevi nasilja nad ženama dolaze do policije kad su sve prethodne karike u lancu prevencije nasilja zakazale”, rekli su iz UP.
Iz Uprave policije su naglasili da, kada je u pitanju borba protiv nasilja u porodici, imaju obučene policijske službenike i službenice za rad sa žrtvama nasilja.
“Inspektorke i inspektori koji rade sa žrtvama posvećeni su stvaranju svih uslova kako bi se žrtva od prvog kontakta sa našim službenicima osjećala sigurno”, kazali su oni.
Ono što policija može, kako su rekli, i ono što radi - jeste objektivna primjena zakona, uz senzibilan pristup žrtvi, čime se šalje poruka žrtvi da je njena zaštita prioritet i poruka nasilniku da nema privilegovanih nasilnika.
“Edukovana, senzibilna i profesionalna policija je od velikog značaja u rješavanju problema sa kojima se suočavaju žrtve rodno zasnovanog nasilja. Samo na taj način, kroz edukaciju i senzibilizaciju, možemo ojačati povjerenje koje žrtva ima u Policiju i osnažiti žrtvu da nasilje, koje joj se događa, i prijavi policiji”, kazali su iz Uprave policije.
Bonus video:
