Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za suočavanje sa prošlošću – DOCUMENTA podsjećaju da je 6. decembra prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.
"Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO. Opsada Dubrovnika je počela 1. oktobra 1991. godine i trajala je devet mjeseci. Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je opšte poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine", navodi se u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA), Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Vesna Teršelič, voditeljka Centra za suočavanje sa prošlošću DOCUMENTA iz Zagreba.
Kako se navodi, 240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.
"Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu."
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optužilo osmoricu visokih oficira bivše JNA za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturnoistorijskih spomenika i da je protiv njih predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Novi podaci o procesuiranju ovog slučaja nisu dostupni.
"Ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritikovao postupanje državnog tužilaštva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u decembru 2014. državnim tužiocima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istraživanja ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratovanju na tom području učestvovao veliki broj državljana Crne Gore. Salustro je predložio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vođenim u drugim državama, arhiva Haškog tribunala, podaci NVO-a, intervjuisanje svjedoka na terenu, dostupni zvanični dokumenti, itd. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je danas obavijestilo da su njegovi predstavnici u novembru 2016. boravili u Haškom tribunalu ”gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke izviđaja koji se vode u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivali da su crnogorski državljani izvršili krivična djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na Dubrovačkom području”", dodaje se u saopštenju.
HRA, CGO i Documenta ponovo pozivaju Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da učine mnogo veći napor da brže preispitaju postojeće arhivirane dokaze, da prikupe dodatne dokaze i procesuiraju ratne zločine koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu.
"Kažnjavanje za zločine svjedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbijeđuje iskreno suočavanje sa prošlošću i kao takvo jedino može da spriječi da se ona ponovi. Takođe, pozivamo javni servis RTCG da u okviru svoje programske šeme otvori dijalog o ovom veoma važnom dijelu crnogorske istorije i posljedicama koje neadekvatno procesuiranje počinjenih zločina proizvodi po crnogorsko i hrvatsko društvo, ali i održivu regionalnu saradnju", zaključuje se.
Bonus video:
