Udžbenici za crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik (CSBH), koji su od 2013. u upotrebi u crnogorskim osnovnim školama obiluju arhaičnim izrazima, dok lingvisti objašnjavaju da se radi o riječima koje se decenijama ne mogu čuti ni po selima.
Ove udžbenike odobrio je Nacionalni savjet za obrazovanje, a štampao Zavod za udžbenike i obavezna su đačka literatura iz jezika.
Tako se u narodnoj bajci “Čardak ni na nebu ni na zemlji”, učenici četvrtog rareda susreću sa izrazima “rekne”, odnosno “reku” (treće lice jednine i množine glagola reći u sadašnjem vremenu). Tu je i glagolski oblik “šćedne” i “ne šćedne”. Sa druge strane, u prvoj rečenici bajke upotrijebljena je imenica kćer, iako se u narodnom govoru češće može naći “šćer” od izraza “reku” ili “rekne”.
Ministarstvo se nedavno ogradilo od "Bukvara" izdavača “Naša škola pet plus”, objašnjavajući to činjenicom da udžbenik nije dobio zeleno svjetlo Nacionalnog savjeta, te da nije obavezno štivo. Ministar Damir Šehović je najavio da će odgovarati oni koji su dopustili da "Bukvar" dođe do školskih klupa.
Pitanje je kako će se prosvjetni resor odrediti prema udžbenicima koji su godinama u upotrebi, a u kojima ima problematičnih izraza, poput citirane bajke iz čitanke za četvrti razred osnovne škole.
Iz Ministarstva prosvjete objašnjavaju da su nadležni isključivo za poštovanje zakonskih procedura. “Kada je u pitanju izrada udžbenika, glavnu riječ ima Nacionalni savjet koji odobrava programe za određeni predmet. Sa druge strane, ZUNS štampa udžbenike”, kazali su iz Ministarstva.
Iz Zavoda za udžbenike nijesu konkretno odgovorili na pitanja “Vijesti” u kojim krajevima se koristi glagolski oblik "reku", zbog čega ima nedosljednosti u korišćenju narodnog govora, te da li će udžbenici iz jezika uskoro biti revidirani.
"S obzirom na to da su nastavni programi promijenjeni 2013. godine, rukovodeće se našim zalihama, mi smo jedan dio udžbeničkih kompleta prilagodili ili potpuno nove objavili početkom prošle godine. Ove godine za osnovne škole objavili smo 42 nova ili traženim izmjenama prilagođena naslova na crnogorskom jeziku, promijenjeni su kompleti po kojima se izučava engleski jezik u prva tri razreda, uradili smo i dio naslova za prvi i peti razred na albanskom jeziku", odgovoreno je iz ZUNS-a.
Nijesu samo đaci i njihovi roditelji u nedoumici kad su u pitanju tekstovi iz čitanki, a korišćenje pojedinih izraza čudno je i lingvistima.
Profesora katedre za crnogorski jezik i književnost nikšićkog Filozofskog fakulteta Rajku Glušicu čudi ograđivanje Ministarstva prosvjete od “Bukvara” “kada se zna da je pisan po pravilima propisanim Pravopisom i Gramatikom crnogorskoga jezika koji su rješenjem tog resora proglašeni službenim i obaveznim u obrazovnom sistemu”.
“Svi udžbenici u zvaničnoj upotrebi za crnogorski jezik u osnovnoj i srednjoj školi, baš kao i inkriminisani 'Bukvar', pisani su prema normi koja je propisana pomenutim Pravopisom i Gramatikom. Bukvar se ne razlikuje od ostalih udžbenika koji su obavezni i odobreni od nadležnih institucija za upotrebu u crnogorskom obrazovnom sistemu, što potvrđuju i isti recenzenti Bukvara i ostalih zvaničnih udžbenika. Dakle, izvor problema su Pravopis i Gramatika koji propisuju nakaradnu normu, a ne 'Bukvar' u kojem se kao u ogledalu pokazalo nakazno lice te norme”, smatra ona.
Glušica ističe da ne postoji razlika između standarda i narodnih govora, te da su mnoge jezičke osobenosti narodnih govora neopravdano ušle u normu standardnog jezika:
”Granica između ta dva jezička idioma u crnogorskom jeziku je nejasna, pa korisnici nikad nijesu sigurni da li su u standardnom jeziku ili u nekom od narodnih crnogorskih govora”.
Napominje da je arhaizacija crnogorskog jezika pogrešan pristup, te da je nastala iz težnje da se napravi što više razlika između crnogorskog i drugih jezika nastalih iz policentričnog srpskohrvatskog.
Vratiti stare i odlične udžbenike
Glušica smatra da najbolje rješenje ove neodržive situacije sa udžbenicima crnogorskog jezika i potpuno pogrešnim pristupom jezičkoj normi vraćanje “starih i odličnih udžbenike iz vremena kada je nastavni predmet bio maternji jezik”.
"Naravno, pod hitno treba odustati od pogubne nacionalističke jezičke politike čiji je jedan od najbenignijih rezultata upravo 'Bukvar' o kojem se ovih dana toliko govori”, poručila je ona.
Glušica zaključuje da “smo vidjeli rezultate arhaizacije u 'Bukvaru' i udžbenicima koji predstavljaju veliki problem učenicima”.
Bonus video:
