Crna Gora je, uz pomoć UNESCO-a, uradila vrlo dobar posao u očuvanju starijih djelova već izgrađenog pejzaža, ali manje truda je uloženo u očuvanje prirodnog pejzaža i zaštitu vidika. Te naizgled sitne aktivnosti su veoma važne ako želimo sačuvati vrlo poseban karakter Crne Gore i njene turističke osobenosti, ocijenila je u intrevjuu “Vijestima” stalna koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni.
Po profesiji prostorni planer, Mekluni je imenovana je za stalnu koordinatorku Sistema UN i stalnu predstavnicu UNDP za Crnu Goru u junu 2015. godine. Prije dolaska u UNDP, radila je u programu UN za naseljavanje ljudi, kao glavna tehnička savjetnica i šefica Kancelarije u Palestini (2012-2015) i Iraku (2011-2012). Od 2008-2011. radila je u UN-Habitatu u Iraku kao šefica Odjeljenja za upravljanje u oblasti prostornog planiranja, zemljišta i stanovanja. Prethodno je radila kao stručna savjetnica za politike u okviru međunarodne kompanije GHK International, koja pruža savjetodavnu podršku u oblasti ekonomije i razvoja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Takođe, bila je službenica za planiranje i politike na različitim nivoima lokalne samouprave u Velikoj Britaniji. Ima više od 25 godina iskustva u oblasti urbanog planiranja u privatnom i javnom sektoru. Od 1987. do 2005. je živjela i radila na ostrvima Angvila i Sveta Jelena, kao i u Pakistanu, Kini, Hong Kongu i Indiji. Diplomirala je s izvrsnim uspjehom na Oksford Bruks Univerizitetu, a magistrirala je urbani dizajn i regionalno planiranje na Univerzitetu u Edinburgu.
Mekluni, rođena Škotlanđanka, kaže da su obje zemlje po prirodnim karakteristikama i istoriji dosta slične.
“Obje su lijepe i imaju bogatu i dugu istoriju ponosnih ruralnih zajednica. Obje zemlje su turistički popularne. Pored sličnosti, naravno, dvije zemlje imaju i razlike. Škotska ima veoma dobar sistem planiranja. Nacionalni prostorni planovi postavljaju okvir za ono što se može graditi na regionalnom i lokalnom nivou. Ulaganje u transport i infrastrukturu usklađeno je sa urbanim razvojem i ogromni napori su uloženi u zaštitu i održanje kvaliteta životne sredine i pejzaža. Škotska je takođe, kao što je i Crna Gora sada, bila suočena sa sličnim izazovima kada je u pitanju dobar sistem planiranja. Ali sigurna sam da Crna Gora ima dobre kapacitete i dobru volju da istraje na putu implementacije visokih standarda. Osvrnula bih se i na jedno sasvim drugo područje, vezano za pitanje žena u politici u dvije zemlje. Naime, pozitivno me iznenadilo što sam prilikom posjete škotskom parlamentu saznala da se na mnogim od glavnih pozicija kao što su predsjednik parlamenta i lideri sve tri vodeće političke partije nalaze žene. Čak i sa novom izbornim zakonom, to trenutno nije slučaj u u Crnoj Gori, ali nadam se da će se ulagati dodatni napori u tom pravcu”.
Koji je vaš stav o ulozi Crne Gore u realizaciji 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) koje su UN usvojile prošle godine? Koje korake je Vlada već preduzela i koji ciljevi Agende do 2030. predstavljaju najveći izazov za zemlju?
Agenda za održivi razvoj do 2030. godine, utemeljena u 17 ciljeva održivog razvoja predstavlja viziju boljeg svijeta u narednih 15 godina a usvojile su je sve zemlje članice UN. Tim UN u Crnoj Gori, koji čini pet organizacija sa sjedištem u zemlji i 10 regionalnih, pružaju podršku Crnoj Gori u postizanju nacionalnih prioriteta, prije svega evropskih integracija. U tom kontekstu, nastojimo da uskladimo Agendu 2030 sa procesom pristupanja EU. Crna Gora je prvi korak u tom pravcu već preduzela integrisanjem ciljeva održivog razvoja u Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, što pokazuje jasnu opredijeljenost države da ciljevi održivog razvoja imaju prioritet razvojnoj agendi.
Koncept održivog razvoja je globalno usvojeni put društvenog razvoja, dok je 17 ciljeva usmjereno na rješavanje globalnih pitanja ekonomskog prosperiteta, društvene inkluzije i zaštite životne sredine.
Ovi univerzalni ciljevi odnose se na sve zemlje članice, bogate i siromašne. Ciljevi održivog razvoja nastavak su milenijumskih razvojnih ciljeva, ali šira agenda održivosti ide korak dalje fokusirajući se na rješavanje uzroka siromaštva, postizanje mira i sigurnosti kao i univerzalnu potrebu za razvojem koji je po mjeri svih ljudi. Prvi put u istoriji, biodiverzitet, vodeni svijet, održiva urbanizacija, potrošnja i proizvodnja, akcija za klimatske promjene, jednakost, partnerstva i institucije za mir, pravdu i postizanje promjena imaju jednak položaj u dogovorenom razvojnom okviru.
Već duži niz godina, u Crnoj Gori se računa Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI). Šta je njegov glavni cilj i koju poziciju zauzima Crna Gora kada je u pitanju pomenuti indeks? Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja objedinjenu mjeru za procjenu dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard. U skladu sa posljednjim globalnim Izvještajem o razvoju po mjeri čovjerka, vrijednosti HDI indeksa koje oslikavaju ljudski razvoj u Crnoj Gori su u stalnom porastu. Vrijednost HDI za Crnu Goru, za 2015. godinu, je 0.802 - što je svrstava u grupu zemalja sa vrlo visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka. Na toj rang-listi, Crna Gora se nalazi na 49. mjestu od ukupno 188 zemalja obuhvaćenih izvještajem. Tako je Crna Gora bolje rangirana od nekih članica EU, kao, na primjer, od Rumunije (52) ili Bugarske (59). Među zemljama zapadnog Balkana, Crna Gora zauzima treće mjesto, iza Slovenije (25) i Hrvatske (47).
Međutim, kada se vrijednost Indeksa za Crnu Goru koriguje u odnosu na nejednakosti u stepenu razvoja među stanovništvom na nivou zemlje - uzimajući posebno u obzir one koji su uskraćeni u obrazovanju, zdravstvu i životnom standardu, ova vrijednost razvoja pada na 0.728, usljed tih nejednakosti.
Po profesiji ste prostorna planerka. U Crnoj Gori su mnogi prostorni planovi usvojeni ili su u procesu usvajanja u ovom trenutku, poput onog koji se odnosi na obalno područje ili naše nacionalne parkove, itd. Budući da govorimo o najvrednijim resursima države, šta je ono na šta planeri i vlasti posebno treba da obrate pažnju prilikom izrade ovih planova?
Kada sam stigla u Crnu Goru, pročitala sam zanimljiv dokument - Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. Plan analizira koje će različite vrste turista biti privučene ponudom zemlje i što je to što oni traže - plaže, čista voda i more, prekrasni netaknuti krajolik i povoljni klimatski uslovi. Očito, malo se može učiniti u vezi s klimom - mada će sprovođenje ciljeva vezanih za ublažavanje klimatskih promjena, zajedno s ostatkom svijeta, pomoći. Međutim, priprema dobrih urbanističkih planova s visokim standardima i snažnim projektnim zahtjevima kao i obezbjeđivanje njihovog sprovođenja, ključno je za zaštitu prirodnih prednosti Crne Gore i osiguraće da ona ostane atraktivna destinacija za turiste.
Spomenuću svoje iskustvo iz Hong Konga čiji su standardi planiranja i smjernice kao Biblija, a svi planeri, graditelji kao i obični ljudi poznaju standarde i drže ih se bez pogovora. Ili iskustvo iz Velike Britanije, gdje atraktivne destinacije na obali, koje žele da privuku turiste, primjenjuju tzv. ,,vodič za izgradnju i dizajn’’ koji propisuje veličinu prozora na građevinama, materijal za izgradnju, kao i boju krova.. Na taj način oni čuvaju autentična obilježja podneblja, ali ne zaustavljaju novogradnju. Crna Gora je uz pomoć UNESCO-a, uradila vrlo dobar posao u očuvanju starijih dijelova već izgrađenog pejzaža, ali manje truda je uloženo u očuvanje prirodnog pejzaža i zaštitu vidika. Te naizgled sitne aktivnosti su veoma važne ako želimo sačuvati vrlo poseban karakter Crne Gore i njene turističke osobenosti. stalnu koordinatorku Sistema UN
U septembru ove godine, Crna Gora je obilježila 25. godišnjicu Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori. Šta se još treba učiniti kako bi se zaista postigao cilj proglašen Ustavom?
U pitanju je proces, a ne odluka, a za to je potrebno vrijeme. Ja zaista vjerujem da je Crna Gora na dobrom putu. Crna Gora se čvrsto opredijelila za zeleni razvoj i koncept ,,eko-države". U proteklih desetak godina zemlja je napravila značajne korake kako bi uskladila svoj pravni i politički okvir s međunarodnim normama i standardima zaštite životne sredine, ali izazovi u njihovoj realizaciji i dalje postoje.
Ono što mislim da je zaista dobro je povećana svijest i angažman ukupne javnosti da Crna Gora bude zelena destinacija. Svjedoci smo kritičkog odnosa medija i civilnog društva, koji ukazuju na pad kvaliteta životne sredine, a posebno su zabrinuti zbog zagađenja i iskorištavanja prirodnih resursa.
Kroz Centar za održivi razvoj - zajednički program Vlade i UNDP-a, fokusiraćemo se na integrisanje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena i mjera zaštite životne sredine u nacionalne politike i planove, na smanjenje emisija štetnih gasova, na podršku integrisanom sistemu upravljanja otpadom i upravljanja ekosistemom, kao i na poboljšanje kapaciteta i otpornosti u slučaju prirodnih nepogoda. UNDP podržava prelazak na nisko-karbonski vid razvoja, kroz ulaganje u zelene poslove i zelena radna mjesta, a sve u cilju stvaranja boljih mogućnosti za zapošljavanje za sve. U partnerstvu sa EU, UNDP će nastaviti da se bavi izazovima vezanim za očuvanje životne sredine, posebno u odnosu na poglavlje 27, za koje se očekuje da će biti otvoreno tokom naredne godine.
Svi pričaju o inovativnom projektu "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori". Možete li nam reći šta je cilj projekta i koje prednosti njegova implementacija može imati za Crnu Goru i njene građane?
UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma ovim projektom pomažu tranziciju zemlje ka karbonski neutralnim putovanjima i turizmu, uglavnom kroz podsticanje održivosti i inovacija u turističkom poslovanju. Projekat, koji finansira Globalni fond za životnu sredinu, pruža finansijsku i tehničku podršku inovativnim investicionim projektima u vidu ko-finansiranja u ukupnom iznosu od milion dolara, za projekte koji doprinose prilagođavanju na klimatske promjene u turizmu.
Takođe, kroz ovaj projekat izrađen je Plan održive urbane mobilnosti za Bokokotorski zaliv i Cetinje, koji predviđa razvoj pristupačnijeg, bezbjednog, čistog, ekološki prihvatljivog i pouzdanog savremenog sistema transporta u ovoj oblasti. Razmotriće se uslovi za razvoj i uvođenje gradskog prevoza sa niskim emisijama štetnih gasova kao što je recimo uvođenje, novog solarnog, električnog ili hibridnog broda ili trajekta u Bokokotorskom zalivu, povećano korištenje električnih šatl autobusa, veća upotreba biogasa i/ili biodizela.
I Crna Gora dio globalnog rješenja klime
Prag za stupanje na snagu Sporazuma iz Pariza je postignut, i stupio je na snagu 4. novembra. Sjedinjene Američke Države i Kina predvode napore kako bi dogovor iz Pariza stupio na snagu. Šta će se sada desiti?
Pariski sporazum označiće, nadam se, napredak ka izvjesnijoj budućnosti kada je klima u pitanju, uz ograničavanje rasta globalne temperature na ispod 2°C, pa čak, ukoliko to bude moguće, i ispod 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba. Sve potpisnice obavezale su se na preduzimanje konkretnih klimatskih akcija kojima će smanjiti štetne emisije u svojim zemljama. Doprinos Crne Gore međunarodnim naporima ogleda se u namjeri da se emisija štetnih gasova do 2030. smanji za 30 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.
Crna Gora pripada zemljama sa niskom emisijom štetnih gasova, ali su i akcije preduzete ovdje dio globalnog rješenja. Jedan od sektora na koji će klimatske promjene snažno uticati je i turizam. Zemlja planira da bude dio svjetskih napora u borbi sa klimatskim promjenama i kroz podršku razvoju niskokarbonskog turizma.
Rodna ravnopravnost je važno pitanje u svim projektima
Postoje mnoge druge aktivnosti UNDP-a u Crnoj Gori. Možete li izdvojiti neke od ključnih?
U saradnji sa Vladom, UNDP se fokusira na održivi razvoj u oblastima turizma, obnovljivih izvora energije, upravljanja resursima i ekosistemom, klimatskim promjenama i zaštite životne sredine. Važni programski rezultati postignuti su u oblasti zaštite životne sredine budući da je teritorija pod zaštitom povećana za 50.000 ha, tj. 12,7 odsto. Zapaženi su rezultati postignuti u oblasti sprovođenja šema energetske efikasnosti, u saradnji sa lokalnim samoupravama, u razvoju koncepata i novih dobrih praksi u oblasti održivog turizma kao i kod upravljanja otpadom, posebno hemijskim otpadom. Projekat “Beautiful Cetinje” bavi se ekonomskom revitalizacijom prijestonice kroz urbanu rekonstrukciju kulturnog bogatstva uz primjenu mjera energetske efikasnosti, podršku malim preduzećima i podsticanje ideja za „zeleni dizajn“ i inovacija u sveukupnom urbanom razvoju.
Rodna ravnopravnost je važno pitanje u svim našim projektima, a posebno smo fokusirani na ekonomsko i političko osnaživanje žena. Vodimo računa da su oba pola podjednako zastupljena i da imaju jednake šanse u svim životnim sferama. U kontekstu nedavnih izbora u zemlji, naša proaktivna komunikacija da se poveća vidljivost žena u politici, rezultirala je sa 30 odsto žena na partijskim listama kandidata, uoči izbora. Takođe, paralelno radimo i na smanjenju nasilja u porodici, unapređenju mehanizama za zaštitu žrtava, kao i na podizanju svijesti o važnosti rješavanja ovog društvenog problema.
Bonus video:
