Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna strategija o formalnom obrazovanju novinara ili više transparentnosti kada je ova tema u pitanju, navodi se u istraživanju Instituta za medije o potrebama u obrazovanju novinara i medijske pismenosti. Istraživanje, koje je sprovedeno u martu, aprilu i maju ove godine, uključuje 15 intervjua sa profesionalcima iz oblasti medija ili regulatora. Kako se navodi u zaključcima, u ovom trenutku postoje samo nagađanja da li će nakon deset godina postojanja, smjer novinarstva na Fakultetu političkih nauka (FPN) biti ugašen ili reorganizovan u studije komunikologije. Ističe se da sve sve što je navedeno u istraživanju oslanja se na medijske naslove, jer odgovor od rektorata nijesu dobili. „Ne dovodeći u pitanje samu suštinu odluke da li je reorganizacija potrebna, i dalje ostaje nepoznato kako, kada i ko je donio, ili će donijetu konačnu odluku o ovoj temi. Nema sumnje da je reforma neophodna, jer se u praksi svakodnevno potvrđuje da diplomci ne posjeduju vještine koje tržište zahtijeva“, kaže se u Istraživanju, koje će biti predstavljeno sjutra u Podgorici. U preporukama se navodi da bi Univerzitetska administracija trebalo da odloži reformu FPN. Potrebna je, kako se ocjenjuje, javna rasprava o ovom pitanju. „U slučaju da studije novinarstva ostanu na FPN, trebalo bi posvetiti više pažnje obaveznoj praksi studenata i, generalno, praktičnoj primjeni naučenog“, kaže se u preporukama. Ocjenjuje se da Fakultet treba da ima širu saradnju sa medijima, a ne samo sa nekoliko dnevnih listova i radio stanica. „Potrebna je promjena percepcije obuke, seminara i kurseva i drugih oblika neformalnog obrazovanja“. „Medijska pismenost treba da bude dio nastavnog programa u svim srednjim školama a ne samo u gimnazijama. Treba više raditi na promociji ovog predmeta“, kaže se u preporukama. Ocjenjuje se da je situacija još kompleksnija kada se govori o neformslnom obrazovanju. Bez plana i strategije, treninzi i seminari se održavaju povremeno i najčešće u režiji domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija. „Mnoge NVO nisu zadovoljne načinom na koji su ovi treninzi prihvaćeni od menadžmenta u medijima. Nerijetko, urednici i medijski vlasnici ne dopuštaju zaposlenima da privremeno napuste posao, da ne govorimo o nečemu više“, kaže se u zaključcima Istraživanja. Najviše nade se, kako se navodi, polaže u medijsku pismenost, koja je izborni predmet u gimnazijama. „Međutim, probematičnja je činjenica da iz godine u godinu, opada broj učenika koji biraju ovaj predmet, kao i to da je medijska pismenost za sada dostupna samo u gimnazijama, a ne u svim srednjim školama“, kaže se u zaključcima. Ističe se da je, ipak, kamen temeljac postavljen. „Buduće generacije, obrazovani i zahtjevniji korisnici medija, izvršiće pritisak na medije da investiraju više u edukaciju novinara kako bi mediji bili kvalitetniji“.
Bonus video:
