Tokom posljednjih mjeseci Evropska mreža za istraživačko novinarstvo (EIC), čiji je partner Nacional, sprovela je opsežnu istragu o trgovini kokainom u Evropi i razgovarala s mnogim policajcima, tužiocima i članovima velikih međunarodnih policijskih organizacija. U razgovorima koji su vođeni, a tokom kojih su mnogi od njih htjeli ostati anonimni, otkrili su šokantne razmjere koje taj organizovani kriminal poprima.
Istraživanje je vođeno uporedo s istraživanjem koje je u okviru EIC mreže koordinirao Nacional, te došao u posjed opsežne dokumentacije koja otkriva kako funkcioniše balkanski kokainski kartel, koji pokriva gotovo šezdeset posto evropskog tržišta. Ta međunarodna novinarska istraživačka operacija, čiji je prvi dio Nacional objavio u prošlom broju, nudi dubinski uvid zašto će se njegovim protagonistima suditi u Zagrebu, kako se njegov vođa bori protiv izručenja Hrvatskoj, kao i gdje je sve i koliko puta letio privatni avion koji je za njegov interes prenosio stotine kilograma kokaina širom svijeta.
Nacional je tokom tog opsežnog istraživanja otkrio što sve kartel koji prema nekim procjenama ‘pokriva’ čak šezdeset posto evropskog tržišta povezuje sa Zagrebom, ali i s kakvom sve imovinom raspolaže Majkl Dokovič (Michael Dokovich) - njegov po mnogo čemu ključni čovjek, koji je, kako istražitelji sumnjaju, svim poslovima rukovodio iz luksuznog penthausa u zagrebačkim Šestinama. Nacional je do tih ekskluzivnih otkrića došao u suradnji s EIC mrežom u istraživanju koje je započelo nedugo nakon što je Dokovič uhapšen u Švajcarskoj. On je bio jedan od trojice muškaraca iz istočne Evrope koji su 16. maja uhapšeni u podzemnom parkiralištu Grand Casina, u Bazelu, u Švajcarskoj, u blizini aerodroma Bazel-Mulhaus koji se nalazi u Francuskoj. Ali uporedo s time vođeno je još jedno istraživanje koje je otkrilo da su razmjere šverca kokaina poprimile dramatične razmjere.
To najbolje ilustruje prizor koji je posljednjih mjeseci vrlo čest u evropskim lukama i na aerodromima. Crne sportske torbe pronađene na teretnim brodovima, u kamionima ili privatnim avionima policija izlaže kao trofeje. U torbama je kokain zapakovan u obliku cigala koje su ponekad ukrašene fotografijama osoba koje veličaju narko-šefove, poput lika Tonija Montane, anti-heroja iz filma ‘’Lice s ožiljkom’’. Takvi su otkriveni u Bazelu ovog maja, kada je uhapšen osumnjičeni narko-šef Dokovič. Ti logotipi omogućavaju trgovcima da distribuiraju svoje pošiljke droge među različite kriminalne grupe prije nego što se roba preveze po cijeloj Evropi, uključujući i Hrvatsku.
”Ja se borim protiv trgovine drogom 14 godina, ali nikada nisam vidio takve količine kokaina”
U 2019. godini srušeni su svi rekordi u zapljeni kokaina. Kako je rečeno, 600 kilograma kokaina iz Urugvaja u vlasništvu balkanskog kartela otkriveno je u Bazelu. Američka carina 17. juna zaplijenila je gotovo 20 tona u Filadelfiji, na brodu ženevske firme MSC na putu za holandsku luku Roterdam. Glavni osumnjičeni opet su bili iz balkanskog kartela, ali očito iz drugog klana. Uhapšena su četiri crnogorska mornara, uključujući brodskog oficira.
Od januara je zaplijenjeno gotovo 45 tona kokaina u luci Antverpen, koja je jedna od glavnih vrata za ulazak droge u Evropu. Antverpen je na dobrom putu da nadmaši rekordnu količinu od 51 tonu zaplijenjenu 2018.
A to je samo vrh ledenog brijega. U najboljem slučaju, prema procjenama Europola, vlasti otkriju samo 15 odsto droge koja kruži tržištem. “Ja se borim protiv trgovine drogom 14 godina, ali nikad nisam vidio takve količine kokaina”, kaže Andres Bastidas, stručnjak Interpola iz Kolumbije. “To me plaši. Jednostavno se previše novca može zaraditi od takve trgovine. “
„Kokain: industrija vrijedna 300 milijardi eura“
Prema procjenama jedne zapadne obavještajne agencije, kokain je, s oko 300 milijardi eura godišnjeg prometa, daleko najunosnija droga za organizovano bavljenje kriminalom.
„Ti ogromni profiti omogućuju im da kupe koga žele - posade plovila, zaposlene u lukama, pa čak i vladine funkcionere”, rekao je Kevin Skali, direktor DEA, američke agencije za suzbijanje narkotika, za Evropu.
„Trgovina narkoticima generiše ogromne količine nezakonitog novca. Mi u DEA, kao i naši partneri diljem svijeta, zabrinuti smo zbog globalnog protoka narkotika kroz Evropu i drugdje, posebno s obzirom na usku povezanost trgovine narkoticima s finansiranjem terorizma. Kroz svoje istrage vidjeli smo kako terorističke organizacije koriste kriminalne mreže radi finansiranja. To se događa u Evropi i širom svijeta“, istakao je Skali.
Prema Europolu, zaplijenjeno je tek nešto više od dva posto novca od trgovine narkoticima. Ogromne količine kokaina koje su u opticaju posljedica su eksplozije svjetske proizvodnje. Od 2011. udvostručila se na oko 2.000 tona godišnje, od čega najmanje 600 ili 700 tona ide u Evropu. U Kolumbiji su se usjevi koke udvostručili, zahvaljujući - paradoksalno - uspostavljanju mira u zemlji. Trgovci su se brzo prilagodili situaciji. Uspjeli su hakovati globalni trgovinski sistem i koriste njegov najefikasniji vektor, velike kontejnerske brodove, za isporuku sve veće količine kokaina preko Atlantika.
Omiljena nova metoda trgovine kokainom naziva se „rip-off“ (pljačka). Sastoji se od skrivanja droge u regularne magacine robe (poput ribe, drva, voća, vina, kartona…) u lukama Južne Amerike. “Uguraju 50 vreća s 50 kg kokaina u kontejnere. Droga putuje sa stvarnom robom i relativno ju je lako podignuti”, rekao je švajcarski policajac upućen u problematiku. Po dolasku u Evropu kontejner napunjen kokainom izdvoji se prema serijskom broju i trgovci ga predaju svojim kompanjonima u luci. Oni tada preuzimaju drogu i postavljaju lažne plombe na vrata kontejnera kako bi provalu bilo nemoguće otkriti. Prevoznik i vlasnik kontejnera najčešće nisu ničega svjesni. Prednost metode je u tome što mali broj ljudi može prenijeti velike količine droge. To je suprotno metodi „mula“, pojedinaca koji uz sebe ili unutar svog tijela prenose nekoliko stotina grama kokaina, s velikim rizikom da budu otkriveni. Druga prednost „rip-offa“ je u tome što policija ne može identifikovati pošiljaoca kokaina. Čak i ako pošiljka bude uhvaćena, vlasti ne znaju ko je organizovao prevoz ni odakle kokain potiče.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, između 70 i 90 posto kokaina koji stiže u Evropu prevozi se u kontejnerima. Svako putovanje može donijeti 400-800 kilograma, ponekad i više. “Ranije smo govorili o prosjeku od 60 do 100 kg”, stoji u izvještaju policijskog službenika u Antverpenu 2017. „Trenutno je teret prosječno težak više od 600 kg, a neke pošiljke imaju i više od jedne tone“, dodao je. Porastao je i broj zapljena. U Španiji je porastao 18 posto između 2017. i 2018. godine, a u Latinskoj Americi 40 posto, prema podacima španske obavještajne službe. U Antverpenu bi se taj broj svake godine između 2013. i 2016. udvostručio.
Međutim, to nije dovoljno da se zaustavi protok kokaina. Ogromne zaplijenjene količine pokazuju samo da trgovci postaju hrabriji jer većina kokaina i dalje prolazi neopaženo. Kroz velike luke poput Anterpena, Roterdama ili Hamburga svake godine prolaze milioni kontejnera, od kojih carina kontroliše samo mali dio. Takođe, trgovci kokainom sada su drugačije organizovani. Kartele i hijerarhijske mafije iz prethodnog razdoblja zamijenilo je bezbroj grupa (italijanskih, nigerijskih, ali danas i srpskih, albanskih, holandskih, marokanskih itd.) koje šalju svoje emisare u Južnu Ameriku da direktno kupe kokain. Među njima je i tzv. balkanski kartel, sve prisutniji i raspršen po svijetu. Te grupe ponekad sarađuju kako bi zajedno obavile kupovinu i organizovale prevoz u Evropu, objasnio je Kevin Skali iz DEA. Upotreba šifrovanih aplikacija na pametnim telefonima pojednostavila je komunikaciju među kriminalcima i otežala posao policijskim istražiteljima koji ih pokušavaju nadzirati. Te zajedničke operacije objašnjavaju logotipe i ambleme na pakovanjima kokaina: služe za raspodjelu narudžbi među različitim distributerima nakon što kokain stigne na odredište. Distribucija se obavlja u blizini glavnih luka kao što su Antverpen ili Roterdam. Zatim kokain stiže do krajnjeg kupca putem kurira i trgovaca na veliko. Da bi bio efikasan, sistem rip-offa zahtijeva složeni lanac ortaka u lukama. Mornari, lučki radnici, carinici, logističke firme... svi su pred iskušenjem da propuste „dobar“ kontejner napunjen kokainom i zarade nekoliko desetina hiljada eura. U Antverpenu „kriminalne organizacije aktivno vrbuju putem Facebooka, u fitnes-centrima, kafićima“, naveli su tužioci za narkotike Manolo Tersago i Ken Viptas. I nailaze na veliki interes. Samo da premjesti kontejner, znači za posao od nekoliko minuta, vozač viljuškara može zaraditi 25.000 do 75.000 eura. Potom preuzimaju vozači kamiona, takođe korumpirani, koji kontejner i narkotike odvoze izvan luke. Godine 2017. holandski carinski službenik Gerit Gronhejde osuđen je na 14 godina zatvora zbog krijumčarenja najmanje četiri tone kokaina u roterdamsku luku. Bio je ključna osoba za prolaz carinskih provjera. Morao je označiti magacine pomoću koda u boji, od bijele (bez rizika) do crvene (obavezna kontrola) preko narandžaste, koja je označavala granične slučajeve u kojima carinski službenik pojedinačno mora odlučiti koji kontejner treba pregledati, a koji ne. Na dan hapšenja policija je u Lidlovoj vrećici obješenoj u kuhinji Gerita Gronhejdea, pronašla 1,1 milion eura u gotovini. No carinik je tvrdio da mu novac nije bio jedini motiv. Osjećao se ugroženo. “Krijumčari su znali sve o meni, pa tako i gdje su moja djeca išla u školu i gdje sada rade”, rekao je istražiteljima. Te implicitne prijetnje ponekad postanu vrlo konkretne. U Holandijij, koja je baza vodećih ljudi evropske trgovine kokainom, ljudi se ubijaju nasred ulice. Dana 18. septembra 2019. advoakt Derk Virzum upucan je nekoliko puta u glavu dok je ulazio u svoj automobil u mirnom dijelu Amsterdama. Branio je Nabila Bakalija, svjedoka optužbe u istrazi protiv “Mocro mafije”, kriminalne grupe u Holandiji i Maroku koja je aktivna u trgovini kokainom. Ranije je, u martu 2018., u Amsterdamu ustrijeljen i Bakalijev brat. Ubistva povezana s kokainom prijavljena su posljednjih mjeseci i u Španiji i Njemačkoj. Neka od njih povezana su s uličnim ratom između dva kriminalna klana (kavački i škaljarski), koji su dio balkanskog kartela iz crnogorskog primorskog grada Kotora.
Uspon balkanskog kartela
Mnogi intervjuisani stručnjaci i funkcioneri upozoravaju na porast broja Albanaca, Srba, Crnogoraca, Hrvata i drugih nacionalnosti s Balkana u trgovini kokainom u Evropi. „Operativno znanje o krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike u EU ukazuje na značajnu ulogu organizovanih kriminalnih grupa iz nekoliko zemalja Zapadnog Balkana”, navodi se u izjavi hrvatske policije Nacionalu na temu trgovine narkoticima i balkanskog kartela. „Procjenjuje se da su organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore i Republike Srbije predvodnice u organizovanju krijumčarenja kokaina i povezane su s kriminalnim grupama ili pojedincima iz drugih zemalja Zapadnog Balkana, a samim time i iz Republike Hrvatske, kojih je ipak nešto manje unutar hijerarhije u odnosu na ostale pripadnike organiziranih kriminalnih grupa.“ Španija je takođe jedna od zemalja u kojima djeluju kriminalne bande balkanskog kartela. Na primjer, u septembru 2019. zajedničkom operacijom španske nacionalne policije, civilne garde i poreske agencije zaplijenjeno je gotovo 800 kilograma kokaina skrivenog u jedrilici koju je iznajmila srpska mafijaška grupa.
Devet mjeseci ranije, u decembru 2018., u Barceloni je još jedna istraga kulminirala hapšenjem Nenada Vinčića, koji se smatra jednim od predstavnika takozvanog balkanskog kartela u južnoj Evropi. U 2017. godini petoro Crnogoraca osuđeno je na dugotrajne zatvorske kazne nakon što im je dvije godine ranije zaplijenjeno 3,5 tona kokaina. Visoki funkcioner španske domaće obavještajne agencije CITCO objasnio je ulogu balkanskih organizovanih kriminalnih grupa u Španiji. Utvrdili su da Srbi igraju bitnu ulogu u distribuciji kokaina. „Kad roba stigne u Španiju, od čega 60 posto stiže morskim putem, uglavnom se distribuira cestom, prikolicom ili automobilima s dvostrukim dnom, zavisno od količine”, rekao je dužnosnik. „U stvari, Srbi, koji se sve više pozicioniraju na tržištu kokaina, uzmu prikolicu, isprazne kontejner i prelaze Evropu s velikim količinama kokaina dok ne stignu u Srbiju, gdje se nastavlja distribucija.“ Dodao je i da su neke balkanske grupe koje djeluju u Španiji nacionalno izmiješane. „Grupe iz zemalja Jugoslavije koriste Španiju za prikupljanje i transport kokaina. Postoji grupa Srba na čelu sa Srbima, postoji grupa Hrvata, ali postoji i grupa koju čine različite nacionalnosti - Hrvati, Bosanci, Srbi i ostali.” „Te kriminalne grupe, koje se poprilično kreću naokolo, sve nas više zabrinjavaju. Povremeno čak odlaze u Južnu Ameriku uspostaviti direktne kontakte. To još uvijek nije najproblematičnije, ali vidimo da se taj balkanski pokret tiče cijele Evropske unije. U stvari, u EMPACT-u, Europolovoj platformi za saradnju u borbi protiv kriminala, postoje grupe za borbu protiv kriminala na Balkanu jer je to područje problematično zbog nabave narkotika ili oružja.“ Odgovorio je i na pitanje o mogućoj umiješanosti političara s Balkana u organizovani kriminal. “Da, moguće je da su političari u dosluhu s kriminalcima. Ali svaki put političari pokušavaju biti što manje uključeni i odvojiti se koliko mogu od tih organizacija. Zapravo, u Evropskoj uniji sada postoji veliki pritisak na, na primjer, Albaniju da se više potrudi u borbi protiv organizovanog kriminala.”
”Mnogi Albanci lete u Latinsku Ameriku i sklapaju poslove povezane s narkoticima”
Službenici međunarodnih policijskih agencija, koji žele ostati anonimni, takođe su upozorili na uspon balkanskog kartela. „Jedna od najvećih grupa u Evropi trenutno su Albanci. Oni stoje iza većine isporuka kokaina u Evropu. Mnogi Albanci lete u Latinsku Ameriku i posluju tamo. Prema našem mišljenju, vodeće kokainske mreže u Evropi trenutno su iz Albanije, Holandije, Maroka, Pakistana. To znači da u trgovini učestvuje nekoliko tradicionalnih igrača i nekoliko novih“, objasnio je jedan funkcioner. „U trgovini kokainom ne vidimo samo tradicionalne organizovane kriminalne grupe poput Turaka ili italijanske mafije, koji su upetljani i u poslove s heroinom. Stvorene su i nove grupe, posebno sa Zapadnog Balkana, ali i one koje dosad nisu bile aktivne u trgovini narkoticima. Jer u tom poslu se jednostavno može jako puno zaraditi“, rekao je drugi funkcioner i dodao: „Uticaj balkanskog kartela trenutno posebno snažno raste. U prošlosti su, na primjer, uglavnom bili pomoćnici mafije, a danas te grupe vidimo u svim fazama trgovine kokainom.“ “Glavne organizovane kriminalne grupe u poslu s kokainom u Evropi su: ‘Ndrangheta, Holanđani, Albanci, Marokanci i organizovane kriminalne grupe s Balkana (Crna Gora, Srbi, Hrvati)”, objasnio je treći funkcioner međunarodnih policijskih organizacija. „Taj oblik saradnje između kartela sada ne pogađa samo Evropu. Djelovanje grupa s Balkana sada pratimo i u Južnoj Americi, gdje koordiniraju i nadziru prevoz.“
Najveće bogatstvo balkanskog kartela: crnogorski mornari
Na Zapadnom Balkanu, gdje stanovništvo i dalje trpi teške ekonomske i socijalne probleme nakon nasilnog raspada Jugoslavije, postoji mnogo različitih kriminalnih klanova. Većina ratnih zločinaca nikada nije procesuirana, ekonomije se već decenijama suočavaju s dvocifrenom nezaposlenošću, bivše jugoslovenske republike bilježe masovno iseljavanje mlađeg i obrazovanijeg stanovništva u zapadnu Evropu, a korupcija i dalje cvjeta. Čini se kao savršeno plodno tle za organizovane kriminalne grupe koje su se infiltrirale u sve sfere društva. Često je kriminalna aktivnost jedini način da se zaradi za dostojan život i približi standardu zapadne Evrope. Prije desetak godina jedan od glavnih srpskih klanova vodio je Crnogorac Darko Šarić, kojeg je 2018. godine beogradski sud osudio na 15 godina zatvora zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina. To je bio veliki udarac za taj klan, koji danas navodno vodi njegov bliski saradnik Goran Soković, koji je i dalje na slobodi. Slovenački državljanin crnogorske nacionalnosti Dragan Tošić, vođa slovenačke grane Šarićevog klana, osuđen je 2019. u Ljubljani na 15 godina zatvora. Bosanski klan Dino i Tito privukao je pažnju ovoga ljeta kada je bosanski internetski portal Žurnal.info objavio holandski zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći u slučaju koji je pokazao da su tom klanu različite policijske snage oduzele 14 tona kokaina tokom posljednje dvije godine. Holandska policija procjenjuje da je bosanski klan u istom razdoblju prokrijumčario 100 tona kokaina u Evropu i da je povezan s holandskom marokanskom mafijom, italijanskom Kamorom i irskom familijom Kinahan. Dokument otkriva da DEA takođe istražuje klan Dino i Tito. Prema Žurnalu, taj klan navodno vodi bosanski državljanin Edin Gačanin, koji je veći dio života proveo u Holandiji, a trenutno je nastanjen u Dubaiju. On te navode oštro negira. Njegov brat Mirza Gačanin zaprijetio je u oktobru ove godine novinaru Avdi Avdiću da će ga „tražiti po kanalima“, što je pokrenulo oštre osude novinarskih organizacija i Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OESS).
Jadranska državica Crna Gora polazište je mnogih kriminalnih klanova balkanskog kartela. Ubistva u uličnom ratu između klanova (kavački i škaljarski) sada su iz Kotora prebačena u zapadnoevropske gradove. Međutim, najveća logistička snaga crnogorske kriminalne bande su njeni pomorci. Prema procjenama novina Vijesti, 7.000 crnogorskih mornara radi za globalne pomorske kompanije i godišnje zarađuje između 200 i 300 miliona eura. U siromašnoj zemlji s prosječnom neto platom 515 eura mjesečno (ili 6.180 eura godišnje), prosječna godišnja plata između 35.000 i 42.000 eura pomorce čini bogatim građanima. Ali kako odolijevaju iskušenju da takve ili veće iznose zarade u samo jednom danu, uz pomoć kriminalnih bandi koje trguju kokainom? Reklo bi se da mnogi pokleknu. Gdje god je u svijetu velika zapljena kokaina, učestvuju i crnogorski mornari, tako se nekako čini. U najvećem ulovu ove godine, 20 tona u Filadelfiji, vrijednom oko 1,3 milijarde dolara, uhićeni su drugi oficir broda „MSC Gayane“ Ivan Đurašević i mornari Boško Marković, Aleksandar Kavaja i Nenad Ilić. Godine 2015. uhapšeni su Vinetu Čoković, Vladimir Marjanović, Veselin Pavličić, Dejan Đonović Petrović i Marija Matić, nakon što su organizovali prevoz kokaina koji je bačen s teretnih brodova, sakupljen malim jahtama u blizini španske obale i konačno isporučen u španske luke. Svi su osuđeni 2017. godine. Godinu dana kasnije u Amsterdamu je na šest godina zatvora zbog korištenja sličnih metoda osuđen Dalibor Dalović, kada je uz pomoć ribara iz holandskog grada Urka s teretnog broda pokupio 261 kilogram kokaina. Svi spomenuti pomorci su Crnogorci.
Na „crnoj listi“ SAD-a
Učestvovanje crnogorskih pomoraca u trgovini kokainom do te je mjere postalo fenomenom da je nakon avgusta 2019., kada je zaplijenjeno 20 tona kokaina, SAD obavijestila velike svjetske kontejnerske brodarske kompanije da brodovi s posadom koju većinom čine Crnogorci više nisu dobrodošli u SAD. Pored toga, globalna brodska kompanija MSC počela je otpuštati crnogorske mornare s brodova na putu u luke Južne Amerike i zapošljavati mornare iz drugih zemalja. Čak je i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore javno protestovalo zbog narušavanja ugleda svih crnogorskih pomoraca zato što su neki od njih uključeni u kriminalne aktivnosti. Pored nekoliko spomenutih klanova, mnogi klanovi Zapadnog Balkana djeluju u tajnosti i policija ih ne primjećuje. Ako se uzme u obzir silan novac od trgovine kokainom u odnosu na slabe ekonomske izglede, veliku nezaposlenost i niske plate u zemljama Zapadnog Balkana, balkanski kartel ne planira stati i u sljedećim će decenijama rasti i jačati. Saradnici: Sylvain Besson (Tamedia), Joerg Schmitt (Der Spiegel), Mark Eeckhaut (De Standaard), Álvaro Sánchez Castrillo (infoLibre), Jan Meeus (NRC Handelsblad) i Mihailo Jovović (Vijesti)
Bonus video:
